Muzejski dokumentacijski centar u suradnji sa Strossmayerovom galerijom i doc. dr.sc. Antonijom Mlikotom s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru organizira Radionicu o istraživanju podrijetla umjetnina, koja će se održati u ponedjeljak 14. svibnja 2018. u 10.30 sati u Muzejskom dokumentacijskom centru, Ilica 44, Zagreb.
Istraživanje podrijetla umjetnina, pitanje vlasništva i njegova prijenosa kroz vrijeme, njihove autentičnosti i vrijednosti koju imaju vrlo je važan dio muzejske djelatnosti kojoj se u nas ne posvećuje dovoljna pažnja. Provenijencija je u svijetu postala važan segment muzejskog rada pa tako danas brojni muzeji imaju posebne službe ili kustose zadužene samo za rad na istraživanju podrijetla umjetnina u vlastitim zbirkama jer gotovo da nema veće zbirke koja u sebi ne posjeduje neku, tijekom povijesti bespravno oduzetu umjetninu.
Docentica dr. sc. Antonija Mlikota, koja u Zadru na diplomskom studiju povijesti umjetnosti jedina u Hrvatskoj drži kolegij pod nazivom “Provenijencija - istraživanje podrijetla umjetnina” u uvodnom predavanju će predstaviti problematiku provenijencije kao i obveze koje je Republika Hrvatska preuzela potpisivanjem Washingtonske deklaracije iz 1998. godine. Naime, prije dvadeset godina Hrvatska je zajedno s još četrdeset i tri druge zemlje takozvane Washingtonske principe ili deklaraciju o umjetninama konfisciranim za vrijeme nacizma (Washington Principles on Nazi-Confiscated Art). Sve zemlje potpisnice, pa tako i Hrvatska, obvezale su se da će istražiti i identificirati takve predmete, otvoriti sve arhive koji bi pomogli u istraživanju, istražiti predmete koji u navedenom razdoblju i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata ulaze u muzejske i galerijske zbirke, osigurati osoblje koje će pomoći u istraživanju takvih predmeta, detektirati i istražiti „rupe“ u utvrđenom lancu vlasništva nad pojedinačnim predmetom, pokušati utvrditi prijeratne vlasnike, osigurati središnji registar takvih umjetnina, razviti mehanizme i procedure kako bi se riješili takvi slučajevi.
Dvadeset godina kasnije, iako smo se potpisivanjem deklaracije obvezali i na njezinu implementaciju nije se puno napravilo, nisu se osigurala sredstva i osoblje za provedbu takvih istraživanja, nema registra takvih umjetnina niti razvijenih mehanizama i procedura koje bi se primjenjivale u svakodnevnoj praksi.
U radioničkom dijelu sudionici međunarodnog projekta „Project Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century“ (TransCultAA) - dr. Ljerka Dulibić, dr. Iva Pasini Tržec i Ivan Ferenčak iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU predstavit će polaznicima metodologiju istraživanja atribucije i podrijetla vlasništva na konkretnom primjeru Mimarine donacije slika Strossmayerovoj galeriji starih majstora.
Predviđeno trajanje radionice je četiri sata (uz jednu pauzu).
Radionica je besplatna, a zbog velikog interesa molimo da se zainteresirani prijave na mail ivalidzija@mdc.hr.
Kako napraviti animaciju s poznatim povijesnim likovima iz prošlosti Hrvatske, kako „lađariti“ u muzeju, koje se kratke priče s audio vodiča o lokalitetu rijeke Ljuta u Konavlima mogu preslušati na osobnom telefonu ili tabletu, što rade migranti u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“, koji su novi pristupi u komunikaciji hrvatske književne baštine te zašto su muzeji izašli na ulicu, saznajte na konferenciji za novinare koja će se održati u četvrtak 17. svibnja 2018. u 10.00 sati u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu povodom obilježavanja 38. Međunarodnog dana muzeja.
Muzeji svakog svibnja različitim aktivnostima obilježavaju Međunarodni dan muzeja. Svake se godine izabire nova, muzeološki relevantna tema, a za 2018. je predloženo “Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika“. Pred muzejsku zajednicu, koja komunicira različite baštinske sadržaje zastupajući interese svih društvenih skupina, postavljen je izazov da ih na nove načine učine općim dobrom. Komunikacija je ove godine posebice usmjerena na pojedinačnog posjetitelja. Njemu muzeji u današnjem vremenu nude nove komunikacijske modele putem kojih ga nastoje izravno/osobno zainteresirati za sadržaje, educirati, učiniti angažiranim, zabaviti.
Uz ovogodišnju temu Međunarodnoga dana muzeja, MDC će objaviti svoje nove mrežne stranice Književna baština u muzejima na kojima će ponuditi tematski vodič kroz muzeje i zbirke koji posjeduju pojedine predmete ili pak cjelovite ostavštine književnika. Korisnicima će ponuditi ulazak u imaginarni virtualni muzej s trenutno 500-tinjak različitih predmeta 261 književnika unutar 602 muzeja i srodnih baštinskih ustanova te popis petstotinjak referenci o različitim publikacijama, izložbama i projektima kojima je književna baština promovirana.
Na konferenciji za novinare bit će predstavljeni sljedeći projekti:
- Audio vodič o lokalitetu rijeke Ljuta / Konavle, Muzeji i galerije Konavala, Antonija Rusković Radonić, ravnateljica
- Animacijom kroz "nedostupnu" baštinu, Hrvatski povijesni muzej, Marjan Sutlović, muzejski pedagog
- Izložbe: Akt Barbara Luisi / Feat Treat / Bojan Mrđenović & Stipan Tadić: Grčki dnevnik, Muzej / Museo Lapidarium, dr.sc. Jerica Ziherl, ravnateljica
- Projekt „Nikola Tesla. Migrant“, Tehnički muzej „Nikola Tesla“, dr.sc. Kosjenka Laszlo Klemar, muzejska pedagoginja
- Muzeji izvan muzeja_MIM_2018., Hrvatski prirodoslovni muzej, mr.sc. Nediljka Prlj Šimić, Katarina Krizmanić, voditeljice projekta
- 23. EMA – Lađa: HMD/ Gradski muzej Karlovac, Matea Galetić, voditeljica projekta
- Književna baština u muzejima, Muzejski dokumentacijski centar, mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, knjižničarska savjetnica
Više o događanjima koja su organizirana povodom Međunarodnog dana muzeja saznajte na mrežnim stranicama MDC-a. (Tončika Cukrov)
Izložba “Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost” otvorena 26. travnja u Muzeju za umjetnost i obrt nije sentimentalno hodočašće u sretniju prošlost hrvatskih baby-boomera već znalački i znanstveno precizno iscrtana slika prijelomnog desetljeća u političkoj, društvenoj, gospodarskoj i kulturnoj povijesti Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata.
Autor koncepta izložbe dr.sc. Zvonko Maković šezdesete je rasprostro kronološki između 1958. i 1971. godine, između 7. kongresa Saveza komunista Jugoslavije na kojem dolazi do liberalizacije partije i smekšavanja dogmatskog socijalizma do pojave Hrvatskog proljeća kao temelja onoga što će jednom biti samostalna Hrvatska. Bilo je to desetljeće potrošačkog rasta, brzog rješavanja stambenog pitanja i materijalnog blagostanja, društvene živahnosti i umjetničkog uzleta. Započinje seksualna revolucija i pobuna mlađih generacija protiv građanske klasične elegancije koji dovode do stvaranja dotad gotovo nepoznatog pojma generacijskog jaza, a na kulturnom području nastaju projekti poput Zagrebačke škole crtanog filma, Kazališta &TD, Novih tendencija i Muzičkog bijenala koje su Zagreb i Hrvatsku ucrtali na kartu europske kulture.
Više od tisuću eksponata postavljenih u 12 dvorana muzeja – od svakodnevnih predmeta do simbola vremena koji su mijenjali svijet, mnoštvo umjetničkih djela i fotografija, filmskih i glazbenih inserata, donose društveno–politički kontekst i svakodnevicu potrošačkog društva šezdesetih godina s posebnim naglaskom na umjetnosti, arhitekturu i dizajn. Doprinos boljem razumijevanju i praćenju izložbe daje i posebno dobro odabran izbor iz svjetskih i domaćih događaja na “vremenskoj crti” razdoblja - sve od rođenja LEGO kocke, Zagrebačkog velesajma ili hulahopki, do susreta Nixon Hruščov, gostovanja Žuži Jelinek u New Yorku i The Old Vic kazališta u HNK-u.
Rast lake industrije, proizvodnja robe široke potrošnje, jačanje uloge domaćih dizajnera i pojava prvih kredita pokreću potrošačku revoluciju koju na izložbi oslikava mnoštvo uporabnih predmeta karakterističnih za tu epohu poput starih ambalaža, proizvoda i oglasa Kraša, Efke, Saponije, Bagata, Iskre, popularnog mlinca za kavu Miki ili kolonjske vode Crna mačka.
Arhitektura i urbanizam bili su punom uzletu, niču nove gradske četvrti, a veliki urbani projekti bazirani su na naprednim konceptima usporedivim sa svjetskim tendencijama. Grad Zagreb prelazi Savu, gradi se Novi Zagreb, brojni hoteli na Jadranu, paviljoni na svjetskim izložbama toliko su kvalitetni, posebice oni Richterovi da dobivaju prve nagrade, a jedan je, onaj u Torinu 1961. posjetio čak i sam Le Corbusier.
Kvaliteta gradnje bila je solidna i na znatno višoj razini od ostalih zemalja Istočne Europe. Publika na izložbi ima priliku razgledati brojna ostvarenja visokih estetskih i funkcionalnih vrijednosti – Dječje lječilište u Krvavici Rikarda Marasovića, Vitićev - Dom JNA u Komiži, koji je već tada uspostavio dijalog s okolišom, katoličku župnu crkva u Podgorici Zvonimira Vrkljana i Borisa Krstulovića, Uhlikovu Putničku zgradu Aerodroma Zagreb i brojne hotele koje grade najpoznatiji domaći arhitekti, a namještajem i posuđem opremaju domaće tvrtke u suradnji s dizajnerima poput Bernardija ili Goldonija.
Šezdesete su bile vrijeme procvata eksperimentalnog filma, video i multimedijske umjetnosti, amaterskih kino-klubova, a posebice je uspješna hrvatska animacija Zagrebačke škole crtanog filma. Godine 1962. animirani film Dušana Vukotića "Surogat", koji je nastao kao kritika potrošačkog društva dobiva Oscara, prvog koji je dodijeljen nekom ne-američkom filmu. Na izložbi su predstavljeni kultni dokumentarni i igrani filmovi vremena, djela Papića, Berkovića, Škrabala, kao i najskuplje filmsko ostvarenje snimljeno u Jugoslaviji "Bitka na Neretvi" Veljka Bulajića, koja je također bila nominirana za Oscara.
Pobuna protiv konvencija dovela je do novih dramskih i kazališnih projekata od kojih je svakako najvažniji Teatar &TD u Zagrebu koji pomiče granice i slobodu izražavanja baveći se egzistencijalnom tematikom samoće i otuđenošću pojedinca u dehumaniziranom svijetu. Upravo su u Teatru &TD izvedene mnoge suvremene svjetske i hrvatske drame od kojih su neke dobile epitet antologijskih poput "Kaspara" Petera Handkea , "Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja" Ive Brešana i "Stilskih vježbi" Tomislava Radića.
„Izložba Šezdesete u Hrvatskoj — Mit i stvarnost obrađuje sve segmente života pa se na njoj može vidjeti presjek kroz najznačajnija umjetnička ostvarenja koja su obilježila doba i pomakla granice, pregled promjena na medijskoj sceni od osnivanja Televizije Zagreb, promjena koje nastaju i u tiskanim medijima, pojave Starta, VUS-a, Plavog Vjesnika ili Studija, sve od avangardne glazbe s Muzičkoga biennala do popularne s brojnih festivala, od fiće do antibebi pilule, od dizajna omota knjiga do dizajna reklama za Agrokokina jaja, od badića iz “dva dijela” do kostima iz salona gospođe Stepinski koji je 1963. na Garden Party-ju engleske kraljice nosila supruga tadašnjeg rektora Zagrebačkog sveučilišta.
Šezdesete su godine kada se artikuliraju i ideje o većoj nacionalnoj i državnoj suverenosti, jača samosvijest, nastaje Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.). U Hrvatskoj toga doba nicale su ideje koje će se aktualnima činiti ponekad i mnogo poslije, što samo ide u prilog pretpostavci da su "šezdesete godine minulog stoljeća važan segment naše novije povijesti, segment koji treba upoznati da bi se bolje razumjela i sadašnjost“, pojašnjava dr. Zvonko Maković u predgovoru kataloga izložbe.
Ovaj izložbeni projekt rezultat je višegodišnjeg rada tima stručnjaka. Uz Zvonka Makovića na izložbi su radili Ana Lederer, Ante Batović, Dunja Nekić, Hrvoje Horvat, Igor Duda, Inoslav Bešker, Koraljka Vlajo, Krešimir Nemec, Lovorka Magaš Bilandžić, Maja Đurinović, Marija Tonković, Marina Bagarić, Maroje Mrduljaš, Nada Zgrabljić Rotar, Nina Simončić, Seadeta Midžić, Tomislav Šakić. Vizualni identitet potpisuje Numen/For Use.
Postav izložbe prati opsežni katalog s više od 400 stranica, a izložba se može razgledati do 30. rujna 2018. godine. (Maja Kocijan, Ivan Guberina)