U izložbenom ciklusu “Privatne kolekcije u javoj ustanovi” Umjetnički paviljon u Zagrebu ovih je dana hrvatskoj publici predstavio Zbirku Roglić, gotovo 200 djela od njih 800 koliko ih je prikupio Branko Roglić, uspješan gospodarstvenik koji je uz poslovno carstvo stvorio i jednu od najznačajnijih hrvatskih privatnih zbirki.
"Ako je nešto u nastajanju Zbirke Roglić mimo stereotipa – onda to nije neka ljupka slika ili kipić, koju suprug poklanja svojoj mladoj supruzi – jer se, nerijetko, iz takvog bezazlena povoda razbukta prava sabirateljska strast – nego je to okolnost da je mladima i neiskusnima prvi savjetnik, ujedno i onaj koji ih upućuje u tajne slikarstva, bio akademski slikar, rođak Roglićeve majke, Antun Gojak (1907-1986)", kaže autor izložbe Igor Zidić. Antun Gojak, danas je slabo znan slikar no Zidić podjeća da je mladi Gojak, još kao nastavnik crtanja na realnoj gimnaziji u Mostaru već bio prisutan na otvorenju zagrebačkoga Doma umjetnosti 1938. na povijesnoj izložbi hrvatskih umjetnika. Taj je slikar tijekom šezdesetima i sedamdesetima, bio Rogliću vodič kroz umjetnosti.
Već se na prvom predstavljanju Zbirke 2009. u Galeriji Laval moglo naslutiti o kako je vrijednoj kolekciji riječ. Okosnicu su činila djela Bukovaca, Medovića, Crnčića, Vidovića, Ivekovića, Meštrovića, Kraljevića, Babića, Miše, Tartaglie, Šulentića, Kršinića, Varlaja, Trepšea, Režeka, Motike, Gojaka, Šimunovića, Kopača, Glihe, Šeferova, Kaštelančića, Dulčića, Murtića, Angeli Radovanija, Reisera, Masle, Pulitike, Ivančića, Džamonje, Stančića….
Budući da je početak Roglićeve poslovne karijere vezan uz Ljubljanu, u kolekciji ima i 150 djela slovenskih umjetnika poput velikih Jakopiča, Jame, Mušiča i Stupice pa ni ne čudi da je već dobio ponudu da priredi izložbu i u agilnoj i novoobnovljenoj Narodnoj galeriji u Ljubljani koja je samo prošle 2016. predstavila dva velika hrvatska izložbena projekta - barokno kiparstvo Johannesa Komersteinera i Zbirku Vugrinec.
Za predstavljanje u Umjetničkom paviljonu autor izložbe i postava odabrao je142 slike i 41 skulpturu iz Zbirke Roglić koja je, prema njegovim riječima, za razliku od nekih drugih zbirki, nastajala bez ‘unaprednih’, velikih pretenzija i onkraj pretencioznih planova, da omogući potpun uvid u ovo ili ono razdoblje hrvatske likovne povijesti. Nastala je spontanije od mnogih naših kolekcija i to u vremenu kada je, srećom za umjetnike, interes za sabiranje hrvatskih slika i kipova oživio među onima koji su u toj obnovi mogli sudjelovati.
Zbirka Roglić ima, uz neupitan hrvatski sadržaj, i mnoge zavičajne značajke: o tome njezinom dalmatinsko-primorskom, dalmatinsko-zagorskom i urbano dubrovačkom mediteranizmu uvjerljivo svjedoče djela Vlaha Bukovca, Mata Celestina Medovića, Emanuela Vidovića, Ivana Meštovića, Frana Kršinića, Ignjata Joba, Frane Šimunovića, Ante Kaštelančića, Iva Dulčića, Antuna Masle, Đura Pulitike, Kuzme Kovačića i drugih.
"Ono što je započelo kao nehotična zbirka – pomalo se prometnulo u ozbiljnu kolekciju, da bismo je danas, u lijepome opsegu, predstavili javnosti kao jednu od najznačajnijih hrvatskih privatnih zbirki, nastalih – najvećim dijelom – tijekom dvadeset i pet godina hrvatske nezavisnosti", kaže autor izložbe koja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu ostaje otvorena do 5. ožujka 2017. (M.K.)