MUVI 06 - otvorena prijava filmova, av i web projekata
Muzejski dokumentacijski centar organizira šesto izdanje MUVI 06: muzeji - video - film i drugo MUVI laba koji će se održavati u Zagrebu početkom prosinca 2016. te poziva sve Muzeje, redatelje, producente i IT tvrtke da podnesu svoje prijave za sudjelovanje u sljedećim programima:
FILM I MUZEJI
Ako ste u proteklih nekoliko godina snimili film o vašem ili nekom drugom muzeju ili priču vezanu uz baštinu prijavite se
prijavnica.
Kroz deset godina (2006., 2009., 2010., 2012., 2014.) MUVI: 06: muzeji-video-film je uspio napraviti veliki put - od manifestacije, zahvaljujući kojoj su u prikazivačkom dijelu programa sudionici mogli vidjeti oko 250 videa nastalih u produkciji hrvatskih i inozemnih muzeja i u čijoj je realizaciji predavanja, radionica i prezentacija sudjelovalo oko tridesetak vanjskih suradnika/suradnica iz Hrvatske i inozemstva - do manifestacije koja danas afirmira hrvatski muzejski neprofesijski film u jedinstvenim prezentacijskim i produkcijskim mogućnostima Dvorane Gorgona, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.
uvjeti prijavljivanja filmova. Filmove mogu prijaviti - redatelji, producenti, distributeri, nacionalna filmska tijela, privatne osobe - koji imaju pravo i ovlaštenje za zastupanje i prijavljivanje filmova. Prijaviti se mogu dokumentarni filmovi svih duljina trajanja. Prihvaćeni formati su navedeni u prijavnici. Trajanje filmova nije ograničeno, kao ni godina produkcije.
odabir i selekcija filmova. Organizator manifestacije/glavni selektor odabire filmove za prikazivački program. Prilikom odabira filmova može koristiti savjetnike po vlastitom odabiru. Organizator manifestacije/glavni selektor odlučuje o rasporedu prikazivanja. Broj filmova u pojedinom programu ovisit će o duljini trajanja pojedinog filma. Konačna obavijest o odabiru, prijavitelju će biti poslana najkasnije do kraja rujna 2016. godine.
dozvola za pohranu filmova u videoteci MDC-a. Prijavitelj ovlašćuje Muzejski dokumentacijski centar da zadrži sve video/filmove i audiovizualne snimke u dokumentacijskoj zbirci Videoteka MDC-a te da filmovi mogu biti uneseni i u digitalnu bazu podataka te objavljeni u Videoteci online.
MUVI lab: AV PROJEKTI I MUZEJI
Ako ste autori različitih inovativnih multimedijskih projekata: web stranica, mobilnih aplikacija, 3D animacija, virtualnih izložaba, blogova, holograma, igara... prijavite se
prijavnica.Od prošlog petog izdanja MUVI lab je postao sastavnim dijelom manifestacije pa ga s veseljem najavljujemo i ove godine. To je tematski blok u kojemu autori različitih inovativnih multimedijskih projekata: web stranica, mobilnih aplikacija, 3D animacija, simulacija virtualne stvarnosti u 3D tehnologiji, virtualnih izložaba, blogova i holograma govore o tehničkim značajkama, mogućnostima i funkcionalnosti, ali i o zanimljivostima s kojima su se susreli pri kreiranju tih multimedijskih sadržaja. Ono što smo i kod prvog MUVI laba istaknuli kao iznimno važnu činjenicu je da sve prezentacije predstavljaju zajedno, muzealci i njihovi vanjski suradnici – angažirane tvrtke.
FORUM DOBRIH IDEJA, INOVACIJA I TEHNOLOGIJA U MUZEJIMA
Ako se bavite razvojem inovacija i novih tehnologija koje se mogu primijeniti i u muzejima prijavite se
prijavnica.
Forum dobrih ideja, inovacija i tehnologija u muzejima bi na jednom mjestu mogao okupiti inovatore, gospodarstvenike, inovativne poduzetnike i znanstvenike i muzealce, tj mogao bi postati mjesto sastajanja predstavnika stručnog, akademskog i gospodarskog sektora. Prijenos znanja, istraživačkih rezultata, proizvoda i novih tehnologija, kao i njihovo uvođenje u muzeje postaju upravo nezaobilazni za naše muzeje. U vrijeme izraženih problema vezanih uz financiranje projekata bila bi to mogućnost da se upoznamo s nekim rješenjima, saznamo kolika sredstva iziskuje njihovo uvođenje u muzeje, kako bismo racionalno, mudro i krajnje odgovorno mogli planirati projekte.
međunarodne pespektive. Od 2006. kada je MUVI pokrenut kao bijenalna manifestacija do ove, 2016. godine osnažio je svoje međunarodno značenje: počeli smo prikazivati filmove iz svjetskih muzeja, zbornik objavljivati dvojezično, a od prošlog MUVI-ja 05/2014. pozivati i inozemne goste koji rade na sličnim projektima (AVICOM/Fiamp, Heritage in Motion, Semantica, d.o.o.). Istodobno smo uspjeli napraviti evidenciju video/filmske muzejske baštine nastale u skromnim produkcijama samih muzeja i najaviti projekt Videoteka online (uskoro na webu MDC-a) gdje bi svi prikazani filmovi trebali postati dio AV digitalnog repozitorija, referentnog mjesta ponajprije za upoznavanje muzejske filmske baštine, ali i za stručna i znanstvena istraživanja.
cilj manifestacije. Cilj je Muzejskoga dokumentacijskog centra kao organizatora da ovom bijenalnom manifestacijom koja se tradicionalno održava u Zagrebu u prosincu i koja promiče i prati muzejsku filmsku i audiovizualnu baštinu muzeja - uz druženje s domaćim i inozemnim autorima, kroz već uobičajeni prikazivački program, radionice, predavanja i uvijek nešto novo - pridonese promociji svjetske i hrvatske AV i filmske baštine i afirmira rad muzeja na ovome području.
program manifestacije sadržavat će: prikazivački filmski program; MUVI lab - prezentaciju multimedijskih projekata; Forum dobrih ideja, inovacija i tehnologija u muzejima; predavanje i radionicu. Finalni program ćemo objaviti u rujnu 2016. godine.
vizualni identitet Igor Kuduz, D72 visual communications
organizaciju i realizaciju MUVI 06: muzeji-video-film provodi Muzejski dokumentacijski centar, Ilica 44, Zagreb
partner u projektu MUVI 06: muzeji-video-film je Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
financijska potpora Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Zagreb
osobe za kontakt
Lada Dražin-Trbuljak I autorica i voditeljica projekta I T: +385 (1) 4817 054 I
ldrazin@mdc.hr
Zlatko Domić I tehnička podrška IT +385 (91) 5913 679
Denis Bučar I informatička IT +385 (1) 4876 572 I
dbucar@mdc.hr
Los Angeles - otvorena američka franšiza Muzeja prekinutih veza
Muzej prekinutih veza danas se može razgledati u Zagrebu, u Gradskom muzeju Helsinkija, na otoku Jeju u Južnoj Koreji, a od ovog vikenda (4. lipnja) Muzej je dobio svoju prvu američku franšizu – Museum of Broken Relationships smješten na Hollywood Boulevardu u Los Angelesu.
„Ova godina je za Muzej, za naš mali, ali sposoban i pametan tim godina za pamćenje. Iako smo još u proljeće prošle godine započeli pregovore o ustupanju licence američkom odvjetniku i kolekcionaru Johnu B. Quinnu, tek sam neki dan, kad sam se prošetala do nove lokacije na Hollywood Boulevardu i pročitala natpis Museum of Broken Relationships, shvatila što smo zapravo napravili. Rezultat je to desetogodišnjeg truda, ulaganja, znanja, rizika i upornosti. Činjenica da se ovaj uspjeh događa u trenutku kada su u Hrvatskoj ugroženi temelji opstanka kulture, kada se negira njeno bogatstvo, snaga različitosti i ogroman potencijal kao čimbenika ekonomskog razvoja, govori sama za sebe’, izjavila je za Tportal Olinka Vištica koja je zajedno s Draženom Grubišićem osmislila i osnovala Muzej.
Olinka Vištica i Dražen Grubišić prije deset su godina zamislili kako ljudima pružiti priliku oslobađanja emocionalnog tereta kroz doniranje materijalne i nematerijalne ljubavne ostavštine. Tako se kroz godine mali umjetnički projekt iz neopterećene kreativnosti razvio u danas svjetski poznati Muzej prekinutih veza smješten u baroknoj Kulmerovoj palači na Gorjem gradu. Potaknuti velikim interesom javnosti i međunarodnim pozivima za ugošćavanjem njihove izložbe, autori su nakon prvog zagrebačkog predstavljanja krenuli na put, posjetili četrdesetak gradova i vratili se obogaćeni za desetke novih ljubavnih memorabilija koje su, osim emocionalnim tragovima, često obilježene i mentalitetom, običajima i životnim stilovima društava iz kojih dolaze.
Muzej prekinutih veza na zagrebačkom Gornjem gradu godišnje obiđe devedeset tisuća posjetitelja. Među njima je bio i osnivač američke podružnice zagrebačkog Muzeja - John B. Quinn, poznati losanđeleski odvjetnik, koji se u Zagrebu našao tijekom godišnjeg odmora, „zaljubio“ u projekt i zatražio licencu za osnivanje američkog. Godinu dana kasnije otvoren je losanđeleski muzej koji se prostire na 1000 m2 izložbenog prostora, izlaže oko stotinu predmeta, a posjetitelji imaju priliku u privatnom „ispovjednom prostoru“ ostaviti anonimne poruke.
„Doniranje predmeta muzeju nije nužno tužna stvar. Za ljude koji doniraju svoje predmete i dijele svoja iskustva s drugima to može biti katarzično iskustvo, djelomično zato sto priče o prekidu signaliziraju kraj jedne priče i novi početak i podsjećaju nas da i za bivše ljubavnike život ide dalje . LA je savršeno mjesto za muzej jer ljudi dolaze u ovaj grad sa velikim ciljevima i snovima o slavi, ali kao što znamo za većinu to ostaje mjesto neispunjenih nadanja, prekršenih obećanja i neispunjenih očekivanja“, rekao je Alexis Hyde, direktor muzeja.
Prema riječima jedne od autorica novog postava Amande Vanderberg, odaziv na pozive muzeja za donacijom predmeta je bio golem: „Svaki dan nam pristiže oko 20-ak predmeta, ne samo iz Južne Kalifornije, nego iz svih dijelova Sjedinjenih Američkih država i svijeta. Na prvoj izložbi izložit ćemo oko 100 predmeta kao i stalni postav iz Hrvatske. Nakon šest mjeseci izloške ćemo rotirati. Za razliku od destruktivnih self help uputa za oporavak od propale ljubavi, naš muzej ljudima nudi šansu da prebole emotivni kolaps kroz kreaciju donirajući premete za naše kolekcije. Bez obzira na motivaciju, bilo da se radi o čistom egzibicionizmu, terapeutskom olakšanju ili samo pukoj radoznalosti, ljudi su prihvatili ideju o izlaganju njihovog ljubavnog nasljeđa kao neku vrstu rituala kojim daju završetak svojim ljubavnim brodolomima“.
Gornjogradski Muzej prekinutih veza dobitnik je nagrade Kenneth Hudson za najinovativniji muzej Europe. U proteklih pet godina samo u njegovom domu na Gornjem gradu obišlo ga je više od 300 tisuća posjetitelja, od čega su više od devedeset posto inozemni turisti. Godišnje od ulaznica zaradi 2,4 milijuna kuna.
Europa Nostra - gran prix muzeju kojeg su obranili muzealci
Europska komisija i Europa Nostra dodijelili su nagrade Europske unije za kulturnu baštinu za 2016.godinu, najveća europska priznanja u području baštine. Među dobitnicima Grand Prixa ističe se Zemaljski muzej iz Sarajeva, a jednu od nagrada osvojio je i hrvatski projekt Zvijezda u školi.
Stručno povjerenstvo od 187 prijava koje su podnijele organizacije i pojedinci iz 36 zemalja Europe izabralo je 28 laureata iz 16 država. U Kategoriji obrazovanja, odgoja i podizanja svijesti nagradu je osvojio i hrvatski projekt Zvijezda u školi kojim je grad Karlovac u suradnji sa školama učenike organizirano dovodio u karlovačku Zvijezdu kako bi učili o povijesnoj jezgri svojega grada. Cilj projekta je pronaći inovativne načine kako uključiti kulturnu baštinu u školski kurikulum, i to u sve premete od matematike i biologije, do povijesti i hrvatskog jezika.
Nagrade su dodijeljene 24. svibnja na svečanosti u madridskom Zarzuele teatru. Domaćini svečanosti bili su Plácido Domingo, kao predsjednik Europa Nostre i Tibor Navracsics, Europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport. Dobitnici sedam posebnih nagrada, Grand Prix-a u vrijednosti od 10 000 eura su:
Kategorija zaštite:
- Tradicionalna vodenica na Agios Germanos, Prespes, Grčka
- Kraljev put, tjesnac u El Chorr kanjonu, Malaga, Španjolska
- Gotička kula u Wimpole Hall, Cambridgeshire, Velika Britanija
Kategorija istraživanja:
- Studija zaštite sela Gostuša u okrugu Pirot, Srbija
Kategorija predanog rada:
- Zaposlenici i aktivisti Zemaljskog muzeja, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
- Gđa. Giulia Maria Crespi, Milano, Italija
Kategorija obrazovanja, odgoja i podizanje svijesti:
- Projekt ”Usvoji spomenik”, Tampere, Finska
Posebno veseli da je europska struka prepoznala i napore kolega muzealaca iz sarajevskog Zemaljskog muzeja (
http://www.zemaljskimuzej.ba) koji se godinama bore i koji su se prošle jeseni napokon izborili za goli opstanak njihove institucije. Riječ je o najstarijoj muzejskoj instituciji u Bosni Hercegovini koja je bila prisiljena zatvoriti svoja vrata na gotovo tri godine, kući čiji djelatnici godinama nisu primali plaću, imali zdravstveno i socijalno osiguranje, bili u mogućnosti otići u mirovinu, a ipak imali su toliko snage da su se izborili za ponovno otvaranje muzeja.
Napor zaposlenika i aktivista Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da u teškom političkom kontekstu održe svoj muzej aktivnim, predstavlja impresivan primjer predanosti profesiji i očuvanju kulturnog naslijeđa, stoji u tekstu obrazloženja nagrade Europa Nostre. Zbog specifičnog adminstrativnog ustroja Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej je ostao bez riješenog pravnog statusa, a time i financiranja. Muzej je 2012. zatvoren za posjete, što iz nužde, što u znak prosvjeda. No, iza zatvorenih vrata, Muzej je nastavio živjeti: zaposlenici su nastavili dolaziti na posao svaki dan tijekom tri godine. U teškim uvjetima, danonoćno su čuvali Muzej štiteći zbirke od provalnika, čuvajući predmete i zgradu od propadanja najbolje što se moglo s ograničenim resursima.
Kako bi privukli pozornost na kuću koja čuva više od četiri milijuna predmeta AKCIJA, nezavisna kulturna organizacija iz Sarajeva, u suradnji s fotografom Zijahom Gafićem, koji je napravio upečatljive portrete radnika Muzeja, pokrenula je kampanju “Ja sam Muzej”. Žiri nagrade Europa Nostra je zadivljen time da su “u suradnji s AKCIJOM, zaposlenici Muzeja pokrenuli široku javnu kampanju kako bi osigurali očuvanje njihove važne i jedinstvene zbirke koja predstavlja vjersku i kulturnu različitost regije”. Ova odlično realizirana kampanja, koja je koincidirala s naporima političara i diplomata, otvorila je Zemaljski muzej u rujnu 2015. godine, a dobijene su i garancije za financiranje Muzeja iz proračuna do 2018.
“U iznimno teškim vremenima, zaposlenici Zemaljskog muzeja radili su bez prestanka i bez naknade gotovo tri godine. Posvećenost instituciji i profesiji, na koju je paž nju skrenula AKCIJINA kampanja «Ja sam Muzej», osvojila je široku podršku građana i medija. Konačno, kampanja radnika i aktivista potakla je i konkretne pomake u odnosu politike prema Muzeju, što ovu pobjedu za kulturno nasljeđe, uz čvrstu predanost zaposlenika, čini uistinu izvanrednom”, istaknuo je žiri nagrade Europa Nostra.
“Već 14 godina, nagradom za kulturnu baštinu Europske Unije i Europa Nostre slavimo zapažena dostignuća u području kulturne baštine. Kvaliteta i raznolikost ovogodišnjih projekata govori o posvećenosti i izvrsnim znanjima nagrađenih organizacija i njihovih timova. I ovog puta nagrađeni projekti govore u prilog utjecaja koji sektor kulturne baštine ima u podizanju građanske odgovornosti, društvene kohezije, održivog ekonomskog rasta, regionalnog i lokalnog razvoja, i inspiriranju kreativnosti i inovacija. Sa zadovoljstvom proglašavam 2018. godinu Europskom godinom Kulturne baštine, što ukazuje na važnost kulturne baštine i pruža izvrsnu priliku za podizanje svijesti o kulturnom nasljeđu i njegovom obrazovnom potencijalu. Od srca čestitam svim laureatima, a posebno dobitnicima Grand Prix nagrade i Nagrade publike,” izjavio je Tibor Navracsics, Europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.
“Kulturna baština zaista povezuje ljude nadilazeći generacije i granice, a generira ekonomski rast i društvenu koheziju. Ovo je izvanredna prilika za institucije Europske Unije, zemlje članice i civilno društvo Europe da ujedine snage i pobrinu se da kulturna baština dobije značajno mjesto u europskim politikama i aktivnostima. Europa Nostra je u potpunosti posvećena implementaciji ove značajne Godine stručno i kreativno,” zaključio je na svečanosti u Madridu Plácido Domingo, poznati operni pjevač i predsjednik Europa Nostre.
Novi poziv za podnositelje za nagradu za kulturnu baštinu 2017 je otvoren online. Rok za prijave je 1. listopada 2016.
Brexit - britanski muzealci protiv izlaska iz EU
Kako se bliži 23. lipnja, dan referenduma na kojem Velika Britanija odlučuje o ostanku u Europskoj uniji velik broj tamošnjih kulturnih djelatnika sve se glasnije uključuje u kampanju protiv izlaska iz Unije - Brexita. Prema anketi Museum Association-a čak 97 posto njihovih članova vjeruje da bi za britanske muzeje bilo bolje da zemlja ostane u Uniji.
Gotovo tri stotine najuglednijih britanskih umjetnika potpisalo je otvoreno pismo kojim pozivaju na ostanak u Europskoj uniji među njima i ravnatelji Tate Moderna i Kraljevske umjetničke akademije. “Vjerujemo da biti dio EU osnažuje britansku vodeću ulogu na svjetskoj sceni”, stoji u pismu koje su potpisali Benedict Cumberbatch, Bill Nighy, Helena Bonham Carter; Derek Jacobi, Tom Stoppard Vivienne Westwood, John le Carré, Keira Knightley, Anish Kapoor…
“Od najmanje galerije do najvećih blockbustera mnogi su od nas radili na projektima koji se nikada ne bi realizirali bez vitalne financijske podrške EU ili bez međunarodne suradnje. Britanija nije samo jača u Europi, ona je maštovitija i kreativnija, a naš globalni kreativni uspjeh bio bi ozbiljno umanjen izlaskom iz Unije”, riječi su kojima britanski kreativci obrazlažu razloge za ostanak u zajednici.
Istraživanje britanske Federacije kreativnih industrija otkriva da više od 96 posto njihovih članova podupiru ostanak u Europskoj uniji, a kao razloge navode pristup europskim tržištima i fondovima, utjecaj i veću mobilnost. Protivnici ostanka pak tvrde da bi izlaskom iz Unije Velikoj Britaniji, kao jednom od najjačih gospodarstava i financijera Unije, ostajalo mnogo više novca koji bi se mogao prenamijeniti za kulturu i umjetnost. No, sudeći prema reakcijama onih koji tu kulturu čine i stvaraju, Britanci baš ne vjeruju obećanjima administracije.
Za potrebe kampanje protiv Brexita njemački fotograf Wolfgang Tillmans, prvi fotograf i prvi ne-Englez koji je dobio prestižnu Turnerovu nagradu izradio je niz od 25 plakata kako bi građane Velike Britanije animirao da izađu na referendum i kažu “ne” izlasku iz Unije između ostalog i zbog toga što, kako jedan od plakata kaže “Robert Murdoch može kupiti britansku vladu – ali ne i uniju od 28 država”.
Novi priručnik - kako zaštiti i čuvati fotografije
Hrvatska foto baština dio je korpusa europske tradicije, rekao je doc.art Fedor Vučemilović, profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci na promociji priručnika „Identifikacija, zaštita i čuvanje fotografija“ autora Hrvoja Gržine održanoj u Ateljeu Tošo Dabac u ponedjeljak, 30.svibnja.
Priručnik „Identifikacija, zaštita i čuvanje fotografija“ vrijedan je doprinos poznavanju i zaštiti analogne fotografije. Zbog dugogodišnjeg nedostatka adekvatne literature na hrvatskom jeziku, koja se bavi poviješću fotografije, klasifikacijom, pohranom i uputama o zaštiti, ovaj će priručnik biti od velikog značaja za sve djelatnike u baštinskim ustanovama (arhivi, muzeji i knjižnice), a posebice muzejima. Fotografska građa pohranjena u našim muzejima svjedoči o početcima djelovanja ustanova, a često je upravo ta građa i jedini relevantni svjedok povijesti i sadržaja ustanove budući da smo samo u zadnjih sto godina iskusili tri rata i formalno promijenili četiri države.
Autor priručnika Hrvoje Gržina se u prvom dijelu knjige usredotočio na povijest, identifikaciju i obradu fotografskih procesa s naglaskom na specifične tehnike od dagerotipije, sa samih početaka fotografije 1839., do tehnika i tehnologija današnjih dana. Priručnik će poslužiti kao pomoć pri razumijevanju i učenju o očuvanju fotografske kulturne baštine.
Drugi dio knjige govori o zaštiti i čuvanju fotografija; obrađuje vrste oštećenja na fotografijama, njihove uzročnike, zaštitnu ambalažu i uvjete čuvanja, rukovanja i izlaganja fotografija te međunarodne standarde.
U dodatku autor je služeći se tablicama s osnovnim podacima o tipu fotografija, njihovoj učestalosti u Hrvatskoj te osnovnoj problematici oštećenja, načinima pohrane i uvjetima čuvanja ukratko naznačio osnovna pravila ispravnog rukovanja tom vrijednom baštinom.
Priručnik „Identifikacija, zaštita i čuvanje fotografija“ je izdan u suradnji s tvrtkom Crescat koja ovim izdanjem nastavlja započeto hvalevrijedno izdavačko djelovanje koje je započelo suradnjom Restauratorskog zavoda/Odsjeka za papir i kožu i Muzejskog dokumentacijskog centra i njihovim prvim priručnikom „Preventivna zaštita umjetnina na papiru“.
Ivanić-Grad: od tvrđe do grada, od grada do novog muzeja
Izložbom „Od Tvrđe do Grada – Ivanić u 19. stoljeću“ u utorak 7. lipnja otvoren je Muzej Ivanić-Grada. Osnivanje Muzeja rezultat je višegodišnjih nastojanja građana Ivanić-Grada da se na području njihova grada osnuje ustanova namijenjena sustavnoj skrbi za baštinu ivanićkoga kraja.
Muzej je osnovan 2014., tijekom 2015. ispunjeni su svi zakonski preduvjeti te je pozitivnim mišljenjem Hrvatskog muzejskog vijeća i Ministarstva kulture Muzej Ivanić-Grada osnovan kao muzej općeg tipa koji se sastoji od dviju samostalnih programskih cjelina: Gradskog muzeja Ivanić-Grad (sa sjedištem u Ivanić-Gradu) i Muzeja naftnog rudarstva Petica (sa sjedištem u Graberju Ivanićkom).
Prijedlog muzeološke koncepcije pripremile su muzejska savjetnica Vladimira Pavić, prof. povijesti umjetnosti i privremena ravnateljica Muzeja Vida Pust Škrgulja, prof. latinskog jezika te povjesničarka umjetnosti i muzeologinja. Muzej je registriran na Trgovačkom sudu početkom 2016., a nakon uređenja jednog dijela prostora i nabave najnužnije opreme za rad Muzej je započeo s radom u ožujku ove godine.
Za programske djelatnosti Muzeja namijenjene su zgrade stare škole u središnjem dijelu gradskog parka te kuća Kundek, smještena u nekadašnjoj Gospodskoj (danas Kundekovoj) ulici. Prema planovima, za potrebe muzeja preuredit će se cjelokupni prostor zgrade „stare škole“, od podruma do potkrovlja, kao i cjelokupna kuća Kundek, za što će biti potrebno još mnogo vremena i financijskih sredstava. Za sad je za potrebe novog muzeja adaptiran tek dio prizemlja, ali je time omogućen početak djelovanja muzejske ustanove.
Izložba „Od Tvrđe do Grada – Ivanić u 19. stoljeću“ kojom je Muzej službeno otvoren, vezana je uz kratak prikaz povijesti Ivanić-Grada u razdoblju kad se iz središta povlaštenog vojnog komuniteta u sklopu Varaždinskog generalata pomalo pretvarao u civilno naselje obrtnika i trgovaca te naposljetku, 08. lipnja 1871., odlukom cara Franje Josipa I. stekao prava grada.