PRETRAŽIVANJE PUBLIKACIJA MUZEJSKOGA DOKUMENTACIJSKOG CENTRA

fraza ključna riječ
autor tema vremenska
naslov ime osobe / obitelj zemljopisna
godina naziv tijela vrste
 
 
Zgaga, Višnja [Urednik]; Radovanlija Mileusnić, Snježana [Suradnik]; Bučar, Denis [Suradnik]; Rihtar Jurić, Tea [Suradnik]; Kocijan, Maja [Suradnik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 53 (2016.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2018
Zgaga, Višnja [Urednik]; Radovanlija Mileusnić, Snježana [Suradnik]; Bučar, Denis [Suradnik]; Rihtar Jurić, Tea [Suradnik]; Kocijan, Maja [Suradnik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 53 (2016.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2018
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Muzejski dokumentacijski centar (Zagreb),
isbn / issn 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Spremište
Sadržan u Muzeologija
Tema broja: MDC - prvih 60 godina Iz tiska je izašla "Muzeologija" broj 53. Dugogodišnja ravnateljica MDC-a Višnja Zgaga u njoj je sabrala, kako kaže tema broja, prvih 60 godina MDC-a od 1953. kada je objavljen prvi broj "Muzeologije" urednika Antuna Bauera i osnivanja MDC-a kao samostalnog odjela Hrvatskog školskog muzeja do današnjih dana. Ovaj broj "Muzeologije" koji se veže uz visoku obljetnicu postojanja MDC-a tematski se nadovezuje na broj 31 iz 1994. godine, posvećen osnivaču ustanove, dr. Antunu Baueru. Uz povijest kuće, kronologiju projekata i aktivnosti, bibliografiju, izbor fotografija iz fototeke u ovome broju objavljeni su tekstovi MDC-ovih djelatnika (Snježana Radovanlija Mileusnić, Tea Rihtar Jurić, Denis Bučar, Maja Kocijan), ali i vjernih suradnika. Mr. sc. Branka Šulc u tekstu “Muzejski dokumentacijski centar i muzeji” daje pregled rada ustanove od osamostaljenja Republike Hrvatske , Boris Ljubičić, koji je oblikovao prepoznatljiv vizualni identitet MDC-a, prisjetio se svih segmenata suradnje, početaka, prijelomnih projekata, svjetskih nagrada, ali i pričica iza nastanka pojedinih plakata iz kojih ćete saznati kako su se stvarali, čija građa je za njih posuđivana, ime kustosice čija ruka drži Kristov dlan na jednome od plakata uz Međunarodni dan muzeja. Dr. sc. Goran Zlodi piše o Ulozi MDC-a u informatizaciji i digitalnoj transformaciji muzeja u Hrvatskoj od pionirskih početaka za koje je zaslužan osnivač MDC-a dr. Antun Bauer, Ervin Šilić piše o nastajanju mrežnih stranica prisjećajući se početaka izrade muzejskih mrežnih stranica sredinom devedesetih godina. Dr. sc. Žarka Vujić svojim je prilogom sabrala “Četvrt stoljeća sabiranja u hrvatskim muzejima: kroz očište jedne muzeologije”, a Maja Kocijan prikupila je anketom podatke iz 134 hrvatska muzeja kako bi saznali koliko su i kako fondove Europske unije iskoristili hrvatski muzeji.
Miklošević, Željka [Urednik]; Kocijan, Maja [Urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 54 (2017.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2018
Miklošević, Željka [Urednik]; Kocijan, Maja [Urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 54 (2017.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2018
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Evaluacija; Posjetitelji; Istraživanje korisnika
isbn / issn 978-953-6664-49-8 / 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Spremište
Sadržan u Muzeologija
Tema broja: Razvoj publike u muzejima: istraživački i evaluacijski pristupi aktivnostima i programima. U Suradnji sa Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u "Muzeologiji" 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankom „Društvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“ dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa. U članku Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove. Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike. Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste. Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba '45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi '45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika.
Zgaga, Višnja [Urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 52 (2015.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2016
Zgaga, Višnja [Urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 52 (2015.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2016
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Muzeologija, teorija
isbn / issn 978-953-6664-43-6 / 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Spremište
Sadržan u Muzeologija
Svezak 52. donosi doktorsku disertaciju Željke Miklošević koja je pod nazivom "Muzej kao multimodalan komunikacijski sustav" obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 17. srpnja 2014. godine pod vodstvom mentorice dr. sc. Žarke Vujić. Tekst je grupiran u četiri tematska poglavlja: Kultura i komunikacija; Komunikacijski sustav muzeja; Društveno-semiotička teorija multimodalne komunikacije; Muzej kao multimodalan sustav. Tekstu prehodi Uvod urednice Višnje Zgaga, a popraćen je opsežnim popisom literature i prilozima.
Zgaga, Višnja [Urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 51 (2014.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2015
Zgaga, Višnja [Urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 51 (2014.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2015
materijalni opis 1 sv.
napomena Objavljeno 20. veljače 2015.
predmetnice Glazbena baština; Glazba u muzeju / Muzeji glazbe (simpozij)
isbn / issn 978-953-6664-39-9 / 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Zbornik radova; Časopis
Lokacija Spremište
Sadržan u Muzeologija
Tema broja: Glazba u muzeju / muzeji glazbe. Izlaganja objavljena unutar tematskih blokova: Glazbena baština u Hrvatskoj; Tradicijska glazbala i etnografske zbirke; Skladatelji, glazbene zbirke i glazbena građa; Restauracija glazbenih instrumenata ; Suvremeni načini komuniciranja glazbene i zvučne baštine; Muzealizacija glazbe.
Zgaga, Višnja [Urednik]; Radovanlija Mileusnić, Snježana [Suradnik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 48/49 (2011.-2012.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2013
Zgaga, Višnja [Urednik]; Radovanlija Mileusnić, Snježana [Suradnik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 48/49 (2011.-2012.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2013
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Knjižnica; Zbirka knjiga; Knjiga u muzeju (simpozij); Knjižna baština
isbn / issn 978-953-6664-31-3 / 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Zbornik radova; Časopis
Lokacija Spremište
Sadržan u Muzeologija
Dvobroj muzeološkog časopisa Muzejskoga dokumentacijskog centra „Muzeologija“ (sv. 48/49) objavljen je kao zbornik radova sa simpozija „Knjiga u muzeju - KUM“. Simpozij je održan uz 30. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija u Muzeju Mimara 5. i 6. listopada 2011., u organizaciji MDC-a, a u središte zanimanja stavio je knjigu u muzeju te pokušao odgovoriti na niz problemskih pitanja, među kojima su i ona o ulozi knjige u muzeju, o funkciji knjige kao muzejskog predmeta, o tome kako knjigu izložiti, čuvati i obraditi te omogućiti njezinu pristupačnost u muzejskome, ne-knjižničnom okruženju. Zbornik radova donosi 35 izlaganja renomiranih stručnjaka iz muzeja, knjižnica i znanstvenih ustanova, koja su održana unutar pet tematskih skupina. Autori radova u prvoj tematskoj skupini - „Knjiga kao kulturno dobro“ - nastojali su definirati kriterije za određivanje knjige kao kulturnog dobra (S. Harni) te proceduru upisa takvih knjiga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (R. Saračević-Würth). Definirana je muzealna vrijednost knjiga i zbirki knjižnične građe (Ž. Vujić i H. Stublić), sagledani teorijski okviri knjige kao izložbenog predmeta (A. Horić) te na primjerima prikazani neki aspekti zbog kojih se pojedine knjižnične jedinice mogu izdvojiti u kategoriju kulturne baštine (T. Ilić-Olujić, A. Škrtić). Drugi tematski blok pod naslovom „Stručna obrada, zaštita i prezentacija knjižne građe kao muzejskog predmeta“ bavio se problematikom nabave i čuvanja knjižne građe u muzejima te njihove svrhovite muzeološke funkcije (A. Duplančić), kao i pitanjima otpisa i pohrane knjižnih zbirki (D. Dujmović), problemima stručne obrade i primjene knjižničarskih odnosno muzejskih standarda u katalogizaciji knjižničnih jedinica (V. Vlašić Jurić). Upozoreno je na problematiku prečestog izlaganja vrijedne i stare knjižne građe (V. Magić) te neadekvatnih načina njezina izlaganja (S. Kočevar). Ponuđeni su i konkretni odgovori na pitanja preventivne zaštite knjižne građe (Ž. Laszlo). Nakon preglednog izlaganja o muzejskim zbirkama knjiga u hrvatskim muzejima, utemeljenoga na istraživanju podataka iz Registra muzeja, galerija i zbirki Republike Hrvatske (S. Radovanlija Mileusnić i M. Franulić), u trećem su tematskom bloku („Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju“) izlagači predstavili iznimno bogate muzejske knjižnice i zbirke starih i raritetnih knjiga poput knjižnica obitelji Prandau-Normann (M. Vinaj), obitelji Pejačević (R. Bošnjaković) i obitelji Bombelles (Ž. Lazar) te iznimno vrijedne zbirke starih knjiga Zavičajnog muzeja Ozalj (B. Stergar). Opisana je uloga tehničke knjige u izložbenoj djelatnosti Tehničkog muzeja u Zagrebu (K. Kalanj), kao i knjižna građa umjetničkih časopisa na povremenim i stalnim izložbama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (J. Vinterhalter). Objavljen je i prikaz recentne muzejske izložbe Galerije Klovićevi dvori na kojoj je knjiga bila tema i sredstvo prezentacije (K. Jurčec Kos), kao i izložba o Jozi Kljakoviću kao ilustratoru knjige „Smrt Smail-age Čengijića“ (Ž. Zdelar). U četvrtome tematskom bloku - „Muzejske knjižnice kao ishodišta muzejskih zbirki knjižne građe“ - u kojima su predstavljene vrijedne zbirke knjiga pohranjene u muzejskim knjižnicama Muzeja grada Trogira (D. Radić), knjižnici Strossmayerove galerije starih majstora HAZU (I. Šamec Flaschar), Hrvatskoga školskog muzeja (Š. Batinić), Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (D. Ćaleta), Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci (T. Mataija), Muzeja Slavonije u Osijeku (I. Knežević), u Memorijalnoj zbirci Petra Šegedina u osnutku (S. Sardelić) i u Muzeju otoka Brača u Škripu (A. Matoković). Posljednji tematski blok („Digitalizacija i web prezentacija knjižne građe“) bavi se elektroničkom knjigom u muzeju (D. Živković, M. Tot, B. Šalamon-Cindori) i mogućnostima što ih donosi suvremena tehnologija u zaštiti i prezentaciji knjižnoga kulturnog dobra u muzejima (J. Jakšić). Dobri primjeri knjižnice HAZU (V. Juričić i K. Crnković) i Knjižnice grada Zagreba (Ž. Vegh i I. Meić) postavili su visoke standarde izgradnje digitaliziranih repozitorija te postavljanja virtualnih izložaba knjižne građe. Radovi u zborniku popraćeni su sažecima na engleskom jeziku te ilustracijama u boji.
Zgaga, Višnja [Urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 50 (2013.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2013
Zgaga, Višnja [Urednik]

MUZEOLOGIJA

Sv. 50 (2013.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2013
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Digitalizacija
isbn / issn 978-953-6664-35-1 / 0353-7552
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Časopis
Lokacija Spremište
Sadržan u Muzeologija
Pedeseti broj MDC-ova godišnjaka „Muzeologija" objavljuje doktorsku disertaciju muzejske informatičarke savjetnice Muzeja grada Zagreba Maje Šojat-Bikić, koja je pod nazivom „Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku“ obranjena na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 26. rujna 2012. god. Rad se bavi teorijskim i praktičnim pitanjima komunikacije kulturne baštine u digitalnom obliku sa sadržajno-korisničkoga aspekta. Središnja tema rada je modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda na temelju fizičkih baštinskih zbirki i s njima povezanih znanja. Urednica časopisa Višnja Zgaga na uvodnim stranicama navodi kako rad „obuhvaća fenomen kiberheritološkoga, baštinskog online prostora, s posebnom razradom na primjerima onoga muzejskog, kibermuzeološkoga.“ Opsežna radnja na 500 stranica, tezu razrađuje u nekoliko osnovnih tematskih poglavlja: „Tehnologija i komunikacija kulturne baštine“, „Digitalizacija i digitalna kulturna baština“, „Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda“, „Hrvatska kulturna baština online“ i „Istraživanje korisnika i baštinskih mrežnih stranica“. Osim što donosi pregled suvremenih teorijskih promišljanja, osnovne definicije pojmova vezanih uz projekte i postupke digitalizacije pri izgradnji digitalnih baštinskih zbirki, radnja u svojim prilozima donosi i iscrpnu analizu online proizvoda osnovnih baštinskih ustanova (muzeja, knjižnica i arhiva) koja je rezultat autoričine baze podataka „Hrvatska kulturna baština online“, koja se kontinuirano održava i ažurira. Šojat-Bikić zaključuje kako je hrvatska muzejska zajednica još uvijek, uz neke značajnije pozitivne pomake, u početnoj fazi razvoja online okruženja koje bi korisnicima pružilo kvalitetne sadržaje i razuman okvir za e-učenje, te ističe kako postoji povezanost između učestaloga korištenja baštinskih mrežnih stranica i njihovog fizičkog posjećivanja. Stoga, se ovaj jubilarni broj „Muzeologije“ može smatrati temeljnim priručnikom za pokretanje, provođenje i razvijanje muzejskih, online, digitalnih proizvoda.