Tema broja: O muzejima i dizajnu izložaba. U 48. broju časopisa govorimo o dizajnu muzejskih stalnih postava i povremenih izložaba, o ljudima koji iza njih stoje i pomaku od sirotinjske paradigme u kojoj se od kustosa očekivalo da budu homo universalisi do nezaobilazne suradnje s cijelim nizom stručnjaka pa i samom publikom koja danas čini sastavni dio kreativnog procesa stvaranja izložbe. osim razgovora s danskim arhitektom i dizajnerom Arneom Kvorningom iz dizajnerske tvrtke Kvorning Design & Communication, specijalizirane za prezentaciju baštine, objavljujemo i deset razgovora s hrvatskim dizajnerima i arhitektima. Pozvali smo ih na suradnju tako što smo im poslali seriju pitanja, s tim da su sami mogli izabrati na koja će od njih odgovoriti. To su: Dora Bilić, Sanja Bachrach Krištofić, Klaudio Cetina, Ante Filipović Grčić, Damir Gamulin, Vanja Ilić, Nikolina Jelavić Mitrović, Iva Letilović, Mario Krištofić, Tina Müller, Nika Pavlinek, Igor Pedišić, Damir Prizmić, Marko Rašić, Antun Sevšek, Vedrana Vrabec. U rubrici Riječ je o... 'Muzejske zbirke u svjetlu novih društvenih promjena' objavljeno je pet priloga u kojima su predstavljene neke prakse i iskustva vezane uz muzejske zbirke (većim dijelom etnografske). Podjednako važnom temom pozabavila se i autorica dr.sc. Šojat Bikić Maja koja nam je u prilogu 'Koliko Hrvatska doista ima muzeja te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba? Prilog hrvatskoj muzejskoj topografiji' nakon kratkog uvoda o definiciji muzeja te vrlo iscrpnog istraživanja relevantnih izvora elaborirala numeričke pokazatelje stanja hrvatske muzejske topografije. Kao prilog praćenju Međunarodnog dana muzeja 2017. koji je u cijelom svijetu obilježen događanjima s temom 'Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima' uvrštena su dva priloga: autorice Jasmine Uroda Kutlić 'Židovska zajednica u Kutini i Moslavini' te Mirjane Paušak 'Zatvoreni krug – povijest jedne nacionalizacije' o nacionalizaciji imovine pripadnika njemačke nacionalne manjine nakon Drugoga svjetskog rata. (L. Dražin-Trbuljak)

Tema broja 47: Muzej filma - film u muzeju (prilozi s međunarodnog skupa održanoga u organizaciji MDC-a 5. i 6. studenoga 2015.). Tema broja obrađena je u devet tematskih cjelina: Filmska baština i etika, Iskustva europskih muzeja filma, Muzejske i arhivske zbirke filme građe i kinematografske opreme, Kustoske prakse, Muzeološka funkcija i mjesto video/filma u muzeju. Prezentacija filmske/video građe, Tko se brine za film u muzejima, arhivima, knjižnicama, Zaštita filmske/video baštine, Izazov u susretu ‘analognog’ svijeta i nove digitalne paradigma; Stručna, znanstvena i umjetnička istraživanja.

Teme dvobroja: Muzeji susjedstva; Pregled hrvatskih novih muzeja, novih stalnih postava i ostalih zanimljivih projekata iz svijeta muzeja u 2015.

Tema broja: Ekomuzeji danas: od teorijskih promišljanja do realizacije ekomuzeja

Tema broja: Muzeji svjetskih i europskih kultura / Iskustva hrvatskih muzeja u projektima EU fondova. Najnoviji broj časopisa Informatica Museologica sadržava 48 priloga (od čega 6 prijevoda) koje je priredilo 62 autora i autorica. U godini u kojoj je Hrvatska pristupila Europskoj uniji časopis u fokusu donosi iskustva o radu i upravljanju inozemnih muzeja čiji se kontekst definira kao europskih i svjetskih kultura (Sanne Houby-Nielsen; dr. Jutta Engelhard; dr.sc. Elisabeth Tietmeyer; Wim De Vos) te bilježi vrlo uspješne suradnje hrvatskih muzeja u projektima financiranima EU fondovima (Nataša Šukovići; Dunja Nekić; Zvjezdana Antoš; Vesna Meštrić, Jadranka Vinterhalter).

Muzejski dokumentacijski centar u najnovijem je četverobroju časopisa Informatica Museologica (42, 1/4, 2011.) u temi broja nastavio s predstavljanjem iskustava katalonske muzejske scene (prvi dio objavljen u Informatici Museologici, 1/4, 2010.) i donosi šest priloga. To su: Industrijska baština: sustav muzeja nacionalnog Muzeja znanosti i tehničkog muzeja Katalonije mNACTEC (Magda Fernandez Cervantes), Barcelona: kolijevka edukacijskih gradova (Laia Coma Quintana), Novi obrazac kulturnih ustanova: primjer katalonskog Centra za interpretaciju romanike (Carolina Martin Pinol), Radionica projekata, muzeografija i baština Sveučilišta u Barceloni: 10 godina (Joan Santacana Mestre), Mjesta sukoba kao baština (Maria del Carmen Rojo Ariza) i Umjetnički muzeji u Kataloniji: muzeografija i didaktika (Victoria Lopez Benito). Rubrika Riječ je o… posvećena je muzejima na otoku Braču i donosi priloge Andree Matoković Muzej otoka Brača na Škripu i Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu te prilog Jasne Damjanović Ispod stijene – Pustinja. Rubrika Iz muzejske teorije i prakse donosi 16 priloga, u rubrici Iz dokumentacijskih fondova MDC-a prenesen je razgovor s Renatom Gotthardi-Škiljan za Personalni arhiv zaslužnih muzealaca (Jozefina Dautbegović) te anotirana bibliografija stručnih radova za stručna zvanja (S. Radovanlija Mileusnić). U nizu priloga iznimno bogatog broja Informatice objavljena su i dva nova poglavlja o planiranju i pripremama budućega priručnika Muzej u kriznim situacijama Želimira Laszla, Bianke Perčinić-Kavur i Helene Stublić. Svi prilozi iz časopisa, osim u tiskanome, mogu se čitati i u elektroničkom obliku (u PDF formatu) na web stranicama MDC-a http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/izdavastvo/im/IM_42_1-4_2011.pdf (datum pristupa: 5. rujna 2012.).