U vrijeme kada se pravo na kritičko mišljenje u novinarstvu svakodnevno dovodi u pitanje, kada zbog pritiska oglašivača dolazi do trivijalizacije medijskog prostora kojim dominiraju slava, moć, uspjeh i seks te kada je većina istraživačkih novinara u Hrvatskoj marginalizirana ili bez posla, odlučili smo posjetiti muzej u njemačkom gradu Aachenu koji u ugrožavanju slobode govora i medijskoj cenzuri vidi jednu od najvećih prijetnji suvremenog društva.
U nekada slavnoj prijestolnici Karla Velikoga, gradu koji je uz čuvenu krunidbenu katedralu njemačkih careva danas poznat i po tehničkom sveučilištu te ljekovitim termalnim izvorima, smjestio se Međunarodni muzej novina (Internationales Zeitungsmuseum). Zahvaljujući programu EuRegionale 2008 i sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Muzej je nakon opsežne obnove 2011. godine postao sastavnim dijelom turističke rute (Route Charlemagne) koja povezuje povijesne znamenitosti Aachena.
Osnivač prvoga njemačkog muzeja novina bio je kolekcionar Oskar von Forckenbeck, koji je svoju zbirku novina, skupljenu na putovanjima po svijetu, prvi put izložio još 1886. godine. Prema priči von Forckenbeck je, ploveći kanalima nizozemskoga Groningena, promatrao novine koje su ležale na dnu broda i shvatio da su prevrijedne da bi služile kao papir za omatanje. Zbirka je od 1931. smještena u sadašnju zgradu, jednu od najstarijih sačuvanih stambenih kuća u Aachenu, sagrađenu 1495. godine, a Muzej je ponovno otvoren 1962. u povodu komemoracije za Paula Juliusa Reutera, osnivača novinske agencije Reuters, koji je sredinom 19. st. upravo iz ovoga grada započeo prijenos vijesti s pomoću golubova pismonoša između Bruxellesa i Aachena i tako ujedno informacijski povezao Berlin i Pariz, a potom i ostatak svijeta.
U pet izložbenih prostorija (Od događaja do vijesti, Mediji za mase, Čitanje i pisanje, Laži i istine, Uvidi – perspektive) prikazane su prošlost, sadašnjost i budućnost medija. Upotrebom interaktivnih zaslona, ali i brojnih novinskih izvora te radijskih i televizijskih snimki, Muzej pruža suvremen i informativan uvid u međunarodni svijet medija u 21. st. Upoznavanjem posjetitelja s aspektima novinarstva, posebice s procesom filtracije informacija u vijesti, u postavu se daje presjek razvoja prijenosa vijesti od kamenog doba do danas. Predstavljanjem triju ključnih medija – novina, radija i televizije, te uzimanjem u obzir prevlasti elektroničkih medija u suvremenom dobu, objašnjeni su pojava i utjecaj masovne komunikacije. Dio postava obuhvaća kulturu čitanja i pisanja, od najstarijih sačuvanih glinenih pločica do elektroničkih izdanja, s posebnim osvrtom na razvoj tipografije, a zanimljiv je dodatak i interaktivna karta svijeta s primjercima novina iz gotovo svih zemalja.
Budući da je manipulacija slikom i tekstom uvijek prisutna pojava u svijetu medija, važan segment postava čini niz edukacijskih primjera iz kojih posjetitelji mogu naučiti da ne mogu uvijek vjerovati svojim očima i ušima. No prikazano je i drugo, ljepše lice novinarskog posla – etički kodeks Vijeća za medije sa smjernicama o tome kako zadržati integritet u novinarstvu. Posebno dojmljiv dio izložbe posvećen je pitanju slobode govora i medijskoj cenzuri kao još uvijek jednoj od najvećih prijetnji današnjice. To potvrđuju primjerci novina koje su postale žrtvama cenzure u svojoj državi, kao i dokumentacija o nasilju nad novinarima u ratnim područjima. Postav primjereno završava sa „sobom kaosa“, zatvorenom kapsulom u obliku jajeta koja pruža neposredno iskustvo osjetilnog preopterećenja uzrokovanoga medijima, ukazujući tako na izazove informacijskog društva za koje tek treba pronaći rješenja.
Osim interaktivne izložbe o svijetu medija, ono zbog čega je Muzej jedinstven nesumnjivo je mrežni arhiv s više od 200 000 primjeraka novina iz cijelog svijeta, od 16. st. do danas, što ga čini jednom od najvećih svjetskih zbirki novina. Arhiv obuhvaća brojna rijetka izdanja, kao što su prva i posebna izdanja te posljednja izdanja njemačkoga i međunarodnog tiska sa svih kontinenata. U arhiv su uvrštene i neke od novina iz suverene Hrvatske, uključujući Jutarnji i Večernji list, Vjesnik, Slobodnu Dalmaciju, Novi list i Sportske novosti, ali i starija izdanja iz 19. st., poput Narodnih novina, Danice ilirske, Obzora i Vienca.
Nastavljajući se na tradiciju medijske angažiranosti, pokrenutu Reuterovim prototipom prijenosa informacija, te na kulturnu reformu Karla Velikoga, koji je uvođenjem normirane minuskule postavio temelj modernom pismu, Međunarodni muzej novina bez sumnje potvrđuje inovativnost u razmišljanju koja vlada u Aachenu te poziva na hvatanje ukoštac s pitanjima medijske cenzure i manipulacije u trenutku kada su ona itekako aktualna. (Dunja Vranešević)