Tema broja: Muzejska čuvaonica - između sna i stvarnosti. U Muzeologiju 55 uvršteni su priloz sudionika skupa održanog u povodu osamdeseta godišnjica rođenja i desete godišnjice smrti prof. dr. sc. Ive Maroevića, osnivača Katedre za muzeologiju i studija muzeologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Niz priloga nude primjere bolje prakse iz našega europskog susjedstva, iskustva kolega i načine na koje su probleme pokušavali ili planiraju riješiti, te blok tekstova koji obrađuju zagrebačke muzejske čuvaonice. Ovaj broj zajedničkim su snagama uredile gošća urednica dr. sc. Žarka Vujić i Maja Kocijan, a autor naslovnice i dalje je Boris Ljubičić.

Tema broja: Razvoj publike u muzejima: istraživački i evaluacijski pristupi aktivnostima i programima. U Suradnji sa Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u "Muzeologiji" 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankom „Društvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“ dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa. U članku Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove. Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike. Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste. Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba '45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi '45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika.

Tema broja: MDC - prvih 60 godina Dugogodišnja ravnateljica MDC-a Višnja Zgaga sabrala je, kako kaže tema broja, prvih 60 godina MDC-a od 1953. kada je objavljen prvi broj "Muzeologije" urednika Antuna Bauera i osnivača MDC-a kao samostalnog odjela Hrvatskog školskog muzeja do današnjih dana. Ovaj broj "Muzeologije" koji se veže uz visoku obljetnicu postojanja MDC-a tematski se nadovezuje na broj 31 iz 1994. godine, posvećen osnivaču ustanove, dr. Antunu Baueru. Uz povijest kuće, kronologiju projekata i aktivnosti, bibliografiju, izbor fotografija iz fototeke u ovome broju objavljeni su tekstovi MDC-ovih djelatnika (Snježana Radovanlija Mileusnić, Tea Rihtar Jurić, Denis Bučar, Maja Kocijan), ali i vjernih suradnika. Mr. sc. Branka Šulc u tekstu “Muzejski dokumentacijski centar i muzeji” daje pregled rada ustanove od osamostaljenja Republike Hrvatske , Boris Ljubičić, koji je oblikovao prepoznatljiv vizualni identitet MDC-a, prisjetio se svih segmenata suradnje, početaka, prijelomnih projekata, svjetskih nagrada, ali i pričica iza nastanka pojedinih plakata iz kojih ćete saznati kako su se stvarali, čija građa je za njih posuđivana, ime kustosice čija ruka drži Kristov dlan na jednome od plakata uz Međunarodni dan muzeja. Dr. sc. Goran Zlodi piše o Ulozi MDC-a u informatizaciji i digitalnoj transformaciji muzeja u Hrvatskoj od pionirskih početaka za koje je zaslužan osnivač MDC-a dr. Antun Bauer, Ervin Šilić piše o nastajanju mrežnih stranica prisjećajući se početaka izrade muzejskih mrežnih stranica sredinom devedesetih godina. Dr. sc. Žarka Vujić svojim je prilogom sabrala “Četvrt stoljeća sabiranja u hrvatskim muzejima: kroz očište jedne muzeologije”, a Maja Kocijan prikupila je anketom podatke iz 134 hrvatska muzeja kako bi saznali koliko su i kako fondove Europske unije iskoristili hrvatski muzeji.

Svezak 52. donosi doktorsku disertaciju Željke Miklošević koja je pod nazivom "Muzej kao multimodalan komunikacijski sustav" obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 17. srpnja 2014. godine pod vodstvom mentorice dr. sc. Žarke Vujić. Tekst je grupiran u četiri tematska poglavlja: Kultura i komunikacija; Komunikacijski sustav muzeja; Društveno-semiotička teorija multimodalne komunikacije; Muzej kao multimodalan sustav. Tekstu prehodi Uvod urednice Višnje Zgaga, a popraćen je opsežnim popisom literature i prilozima.