HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Ljubica Ramušćak

Zvanje prof. povijesti umjetnosti
Stručno zvanje muzejska savjetnica (u mirovini)
Polje djelovanja likovna umjetnost, etnologija
Uže polje djelovanja suvremeno slikarstvo i kiparstvo Međimurja
Ustanove Galerija Klovićevi dvori,
Muzej Međimurja Čakovec
Ljubica Ramušćak rođena je 1941. u Čakovcu. Diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Cijeli radni vijek provela je u Muzeju Međimurja u Čakovcu kao kustosica Etnografskog odjela, voditeljica Likovne galerije, muzejska savjetnica i ravnateljica Muzeja. Od 1991. do 1993. zbog obiteljskih razloga preselila je u Zagreb. U tom je razdoblju radila u Muzejskome galerijskom centru (MGZ-u) u Zagrebu, gdje je realizirala nekoliko velikih projekata nacionalnoga i međunarodnog značenja.
U matičnome muzeju uz redovitu je djelatnost (terenski rad, istraživanje, pribavljanje i obrada te zaštita i čuvanje muzejske građe, stručno -znanstveni rad) inicirala novu muzeološku koncepciju stalnog postava Muzeja Međimurja prema suvremenim zahtjevima muzejske struke.
Na području etnologije njihov se Muzej približio tipu francuskog ekomuzeja. Kao ravnateljica vodila je obnovu i revitalizaciju spomenika kulture Stari grad u Čakovcu, u kojemu je smješten Muzej Međimurja, i kapelice sv. Jelene u Šenkovcu (uređenje unutrašnjosti, konzervacija fresaka i obrtnički radovi). Kao voditeljica Galerije inicirala je brojne tematske i retrospektivne izložbe likovnih umjetnika Međimurja. Autorica je brojnih kataloga, predgovora katalozima izložaba, vodiča kroz stalni postav.
Za svoj rad nagrađena je Republičkom nagradom Redom hrvatskog pletera.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 4. svibnja 2005. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Ono što mene posebno veseli da sam ja ovim našim autorima na toj retrospektivnoj velikoj izložbi koje su se održavale u prostorima likovne galerije, to je prostor od 500 kvadrata, zapravo se vidio čitav njihov rad prezentiran na taj način, jedan presjek njihovog rada koji je u lokalnim sredinama nemoguće ostvariti, naročito ne u malim prostorima. Tako da su tu bile od Marije Zidarić, njezina velika retrospektivna izložba, pa Josip Grgevčić, pa Štebih. To mi je zapravo bio onaj prvi cilj kojem sam ja krenula. Tu je naš Kipke koji je naš Čakovčanec i koji je imao nekoliko izložaba u našem izložbenom prostoru, da ne nabrajam velike izložbe ostalih autora od Price, Lipovca, Marijane Muljević. Tu je bila i izložba Priske Kulčar koja je isto naša autorica, tako da sam ispreplitala imena, autora iz čitave Hrvatske, a tu su bile i međunarodne izložbe.

Iz knjižnice MDC-a