HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Nada Premerl

Zvanje prof. povijesti umjetnosti i njemačkog jezika
Stručno zvanje muzejska savjetnica (u mirovini)
Polje djelovanja povijest umjetnosti, povijest središta Zagreba krajem 19. stoljeća
Uže polje djelovanja građanska kultura Zagreba u 19. stoljeću, infrastruktura, manufakture, tekstil, infrastruktura, manufaktura, tekstil, cehalije, nacrti
Ustanove Muzej grada Zagreba
Nada Premerl rođena je u Otočcu 1939. godine. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, tekstilni odjel, u Zagrebu, a povijest umjetnosti i njemački jezik diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Sav radni vijek provela je u Muzeju grada Zagreba radeći kao kustosica do 1978. kada je stekla zvanje više kustosice, a zvanje muzejske savjetnice 1987. Od ožujka 1991. do ožujka 1992. je obnašala dužnost v.d. ravnateljice Muzeja grada Zagreba. U početku je radila izložbe koje su primarno bile vezane za struku, a nakon nekoliko godina suradnje s dr. F. Buntakom poraslo je njezino zanimanje za povijest.
Bila je voditeljica Kulturno-povijesne zbirke, a kasnije Zbirke tekstila, cehalija i nacrta. Godine 1991. izradila je muzeološki program i koncepciju novog postava Muzeja grada Zagreba, kojim je "portretiran" grad sa svih aspekata te javnosti predstavljena zgrada Muzeja iz 1650., koja je i sama spomenik kulture, a u kojoj je nekad bio smješten samostan klarisa. Godine 1996. novi stalni postav Muzeja otvoren je za javnost. U njemu je suradnjom s arhitektom Kovačićem problematizirala i vizualnu komunikaciju s posjetiteljima.
Prva veća izložba bila joj je "Hrvatski narodni preporod," 1986., u MUO-u. Kasnije slijede "Stari zagrebački obrti" u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom, 1991., kada je postav skinut zbog neposredne ratne opasnosti.
Postavila je i izložbu "Milka Trnina i London", koja je zapravo bila izložba skica i kazališnih kostima što ih je izrađivao jedan londonski kreator. Izložba je gostovala i u Londonu. Od većih izložaba radila je i izložbe "Židovi na tlu Jugoslavije", pa "Zbirku stare ambalaže", vrijednu donaciju dr. A. Rodina.
Objavila je više od 70 stručnih i znanstvenih tekstova te napisala preko stotinu jedinica za Zagrebački leksikon Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža".
Ipak joj je, prema njezinu mišljenju i prosudbi kritike, najbolja izložba "Potok u srcu Zagreba" iz 2006. (Medvešćak od izvora do ušća) koja je, uz koncepciju stalnog postava Muzeja, njezino životno djelo.
Za svoj rad nagrađena je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1996., Nagradom grada Zagreba 2004., a 2005. nagradom Hrvatskog muzejskog društva "Pavao Ritter Vitezović" za životno djelo.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 17. srpnja 2002. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Najveći izazov mi je bio zapravo na koji način vizualno komunicirati s posjetiteljem. Htjela sam da muzej bude duhovit, da ima nekakvih „štoseva“ i jako dobro sam surađivala s arhitektom Željkom Kovačićem, s kojim sam mnogo razgovarala, kojemu sam opširne scenarije predavala i koji je shvatio te moje želje. U svaku temu sam se uživjela, ne znam sad reći što mi je bio najveći izazov. Najbolja stvar koju smo izložili je, po meni, rekonstrukcija Ilice, ili prostorna maketa Donjega grada. Mi smo prvi koji su uopće pokazali kako je izgledao taj Donji grad, istražili ga. Sretna sam kad danas vidim da naša dječica hodaju po tim našim ulicama, on je u takvom mjerilu da to može služiti. Onda sam bila sretna i sa drugom polovicom dvadesetog stoljeća, jer to je moja stvarnost.

Iz knjižnice MDC-a