Hrvatski školski muzej promovirao je 21. studenoga knjigu Hrvatska slikovnica do 1945. prof. dr. sc. Berislava Majhuta i dr. sc. Štefke Batinić koju je objavio zajedno sa Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Bogato ilustrirana monografija rezultat je dugogodišnjega bavljenja autora povijesnim razvojem slikovnica u hrvatskoj dječjoj književnosti. Ona je znanstvena kruna izložbe Od slikovnjaka do vragobe: hrvatske slikovnice do 1945. koja je od postavljanja 2001. u Hrvatskome školskom muzeju obišla mnoge hrvatske muzeje.

Sadržaj knjige koncipiran je u 11 tematskih poglavlja koja okupljena čine sintezu istraživačkoga i znanstvenoga rada, ali se mogu i iščitavati kao zasebne cjeline.

U Uvodnom poglavlju dan je povijesni tijek istraživanja slikovnica u Hrvatskoj te predstavljen istraživački korpus od 506 slikovnica koje su objavljene do kraja 1945. godine i zadovoljavaju barem jedan od tri osnovna kriterija – nacionalni, jezični i teritorijalni. Drugo poglavlje Teorijska polazišta povijesti slikovnice tumači povijest termina, fenomen autorstva, razlikovne elemente ilustriranih knjiga i slikovnica. U poglavlju Put do prvih slikovnica opisan je povijesni razvoj slikovnice od 19. stoljeća, a u poglavlju Povijesni pregled hrvatske ilustrirane dječje knjige istraživanje je suženo na hrvatski književni korpus namijenjen djeci koji započinje 1572. godine s prvom tiskanom ilustriranom dječjom knjigom Hrvatska glagoljska početnica. Peto je poglavlje posvećeno slikovnicama u Hrvatskoj i započinje opisom prve slikovnice na hrvatskome jeziku Mala obrazna Biblia iz 1854. godine koju je napisao mađarski katolički pisac Alajos Grynaeus, a objavljena je u Pešti. Povijesni razvoj slikovnice opisan je unutar tri razdoblja: 1854. – 1880., 1880. – 1918., 1918. – 1945. Tekstu u slikovnicama i njegovim značajkama posvećeno je šesto poglavlje, a manje istraživanoj temi – likovnoj komponenti slikovnica posvećeno je sedmo poglavlje. Naime, autori upozoravaju kako je likovni izraz dugi niz godina bio bez pomaka i inspiracije kako se približiti djetetu za razliku od tekstualnoga koji se uvijek, bez obzira na umjetničku uspješnost, obraćao dječjoj publici. Naslovom osmoga poglavlja Nije šala dati djetetu u ruke knjigu za zabavu obrađeno je pedagoško gledište slikovnice kroz razvoj pedagoške misli i prakse u Hrvatskoj. Deveto poglavlje bavi se Temama slikovnica među kojima su prepoznate tri najvažnije i najdugovječnije– religiozna, abeceda i životinje – iako su obrađene i one manje zastupljene s bajkama i pjesmama, o prijevoznim sredstvima ili sportu i dječjim igrama. Zaključku prethodi poglavlje koje je nastojalo odgovoriti na pitanje P. Ariesa – O čemu govorimo kada govorimo o djetinjstvu?

Uz Izvore i literaturu knjiga donosi i bibliografiju hrvatskih slikovnica do 1945., popis autora tekstova i slika u slikovnicama, popis više od 300 ilustracija u knjizi, imensko kazalo te sažetak na engleskome jeziku. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Ova je knjiga nezaobilazan izvor informacija i novih spoznaja te temeljna studija za sva daljnja istraživanja hrvatske slikovnice, nakladništva u dječjoj književnosti, ilustracije, kulturnih studija djetinjstva, dječje recepcije pripovjedi u dijakronijskom kontekstu i srodnih tema. (iz Recenzije doc. dr. sc. Smiljane Narančić Kovač)

MAJHUT, Berislav
Hrvatska slikovnica do 1945. / Berislav Majhut, Štefka Batinić.- Zagreb : Hrvatski
školski muzej : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017.- 443 str. : ilustr. u
boji ; 25 cm

Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.- Summary.- Kazalo.
ISBN 978-953-7262-19-8
1. Batinić, Štefka

U povodu osmog rođendana Muzej suvremene umjetnosti ovaj je vikend promovirao strip pod nazivom „Richterova igra“ djelo umjetnice Dunje Janković koja je ovim projektom pristupila stripu kao mogućem mediju muzejske medijacije. Riječ je o vizualnim i tekstualnim interpretacijama izdvojenih radova iz opusa Vjenceslava Richtera čija se retrospektiva “Buntovnik s vizijom", organizirana uz stotu obljetnicu njegova rođenja, upravo održava u MSU-u.

Kako je Richter jedan od osnivača grupe EXAT 51, jedan od autora njegova Manifesta strip “Richterova igra” dotiče se i polemika vezanih uz grupu EXAT 51, te promišljanja u sferi arhitekture i šire vizualne kulture. Oblikovana u duhu 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, kada računala postaju dostupnija i pristupačnija u široj upotrebi pa tako i sredstva za igru, Richterova igra postavlja Vjenceslava Richtera kao ključnu figuru sistemskog i spontanog mišljenja i djelovanja. Stripovska naracija u pojedinim se fragmentima odvija kroz dijalog i igru dvoje avatara, a moguće ju je nastaviti i na mrežnom sučelju.

Dunja Janković je interdisciplinarna umjetnica. Izlagala je širom svijeta, a radovi su joj objavljivani u brojnim časopisima u inozemstvu i regiji. Njezina dva strip albuma Habitat i Department of Art bila su nominirana za nagradu Ignatz. Osnovala je i organizirala eksperimentalni umjetnički projekt Škver te suorganizirala festival eksperimentalnog stripa i narativnih umjetnosti THE PROJECTS. Podučavala je eksperimentalni strip pri Independent Publishing Resource Centru u Portlandu u SAD-u. Živi i radi u Barceloni i Lošinju.

Richterova igra, drugo je strip izdanje posvećeno umjetnicima iz fundusa MSU-a, objavljeno u sklopu projekta MSU-a „Runaway art“. (MSU)