HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Antun Karaman

Zvanje prof. povijesti umjetnosti
Znanstveni stupanj dr. humanističkih znanosti
Stručno zvanje muzejski savjetnik
Polje djelovanja likovna umjetnost
Uže polje djelovanja dubrovački slikarski krug (moderna), znanstveni i pedagoški rad
Ustanove Umjetnička galerija Dubrovnik,
Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu, Dubrovnik,
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Antun Karaman rođen je 1945. u Dubrovniku. Nakon završene gimnazije upisao je studij povjesti umjetnosti i francuskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1970. Na istom je fakultetu 1986. završio i poslijediplomski studij s temom Antun Masle, Život i djelo, te 1997. obranio doktorsku disetraciju Kolorizam dubrovačkog slikarskog kruga.
Od 1970. do 1999. radi u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku, na poslovima ravnatelja, a od 1999. muzejski je savjetnik. Uz opsežan autorski rad u muzeološko-izložbenoj djelatnosti objavio je i više znanstvenih radova te brojne likovne kritike, eseje, prikaze i osvrte o pojedinim likovnim umjetnicima u katalozima izložaba, časopisima i dnevnom tisku.
Jedan je od utemeljitelja biennalne izložbe "Mediteranski susreti", koja se od 1995. do 1999. održavala u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Autor je scenarija za televizijske filmove o slikarima Ivu Dulčiću, Đuri Pulitici i Antunu Masli, Josipu Škerlju, te za TV izložbe Josip Škerlj, Luka Peko, Dubravka Lošić i Josip Ivanović.
Od 1991. do 1992. aktivno je sudjelovao u Domovinskom ratu. Član je Udruge veterana Domovinskog rata i HVIDRA-e, Hrvatskog muzejskog društva i AICA-Hrvatska. Za svoj rad odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1996., kao i Godišnjom nagradom za kulturu Dubrovačko-neretvanske županije, 1998.
Od 1991. do 1995. radio je kao predavač na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. U znanstveno zvanje izvanrednog profesora za predmet Kulturna baština i kulturna ponuda i turizam, izabran je 2005. odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je devet knjiga i brojnih znanstvenih radova, studija, kritika i predgovora katalozima izložaba.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 17. lipnja 2005. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Došao sam u jednom trenutku koji je bio za likovnu umjetnost u Dubrovniku, neću reći kontraproduktivan, ali nakon izložbi koje je doktor Vrančić radio u Galeriji, to je bila izložba osam slikara, koje su bile na neki način velike izložbe u tom trenutku i pratile su na pravi način Ljetne igre. Nije bilo novaca da se takvi programi nastave i ponove i trebalo je na neki način osmisliti što zapravo Galerija u tom kontekstu i u Dubrovniku općenito znači. Meni se činilo da je ona trebala biti regionalna ustanova, koja je trebala njegovati regionalno-nacionalni fundus i koja se trebala pomalo otvarati prema međunarodnim okvirima. Za to je, naravno, trebalo novaca i trebalo je puno energije da se pojedine strukture u gradu uvjeri da se to može na taj način napraviti ili da se može uopće napraviti, a onda sam potaknuo definiranje zbirke.

Iz knjižnice MDC-a