HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Jakov Radovčić

Zvanje paleontolog
Znanstveni stupanj mr. prirodoslovnih znanosti
Stručno zvanje muzejski savjetnik
Polje djelovanja paleontologija i biostratigrafija
Uže polje djelovanja paleontologija fosilnih kralješaka krapinskog plaistocena
Ustanove HAZU,
Hrvatski prirodoslovni muzej
Jakov Radovčić rođen je u Kostanju kod Omiša. Nakon završetka studija geologije i paleontologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radio je kao asistent u Geološko-paleontološkoj zbirci tadašnjeg JAZU. Godine 1970. upisao je poslijediplomski studij paleontologije i biostratigrafije na matičnom fakultetu.
U sklopu suradnje Smithsonian institucija iz Washingtona i zagrebačkoga Geološko-paleontološkog muzeja 1972. sudjeluje na američko-hrvatskom projektu istraživanja foslinih riba iz krednih naslaga jadranske karbonatne platforme. Iste je godine dobio stipendiju Joyce and Zlatko Baloković Scholarship Fund za poslijediplomsko usavršavanje paleontologije na Sveučilištu Harvard u SAD-u, koje je prošao na Biološkom odjelu Sveučilišta Illinois u Chicagu. Magisterij znanosti s područja biologije, s usmjerenjem na paleontologiju kralješnjaka stekao je 1974.
Od 1975. do 1978. bio je honorarni asistent u Geološko-paleontološkom zavodu PMF-a, a od 1980. radi kao kustos za Zbirke fosilnih kralješnjaka i krapinskog pleistocena u Geološko-paleontološkome muzeju u Zagrebu.
Više je puta boravio na prirodoslovnim i paleoantropološkim katedrama nekoliko američkih sveučilišta, često je dobivao jednomjesečne stipendije u muzejskim institucijama europskih izvaneuropskih zemalja.
Tijekom muzejskog rada bio je inicijator ili suradniku izradi brojnih muzeoloških i znanstvenih projekata. Autor je prve programske koncepcije djelovanja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, član brojnih uredničkih odbora, predsjednik stučne udruge Hrvatskog društva muzealaca, član Hrvatskog muzejskog savjeta i dr.
Do sada je samostalno ili u suautorstvu objavio četiri monografije, tridesetak znanstvenih i brojne stručne i znanstvenopopularne radove u zemlji i inozemstvu.
Autor je koncepcije Muzeja krapinskih neandertalaca te mnogih
popularnoznanstvenih televizijskih i radijskih emisija u zemlji i inozemstvu.
U svojstvu muzejskog savjetnika voditelj je Geološko-paleontološkog odjela u HPM-u.
Dobitnik je nagrade Hrvatskog muzejskog društva za životno djelo "Pavao Ritter Vitezović" za 2009. godinu. Godišnja nagrada Hrvatskog muzejskog društva za 2010. dodijeljena je paleontologu Jakovu Radovčiću i arhitektu Željku Kovačiću sa suradnicima, za autorski projekt i realizaciju Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini u 2010. godini.
Jakov Radovčić preminuo je 27. srpnja 2021. godine.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 28. svibnja 2007. Dopunjeni podaci o nagradama preuzeti sa stranica Hrvatskog muzejskog društva www.hrmud.hr (http://www.hrmud.hr/clanak/Godisnja-nagrada-HMD-a/19 i http://www.hrmud.hr/clanak/Nagrada_za_zivotno-djelo-Pavao-Ritter-Vitezovic/20, pristup 05.04.2012.)

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Ja sam zapravo od 1969. naginjao ka onome što najviše ljude zanima, a to je - kako smo mi došli na kuglu zemaljsku, kako smo se mi pojavili kao ljudi u današnjem svom habitusu modernih sapientnih ljudi, moderne morfologije i kulture, koja je daleko iznad životinjskog svijeta i iznad svih živih bića. Imao sam sreću da sam došao raditi u Akademiju koja je to istraživala na hrvatskim terenima. Došao sam već kao asistent na Akademiji u Krapinu. Tamo je šezdesetih i sedamdesetih nastala inicijativa da se napravi novi muzej. Ja sam bio jednim dijelom sudionik tih nastojanja koje je vodio prof. Malez i koji su vodili ljudi iz Krapine. Čuo sam puno tih priča i znam ljude koji su htjeli za Krapinu napraviti poznati svjetski lokalitet. U međuvremenu sam kroz struku vidio da je to stvarno svjetski lokalitet, ali da on nije prezentiran na način na koji se takvi svjetski lokaliteti prezenitraju.

Iz knjižnice MDC-a