Tema broja: Budućnost gradskih muzeja u Hrvatskoj

Tema broja: Muzeji na otocima. Tema broja časopisa IM 54/2023 muzeji su na našim jadranskim otocima. U suradnji s muzealcima – kustosima i voditeljima otočnih muzeja – ideja je bila progovoriti i izdvojiti izazove, ali i prednosti s kojima se u svome radu suočavaju. Kroz dvadeset i jedan autorski prilog teme broja – kolega iz muzeja na otocima Cresu, Lošinju, Korčuli, Hvaru, Braču, Murteru i poluotoku Pelješcu, i kolega iz drugih muzeja koji su pisali o projektima na otocima Zlarinu i Pašmanu – dobili smo priliku upoznati se s programima, aktivnostima i inicijativama koje poduzimaju, kao i s dragocjenim djelovanjem njihovih prethodnika te o gotovo cijelom stoljeću zajedničkog sudjelovanja u misiji čuvanja kulturne baštine hrvatskih otoka. Prema podatcima iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj, kao i iz Registra muzeja, galerija i zbirki u RH (OREG), koji se vode pri Muzejskome dokumentacijskom centru, od 171 zakonski registriranog muzeja na osam otoka (Brijuni, Lošinj, Cres, Pag, Murter, Brač, Hvar, Korčula) i poluotoku (Pelješac) osnovano je 16 muzeja i 6 muzejskih zbirki koje djeluju u sastavu otočnih ili drugih muzeja (npr. Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Narodnog muzeja Zadar, Muzeja općine Jelsa, Strossmayerove galerije starih majstora HAZU), što čini udio od 12,28 %. Muzejski dokumentacijski centar nastoji mapirati stanje u praksi i prikupiti podatke o svim muzejskim institucijama i entitetima u Hrvatskoj bez obzira na njihov pravno-administrativni status, pa se u njegovu stručnom Registru pohranjuju podatci o muzejima i muzejskim zbirkama koji samo djelomično zadovoljavaju ili uopće ne zadovoljavaju uvjete propisane Zakonom o muzejima, ali posjeduju muzejsku građu te su nam iznimno važni kao pokazatelji inicijativa koje katkad s više ili manje uspjeha tijekom nekoliko desetljeća djeluju na terenu, i prije svega su izraz želje lokalnog stanovništva da se sačuva baština njihovih otoka. Slijedom podataka iz Upisnika i OREG-a možemo rezimirati da na otocima djeluje 30 muzejskih entiteta – muzeja, muzejskih zbirki i stalnih muzejskih zbirki, s tim da bi se u daljnjim istraživanjima morao analizirati i posljednjih godina sve učestaliji fenomen interpretacijskih centara na otocima, kojih smo u ovome trenutku izdvojili 15, a vjerojatno je da će ih u skorije vrijeme biti i više. Kako bi se iskoristili potencijali otoka te utjecalo na bolji i kreativniji život lokalnih zajednica u kojima djeluju, jednako koliko i na razvoj kulturnog turizma kao jednog od segmenata turističke industrije, iznimno je važno prepoznati upravo ulogu kulture, baštine i, pogotovo, muzeja i muzejskih profesionalaca na otocima. Njihov je uspjeh prije svega rezultat upornog rada i entuzijazma, ali to katkad nije sasvim dovoljno. Muzejska nas zajednica posljednjih godina upozorava na probleme vezane za nedostatno financiranje programa, poteškoće rada u adaptiranim povijesnim zgradama te u vezi s tim i na otežavajuće prilagodbe prostora slabije pokretnim osobama. U posljednje vrijeme pojavili su se sve brojniji problemi s poplavama i obalnim erozijama zbog porasta razine mora i jačanja oluja. Dugogodišnji problemi vezani su i za nedostatak kako stručnoga, tako i tehničkog osoblja za kvalitetno obavljanje redovite muzejske djelatnosti, kao i onih sadržaja koji nisu osnovna djelatnost muzeja, ali ih muzealci obavljaju svjesni da su to sve potrebe šire zajednice. Unatoč mnogim problemima, svi će muzejski djelatnici u konačnici zaključiti da im je njihov posao važan i da su ponosni što su dio muzejske priče jer su svjesni koliko su muzeji na otocima važni ne samo kao akteri muzejske djelatnosti nego i kao partneri u suradnji s lokalnim i nevladinim organizacijama te kao inicijatori i nositelji kulturnog razvoja. (L. Dražin-Trbuljak) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-19-03-2024#informatica)

Tema broja: Muzeji u doba korone. "(...) novi broj časopisa Informatica Museologica 52 (2021.) koji u uredničkoj koncepciji Lade Dražin-Trbuljak donosi priloge 65 autora koji analiziraju probleme s kojima su se muzeji suočavali u doba pandemije, otkrivaju načine na koje su se baštinske institucije prilagodile novonastaloj situaciji selidbom u online okruženje, odnosno približavaju čitateljima nove muzeje i postave realizirane u ovim izazovnim vremenima (...) a nije bilo nimalo jednostavno, a pokazalo se na sreću, da ipak nije bilo i nemoguće u razdoblju pandemijske krize dovršiti neke dugogodišnje, ranije pokrenute projekte novih muzeja i stalnih postava. Nakon četiri godine je 2021. završena i otvorena Riznica Međimurja – novi muzej nematerijalne baštine u Čakovcu, novi muzej u Rijeci – JGL Muzej farmacije, dok su Dubrovnik, Sinj i Labin dobili nove stalne postave: Umjetnička galerija Dubrovnik, Muzej Cetinske krajine – Sinj i projekt Inspiracija u Narodnom muzeju Labin. U tematskim blokovima naslovljenom Iz muzejske teorije i prakse i Pogledi, događanja, iskustva donosimo dvadeset priloga vezanih uz funkcioniranje redovne djelatnosti poput skupljanja muzejske građe, izložbene djelatnosti, obrade sekundarnih dokumentacijskih fondova, analize posjetitelja te iskazanoj potrebi za stjecanjem novih znanja i vještina, to jest novih stručnih osposobljavanja." (preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-08-02-2022#informatica-museologica-52)

Pedeseti obljetnički broj časopisa Informatica Museologica 50 (2019.) na 228 stranica ilustriranih s 268 c/b fotografija donosi 47 priloga domaćih autora koji analiziraju i prate muzejske i muzeološke projekte važne za muzejsku zajednicu i struku danas. Tema broja posvećena je prilozima o Etnografskom muzeju u Zagrebu koji je 2019. godine obilježio stotu obljetnicu rada. U uvodnom tematskom bloku autorica Goranka Horjan nas kroz prilog Rituali obljetnica – 100 godina Etnografskog muzeja u Zagrebu upoznaje s promišljanjima kako oblikovati budućnost muzeja utemeljenu na tradiciji. Stogodišnjica osnutka Etnografskog muzeja obilježena je i prigodnom izložbom Blago Etnografskog muzeja: Sto predmeta za sto godina koja je nastojala, kako je u prilogu autor Matija Dronjić naveo na inovativan, zanimljiv i zabavan način predstaviti predmete iz muzejskog fundusa i interpretirati ih u skladu sa suvremenom vizijom muzeja u kontekstu baštinske institucije. Osim predmeta, predstavljen je i velik broj arhivskih fotografija te dokumenata, zvučnih, filmskih i multimedijskih sadržaja, kao i pojedinih antologijskih izdanja te izbor iz izdavačke djelatnosti posljednja dva desetljeća. U sklopu studijskoga projekta povodom 100-te obljetnice Etnografskoga muzeja postavljena je izložba Kapa dolje! priča o (ne)pokrivanju glave koju su koncipirale tri kustosice/etnologinje mr.sc. Aida Brenko, Mareta Kurtin i Vesna Zorić. Temi pokrivanja glave pristupile su s dva aspekta. Prvi osvjetljava značenje pokrivala s muzeološke strane, a drugi otkriva značenja što ih pokrivala imaju u ljudskom životu, odnosno objašnjava njihovu ulogu u zajednicama iz kojih potječu. Do realizacije planiranoga novog stalnog postava ova će izložba biti dio aktualnoga, a moći će se razgleati i izložba Šeširi iz privatne kolekcije Đurđe Tedeschi kao posljednja u nizu priča o (ne)pokrivanju glave. U rubrici 'Riječ je o...' koja donosi temu Razmišljanja o muzejskim zvanjima izdvojeni su prilozi dr. sc. Maje Šojat-Bikić i Borisa Mašića iz Muzeja grada Zagreba Produkcija i komunikacija muzealnog znanja – referentni okvir za definiranje zvanja u muzejskoj struci. Autori nas upozoravaju s obzirom na temeljne zadaće muzeja (skupljanje, čuvanje, istraživanje, komunikacija), starije su muzejske struke odavno stabilizirale svoj pravni položaj, a dio novijih još se mora boriti za pravednije vrednovanje i adekvatno reguliranje pravnog statusa. Isti blok prenosi iskustva triju muzejskih pedagoginja (Nada Beroš, Željka Jelavić i Kosjenka Laszlo Klemar), ali i novih muzejskih profesija poput kustosa online izložaba o čemu je prilog napisala autorica dr.sc. Iva Salopek Bogavčić. Proaktivna uloga muzeja u vrednovanju, selekciji i prezentaciji digitalnih kulturnih sadržaja odgovornost je i nužnost kojom bi muzeji trebali reagirati na suvremene izazove i hiperinflaciju informacija, smatra autorica. (...) Lada Dražin-Trbuljak (više na: http://www.mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/novi-broj-casopisa-informatica-museologica-50-(2019)-_-tema-kako-oblikovati-buducnost-utemeljenu-na-tradiciji,103725.html?date=24-01-2020#.XiquKGhKhPY)

Tema broja: O muzejima i dizajnu izložaba. U 48. broju časopisa govorimo o dizajnu muzejskih stalnih postava i povremenih izložaba, o ljudima koji iza njih stoje i pomaku od sirotinjske paradigme u kojoj se od kustosa očekivalo da budu homo universalisi do nezaobilazne suradnje s cijelim nizom stručnjaka pa i samom publikom koja danas čini sastavni dio kreativnog procesa stvaranja izložbe. Osim razgovora s danskim arhitektom i dizajnerom Arneom Kvorningom iz dizajnerske tvrtke Kvorning Design & Communication, specijalizirane za prezentaciju baštine, objavljujemo i deset razgovora s hrvatskim dizajnerima i arhitektima. Pozvali smo ih na suradnju tako što smo im poslali seriju pitanja, s tim da su sami mogli izabrati na koja će od njih odgovoriti. To su: Dora Bilić, Sanja Bachrach Krištofić, Klaudio Cetina, Ante Filipović Grčić, Damir Gamulin, Vanja Ilić, Nikolina Jelavić Mitrović, Iva Letilović, Mario Krištofić, Tina Müller, Nika Pavlinek, Igor Pedišić, Damir Prizmić, Marko Rašić, Antun Sevšek, Vedrana Vrabec. U rubrici Riječ je o... 'Muzejske zbirke u svjetlu novih društvenih promjena' objavljeno je pet priloga u kojima su predstavljene neke prakse i iskustva vezane uz muzejske zbirke (većim dijelom etnografske). Podjednako važnom temom pozabavila se i autorica dr.sc. Šojat Bikić Maja koja nam je u prilogu 'Koliko Hrvatska doista ima muzeja te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba? Prilog hrvatskoj muzejskoj topografiji' nakon kratkog uvoda o definiciji muzeja te vrlo iscrpnog istraživanja relevantnih izvora elaborirala numeričke pokazatelje stanja hrvatske muzejske topografije. Kao prilog praćenju Međunarodnog dana muzeja 2017. koji je u cijelom svijetu obilježen događanjima s temom 'Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima' uvrštena su dva priloga: autorice Jasmine Uroda Kutlić 'Židovska zajednica u Kutini i Moslavini' te Mirjane Paušak 'Zatvoreni krug – povijest jedne nacionalizacije' o nacionalizaciji imovine pripadnika njemačke nacionalne manjine nakon Drugoga svjetskog rata. (L. Dražin-Trbuljak)

Tema broja: Fotografska baština u muzejima. Godinu dana nakon što je u listopadu 2017. u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra održan simpozij naslovljen ‘Fotografska baština u muzejima’, u najnovijem broju časopisa Informatica Museologica 49/2018. na 248 stranica ilustriranih s 454 c/b fotografija donosimo priloge za koje se nadamo da će našim čitateljima biti ne samo zanimljivi pokušaj sagledavanja današnjeg stanja već i poticaj daljnjim istraživanjima koji bi sve te „skrivene“ fragmente naše fotografske baštine mogli učiniti još vidljivijima i dostupnijima svim korisnicima, od ljubitelja fotografije do znanstvenika i istraživača. Od 42 održana izlaganja renomiranih muzejskih profesionalaca – kustosa, dokumentarista, arhivista, ali i samostalnih istraživača, privatnih kolekcionara, fotografa, pravnika – za objavu smo priredili 33 priloga. Unutar dvanaest tematskih blokova obuhvaćen je širok raspon tema, koje bi trebale pridonijeti istraživanju muzeološke uloge i mjestu fotografije u muzejima danas, upoznavanju nekih važnih zbirki fotografije u hrvatskim muzejima, propitivanju dokumentarističkih i kustoskih praksi te suočavanju s pitanjima skupljanja fotografija i strategijama digitalizacije fotografske baštine. (Lada Dražin-Trbuljak)