Kao doprinos razvoju digitalnih kompetencija u kulturnom sektoru u Hrvatskoj, u studenom će se održati trodnevna radionica pod nazivom ''Building Digital Skills and Literacies for Museums and Digital Archives'' koja će se fokusirati na gradnju digitalnih vještina i digitalne pismenosti među kulturnim djelatnicima u području baštine (muzeji, arhivi i knjižnice).
Digitalne vještine u sektoru kulturne baštine važan su aspekt rada u baštinskim ustanovama u Hrvatskoj koje doprinose razvoju kvalitetnog digitalnog sadržaja i digitalnih usluga. Danas su digitalne vještine visoko na EU agendi jer je prepoznato da su u digitalnom društvu digitalne vještine neophodne, no uočeno je da u praksi često postoji jaz te da određeni sektori zaostaju te je potrebno doprinijeti boljim digitalnim kompetencijama u svim sektorima i svim europskim zemljama Prema Indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2019, Hrvatska je rangirana na 20-om mjestu među zemljama članicama EU i do sada nema razrađenu sveobuhvatnu strategiju digitalnih vještina.
Radionicu organizira IRMO u suradnji s partnerima iz Velike Britanije – Culture24 koji imaju bogato višegodišnje iskustvo u organizaciji i moderiranju sličnih radionica za sektor muzeja i arhiva u Velikoj Britaniji i drugim Europskim zemljama. Radni format radionice stavlja naglasak na aktivnu participaciju sudionika, te na grupni rad i rasprave, te će se kroz trodnevni rad omogućiti da hrvatski kulturni djelatnici steknu neka potrebna znanja iz područja digitalnih vještina i kompetencija koje mogu unaprijediti načine na koje komuniciraju s postojećim i novim korisnicima putem digitalnih mreža. Tijekom tri radna dana radionica će dotaknuti sljedeće teme:
- Misija i svrha u digitalnom kontekstu: Da bi baštinska ustanova bila adekvatno ''digitalno kompetentna'' i uspješna u digitalnoj komunikaciji, tko treba znati što i zašto? Što digitalno okružje predstavlja za muzeje, arhive i knjižnice u strateškom i praktičnom smislu?
- Motivacija i potrebe publike (korisnika) u mrežnom okruženju: Što baštinske ustanove znaju o svojoj publici? Kako se ponašaju, što ih motivira i što im je potrebno? Tko su vaši korisnici? Koga želite za nove digitalne korisnike?
- Kako privući publiku pomoću digitalnih kanala?: Što čini sadržaj relevantnim i zanimljivim na mreži? Kako izgleda ‘fit for purpose’ digitalni sadržaj i zašto je važan u strategiji privlačenja publike?
- Razumijevanje participacije digitalnih korisnika: Kako mjeriti i analizirati participaciju? Koja tehnička pitanja trebate razmotriti? Što su agilni i iterativni rad i kako to pomaže? Koja je vrijednost eksperimentiranja? Kako podaci i statistike korištenja podupiru pozitivne promjene?
- Razvoj digitalnog eksperimenta: Kako se sve obuhvaćene teme povezuju u digitalnoj strategiji ili planu? Kako možete koristiti digitalne uvide i eksperimente kako biste podržali transformaciju načina rada i razvili strateško razmišljanje?
Budući da je riječ o interaktivnoj radionici, broj mjesta je ograničen na 20 sudionika. Ciljani profil sudionika su djelatnici iz baštinskih institucija koji su uključeni u razvoj digitalnih mrežnih sadržaja u svojim matičnim ustanovama. Radni jezik je engleski (bez prijevoda). Od sudionika se očekuje da na primjeru situacije u ustanovi u kojoj rade pripreme podatke za rad na radionici. Stoga, kao priprema za radionicu, te kako bi moderatori stekli bolji uvid u digitalizacijske prakse i vještine polaznika radionice, molimo Vas da ispunite kratki upitnik.
Registracijski formular i upitnik možete ispuniti na službenoj poveznici. Rok za prijave je do 25. listopada. Ako imate nekih pitanja obratite se mailom na adresu culpol.irmo@gmail.com, s naznakom 'DCULT radionica'. Nakon prijava sudjelovanje na radionici bit će potvrđeno do 31. listopada. Radionicu organizira Odjel za kulturu i komunikacije –IRMO, u suradnji sa Culture24 iz Velike Britanije, uz financijsku podršku Ministarstva kulture RH, British Embassy Zagreb i British Council Hrvatska te logističku podršku ICARUS.HR, DARIAH.HR zajednica i MDC-a. (Aleksandra Uzelac i Barbara Lovrinić)
Fotografirao: Baldo Marunčić/HINA
Izložba Dubrovačkih muzeja – "Orlando - simbol slobode"
Ovogodišnja središnja izložba Dubrovačkih muzeja "Orlando - simbol slobode" koja tematizira ulogu Orlandove pojave u povijesti i sadašnjosti Dubrovnika te predstavlja umjetničke dosege Orlandova stupa u kontekstu dubrovačke kiparske,likovne, glazbene i književne baštine, otvorena je 14. rujna u Kneževu dvoru u Dubrovniku.
Riječ je o izložbenom projektu kojim Dubrovački muzeji obilježavaju "Orlandovu godinu" proglašenu povodom 600. obljetnice postavljanja Orlandova stupa, najpoznatijeg kasnosrednjovjekovnog javnog spomenika svjetovnog sadržaja na hrvatskoj obali. Podignut 1419. na središnjem gradskom trgu u Dubrovniku predstavljao je vidljiv znamen pripadnosti Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu, dijelu Svetoga Rimskog Carstva, u čiju zajednicu Dubrovnik ulazi Zadarskim mirom 1358. godine nakon pobjede Ludovika I. Anžuvinca nad Mletačkom Republikom. Tako su Dubrovčani legendarnog franačkog junaka Rolanda, koji se u srednjem vijeku slavio kao „branitelj Europe“, posvojili kao čuvara svojeg identiteta i političke autonomije s latiniziranim imenom Orlando. Svojim oblikom i smještajem svjedočio je o političkoj zrelosti mlade dubrovačke države koja je na povijesnoj prekretnici hrvatskog srednjovjekovlja odabrala pravu stranu, osiguravši Republici u jeku mletačkog zaposjedanja dalmatinskih gradova povlašteni položaj i potpunu autonomiju pod vrhovništvom i zaštitom hrvatsko-ugarskog kralja. Ove će politička odluka dovesti do snažnog prosperiteta Dubrovačke Republike i učiniti ju važnim međunarodnim čimbenikom u narednim stoljećima.
Postav izložbe je koncipiran u sedam tematskih cjelina koje se bave povijesnim okvirom Dubrovačke Republike u europskim političkim procesima s kraja 14. i početka 15. stoljeća, fenomenom Orlandove pojave u Dubrovniku, njegovim graditeljima i umjetničkim dosezima u kontekstu onodobnog dubrovačkog kiparstva, a predočavaju i motiv Orlanda u europskoj, hrvatskoj i dubrovačkoj književnoj baštini. Izloženo je više od 70 predmeta, preslika i originala iz arhivske i knjižne građe te likovne umjetnosti, posuđenih iz Državnog arhiva u Dubrovniku, dubrovačke Znanstvene knjižnice, arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Samostana Male braće u Dubrovniku kao i privatnih vlasnika.
Posjetitelji imaju priliku vidjeti Zaključak Malog vijeća donesen 1417. godine koji govori o nabavi kamena za izradu Orlandova stupa, kucalo na glavnim vratnicama Kneževa dvora koje podsjeća na Orlandovu figuru, vedute Dubrovnika iz 17. i 19. stoljeća te brojne kolorirane razglednice s početka 20. stoljeća koje prikazuju Orlandov stup na Stradunu ili s crkvom sv. Vlaha u pozadini. Izložen je i Orlandov mač tipa rapir koji svjedoči o prvoj historicističkoj restauratorskoj intervenciji unutar Dubrovnika. Mač je izliven u drugoj polovici 19. stoljeća tijekom ponovnog postavljanja Orlandovog stupa na Stradunu. Među izlošcima je i Dubrovački lakat izrađen od čelika koji nalazio na bazi Orlandova stupa i koristio kao mjera za visinu i dužinu, a publika može vidjeti i fotografije Pave Urbana i Božidara Gjukića koje prikazuju Orlanda skrivenog u daskama i vrećama pijeska, snimljene tijekom granatiranja Dubrovnika u prosincu 1991. godine.
Izložbu prati reprezentativni katalog na 300 stranica kao i prvi strip iz edicije Dubrovačkih muzeja, edukativno izdanje "Intervju s Orlandom" namijenjeno osnovnoškolcima.
Izložbu "Orlando - simbol slobode" moguće je razgledati do 4. siječnja 2020. godine. (Ivan Guberina)
Fotografirao: Daniel Kasap/HINA
Umjetnički paviljon – Magija Calderova pokreta
U sklopu Ciklusa Najveći kipari XX. stoljeća koji je u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu započet 2014. godine izložbom Joana Miróa, nastavljen 2015. godine retrospektivnom izložbom francuskog kipara Augustea Rodina, odnosno 2016. godine izložbom švicarskog kipara Alberta Giacomettija, krajem rujna otvorena je izložba Magija skulpturalnog pokreta koja predstavlja najslavnijeg američkog kipara prošlog stoljeća Alexandera Caldera.
Fotografirao: Dario Grzelj/HINA
„Umjetnost prije svega mora biti vesela i nikada sumorna“ tvrdio je Alexander Calder i to je stajalište pretvarao u skulpture, gvaševe i fotografije. Za njegovo stvaralaštvo presudan je bio dolazak u atelje Pieta Mondriana čije su ga apstraktne slike navele da se odmakne od figurativne skulpture, posveti apstrakciji i uvođenju pokreta u skulpturu. Izložba kroz 15 skulptura i 20 gvaševa iz tzv. zrele faze, nastalih od 30-ih do polovice 70-ih godina prošlog stoljeća, daje presjek Calderovog stvaralaštva, predstavnika kinetičke i apstraktne umjetnosti u kojoj pokret čini glavni dio estetike umjetničkih djela.
Njegovi mobili i stabili promijenili su klasičnu ideju o skulpturi kao nužno nepokretnoj podarivši joj mogućnost da se kreće, mijenja i beskonačno stvara. Mobili su brižno uravnotežene konstrukcije koje se cijele, ili njihovi pojedini dijelovi, gibaju mehaničkim ili prirodnim putem. Istovremeno s nježnim i fragilnim mobilima Calder je radio i stabile koji su njihova potpuna suprotnost. Čvrste, usidrene i teške skulpture od čeličnih ploča djeluju moćno i snažno dominirajući prostorom u kojemu se nalaze, a međusobno ih povezuje pokret koji kod stabila radi sam gledatelj kada ih obilazi ili razgledava. Uz skulpture, obuhvaćen je i slikarski dio opusa koji je kiparu bio itekako važan. Naročito je koristio tehniku gvaša kojoj se značajnije posvetio nakon što je 1953. godine kupio kuću u Sachéu u unutrašnjosti Francuske.
„Izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu prva je u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe koja predstavlja dio opusa ovog, u povijesti moderne umjetnosti iznimno važnog kipara, jednog od najvažnijih inovatora u skulpturi prošloga stoljeća. Calder nije prvi umjetnik koji je „pokrenuo” skulpturu. Učinili su to prije njega u svojim djelima Marcel Duchamp (Rotirajuće staklene ploče, 1920., Kotač bicikla, 1913.), Aleksandr Rodčenko (Ovalna viseća konstrukcija br. 12, 1919.) i Naum Gabo (Vibrirajuće čelične ploče, 1920.), ali Calder je bio najtemeljitiji i najdosljedniji u eksperimentiranju. Potpuno je bio predan istraživanju pokreta u skulpturi te tome posvetio (gotovo) cijelu svoju umjetničku karijeru. Odnosno, kako je to lijepo objasnio teoretičar umjetnosti Manfred Schneckenburger: 'nastavljajući se na prve teorijske pokušaje futurista, Rodčenkove reljefe, Duchampove rotacije, Gabove vibrirajuće metalne površine, Calder je među prvima mobilnost i promjenjivost podigao na estetsku kategoriju, primijenio kao lajtmotiv svoje umjetnosti i udahnuo joj osobenu poeziju i univerzalnu simboliku'”, stoji u predgovoru kataloga izložbe autorice Jasminke Poklečki Stošić.
Fotografirao: Dario Grzelj/HINA
Izložba Magija skulpturalnog pokreta može se razgledati u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu do 5. siječnja 2020. godine. (I.G.)
Natječaji za 2020. – rezidencije, stipendije i subvencije (drugi dio)
U prošlom broju pripremili smo nekoliko natječaja na koje se kustosi, umjetnici i kulturni djelatnici mogu prijaviti kako bi stekli stručna iskustva izvan države ili kako bi im se olakšala financijska provedba projekata. U ovom broju pripremili smo još nekoliko natječaja. Neke rezidencije ne uključuju financiran boravak kandidata, ali u tom slučaju dobro je informirati se o mogućnostima financiranja takvih aktivnosti unutar države u kojoj žive i rade.
2020 AAMC program za kustose
Organizacija Association of Art Museum Curators (AAMC) i Fundacija AAMC organiziraju dvanaestomjesečni program za dva kustosa iz SAD-a i dva kustosa iz drugih država koji rade u neprofitnim organizacijama. Uvjet je prethodni ili trenutni rad vezan uz umjetnost SAD-a u razdoblju od otprilike 1500. do 1980. godine. Za kustose koji žive i djeluju izvan SAD-a programom je predviđeno jednogodišnje članstvo u AAMC-u i stipendija za troškove putovanja koja su predviđena programom, poput godišnje konferencije AAMC-a. Rok za prijave je do 24. listopada 2019.
Artslink
Organizacija CEC ArtsLink zaprima prijave za rezidenciju u New Yorku za jesen 2020. godine za suvremene umjetnike i kustose koji rade u neprofitnim organizacijama ili samostalno, te svojim radom pokušavaju ostvariti interakciju i suradnju s društvenom zajednicom. Rezidencija u trajanju od pet tjedana uključuje financiran smještaj, prijevoz, troškove hrane i zdravstvenog osiguranja. Rok za prijave je do 30. listopada 2019.
Knjižnica Andreas Züst
Knjižnica Andreas Züst u Švicarskoj dva puta godišnje (u travnju i studenom) nudi po tri nacionalne i internacionalne stipendije za rezidencije za kulturne djelatnike s različitih područja djelovanja u trajanju od četiri tjedna. Prijaviti se mogu pojedinici, ali i timovi do četiri osobe. Projekti nastali tijekom rezidencije trebali bi imati naglasak na knjižnicama kao mjestima širenja raznovrsnog znanja. Stipendijom je financiran smještaj i troškovi putovanja, a može se zatražiti i dodatna subvencija u iznosu od 250 švicarskih franaka tjedno. Za rezidenciju u travnju može se prijaviti do 31. ožujka, a za rezidenciju u studenom do 31. listopada.
SAC International Curatorial Residency Program 2020
Program Sant Andreu Contemporani u suradnji s Fabra i Coats - Fàbrica de Creació i Institut Ramon Llull organizira međunarodnu rezidenciju u Barceloni na koju se mogu prijaviti kustosi koji bi radili na projektu s katalonskim umjetnicima i sudjelovali u dodjeli nagrade za vizualnu umjetnost “Miquel Casablancas”. U sklopu rezidencije financiran je smještaj izabranih kandidata, troškovi prijevoza, a kandidat dobiva i ukupno 3,700 eura koji bi pokrili troškove sudjelovanja u izboru dobitnika nagrade i izradi izložbe. Prijaviti se može do 10. siječnja 2020.
Air 351
Internacionalni rezidencijalni program za vizualnu umjetnost AIR 351 daje priliku za rezidenciju u Lisabonu za kustose i umjetnike u trajanju od jednog do dvanaest mjeseci. Polaznici će se moći upoznati s lokalnom umjetničkom scenom i kulturom, posjećivati umjetničke studije i izložbe, bit će im na raspolaganju tehnička podrška pri radu te će moći i izložiti svoje radove ili se u potpunosti posvetiti istraživačkom radu. Rezidencija ne uključuje smještaj. Polaznici su dužni plaćati mjesečnu članarinu prilikom rezidencije, međutim, AIR 351 dijeli i stipendije, pa je dobro pratiti njihove mrežne stranice.
Open Access
Kanadski kulturni centar Darling Foundry iz Montreala 2017. godine započeo je internacionalni rezidencijalni program Open Access na koji se mogu prijaviti kustosi i umjetnici iz čitavog svijeta. Trajanje rezidencije je u rasponu od jednog do šest mjeseci. Izabranim kandidatima se u sklopu rezidencije osigurava prostor za rad, tehnička pomoć, suradnja, promocija i slično, ali kandidati sami moraju osigurati financijska sredstva za smještaj, prijevoz, svakodnevne troškove i rad. Zainteresirani kandidati mogu se prijaviti tijekom čitave godine s obzirom da ne postoji rok.
Belgrade Art Studio
Neprofitni međunarodni program Belgrade Art Studio nudi rezidencije za umjetnike, kustose i istraživače u Beogradu u trajanju od tri tjedna do šest mjeseci. Trošak smještaja, koji je organiziran u okviru programa, trebao bi financirati izabrani kandidat. Međutim, smještaj jednog kandidata godišnje financiran je programskim sredstvima, a za ostale kandidate, npr. one koji dolaze iz nerazvijenih zemalja, postoji mogućnost sufinanciranja u visini do 40% troška smještaja. Prijave su kontinuirano otvorene. (Zrinka Marković)
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr