Blaženka Ljubović rođena je 7. veljače 1951. godine u Senju. Nakon završene gimnazije u Senju upisala je studij povijesti i arheologije na Filozofskome fakultetu u Zadru, a poslije studija počela je raditi kao profesor u Srednjoškolskome centru „Ibrahim Perviz“ u Cazinu. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini vratila se s obitelji u Senj i zaposlila u Osnovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića. Od 1995. do 1997. godine, prije dolaska u Gradski muzej Senj, inventarizirala je i stručno obradila arheološku građu iz razrušenih crkava svetoga Franje i svetoga Ambroza u Senju te izradila elaborat.

U Gradskome muzeju Senj zaposlila se početkom srpnja 1997. godine. Iste godine položila je stručni ispit za kustosa, 2003. godine stekla zvanje višega kustosa, a 2016. zvanje muzejske savjetnice. Budući da je bivši kustos prof. Ante Glavičić bio usredotočen na objavljivanje „Senjskoga zbornika“ i prikupljanje građe, dolaskom u Muzej najveći joj je posao bio inventarizirati zatečenu građu (arheološku, etnografsku i prirodoslovnu) i osnovati muzejske zbirke koje će pratiti vrstu građe u Muzeju (Arheološku zbirku, Etnografsku zbirku, Kulturno-povijesnu zbirku, Numizmatičku zbirku, Prirodoslovnu zbirku „Velebit“, Umjetničku zbirku, Zbirku arhivalija, Zbirku fotografija, razglednica i dopisnica, Zbiru kamenih spomenika – srednji i novi vijek te Zbirku oružja i vojne opreme).

Uz inventarizaciju muzejske građe sustavno je od 1997. godine do danas u fazama javnosti predstavila stalni postav: „Gradski i plemićki grbovi Senja“, „Senjske crkve kroz povijest“, „Arheološka i hidroarheološka zbirka“, „Intelektualni krug Senja“, „Senj i Senjani u Domovinskom ratu“, „Etnografska zbirka 'Bunjevci'“, „Glagoljska baština Senja“, „Zbirka oružja i vojne opreme Gradskog muzeja Senj“. Autorica je više od četrdeset autorskih i trideset suautorskih izložaba kojima je sustavno obradila kulturnu baštinu grada Senja i okolice.

Uz izložbenu djelatnost Blaženka Ljubović autorica je nekoliko kataloga stalnoga postava kojima je predstavljala fundus Gradskoga muzeja Senj („Senj u prapovijesti, antici i ranom srednjem vijeku“, Senj, 2000.; „Zbirka oružja i vojne opreme“, Senj, 2017.). Kulturna baština Senja obrađena je u nizu kataloga izložaba i u „Senjskome zborniku“ koji od 1965. godine neprekidno izlazi zahvaljujući zajedničkomu djelovanju Gradskoga muzeja Senj i Senjskoga muzejskog društva.

Kao dugogodišnja jedina djelatnica Gradskoga muzeja Senj, ustanove čija je osnovna namjena čuvanje i predstavljanje baštine Senja i okolice, Blaženka Ljubović istraživala je i arheološka nalazišta, ali se i skrbila o spomeniku nulte kategorije, zaštitnome znaku grada, Tvrđavi „Nehaj“. Tvrđava je neprekidno obnavljana, obogaćena dijelom muzejskoga fundusa i predstavljena javnosti te je danas važna sastavnica muzejske ponude s oko 40 000 posjetitelja godišnje.

Uz veliko profesionalno zalaganje aktivno sudjeluje u radu udruga i društava: Ogranka Matice hrvatske Senj (članica Predsjedništva), Senjskoga muzejskog društva (članica Izvršnoga odbora i Uredništva „Senjskoga zbornika“), Hrvatskoga arheološkog društva. Kao vanjski suradnik godinama sudjeluje u emisiji „Baština“ Radija Senj u kojoj popularizira Muzej, njegovu građu te kulturnu i prirodnu baštinu Senja. Dobitnica je Povelje Grada Senja za poseban doprinos razvoju muzejsko-galerijske djelatnosti i promidžbi bogate kulturno-povijesne baštine Grada Senja, a u povodu 50. obljetnice rada Gradskoga muzeja Senj dodijeljena joj je Nagrada Grada Senja, odnosno javno priznanje za osobite uspjehe i ostvarenja te zasluge u radu.