HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Vesna Girardi-Jurkić

Zvanje arheologinja
Znanstveni stupanj dr. humanističkih znanosti
Stručno zvanje muzejska savjetnica (u mirovini)
Polje djelovanja arheologija, muzejska pedagogija, arheologija Istre
Uže polje djelovanja Arheološki park Nezakcij, Međunarodni istraživački centar za arheologiju
Ustanove Arheološki muzej Istre,
Ministarstvo kulture, prosvjete i športa RH,
Ministarstvo vanjskih poslova RH (veleposlanica u UNESCO-u,
Medunarodni istraživački centar za arheologiju
Vesna Girardi Jurkić rođena je u Zagrebu 1944. godine, a već 1947. je preselila s roditeljima u Istru. Diplomirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prvo radno mjesto bilo joj je u Arheološkome muzeju Istre u Puli, gdje je bila prva mlada kustosica-pedagoginja.
Kroz primijenjenu arheologiju animirala je mlade za arheologiju. Boravila je šest mjeseci na studijskom putovanju u Ateni, gdje je učila kako uključivati kulturnu baštinu u turizam, a njezino zalaganje na izradi suvenira, kopijama arheoloških nalaza prepoznao je i nagradio Turistički savez Jugoslavije.
Vodila je Antičku zbirku i arheološke radove, bila samostalna arheologinja istraživačica velike nekropole Burle, zatim ravnateljica Arheološkoga muzeja Istre u Puli, a radila je i na arheološkom parku Nezakcij, koji je prvi arheološki park na otvorenome. Također je radila na restauraciji i rekonstrukciji pulske Arene. Utemeljila je edicije Katalozi i monografije, Mali katalozi te bila urednica časopisa Histria Archaeologicae.
Autorica je više od 120 izložaba među kojima i "Arheologija i umjetnost Istre" u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Ljubljani te izložbe u Veneciji 1985. i dviju izložaba u Americi;" Iz sakralne riznice Istre", koja je bila otvorena i u MUO-u početkom 1990.-ih.
Bila je vodič za talijanski, engleski i francuski jezik u kabinetu predsjednika Tita, pomoćnica ministra kulture, ministrica kulture Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata i veleposlanica UNESCO-a.
Uz visoke državničke funkcije ostala je raditi u struci. Autorica je oko 400 znanstvenih radova. Njezinom zaslugom tri su grada proglašena svjetskom kulturnom baštinom: Poreč, Šibenik i Trogir.
Obnašala je dužnost ravnateljice Međunarodnoga istraživačkog centra za arheologiju. "Čarobna Istra", još je jedan međunarodni projekt koji je radila kao veleposlanica UNESCO-a.
Za izložbu "Sjaj antičkih nekropola", dobila je permanento pokroviteljstvo predsjednika UNESCO-a Federica Mayora.
Dobitnica je sedam najviših državnih odlikovanja, počasna je građanka nekoliko gradova te dobitnica nagrade Hrvatskog arheološkog društva 2005. godine.

Preminula je 25. kolovoza 2012. godine u Puli u 69. godini života.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika i iz intervjua snimljenog 11. travnja 2003. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Da bi mogla otvoriti arheološki park 1983. godine, otvoriti ga kao arheološki park, ja sam morala provesti vodu u Nezakcij, Nezakcij nije imao tri tisuće godina vodu i napraviti cestu, nisu mi dali da radim toalete izvan toga; dakle, sve što sam radila to je bilo stručno, paralelno sam išla od sobe do sobe, od jednoga do drugoga, od političara do političara da bih mogla ishoditi dozvole kao da gradim svoju vikendicu. Dakle, to je bila permanentna borba, ali ja sam smatrala, da ako cijeli moderan svijet tada, mi smo bili u okvirima sustava u kojemu smo bili, ako cijeli moderan svijet tako funkcionira i tako živi, i po tome je poznat, da ne pričam o izdavačkoj djelatnosti, formirala sam ediciju Katalozi i Monografije, formirala sam ediciju Mali katalozi, bila sam urednik Histria Archaeologicae, radila sam niz mapa, i tako dalje, trebalo je samo one fantastične vedute grada Pule....

Iz knjižnice MDC-a