HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Jasna Tomičić

Zvanje prof. povijesti umjetnosti
Stručno zvanje muzejska savjetnica (u mirovini)
Polje djelovanja likovna umjetnost
Uže polje djelovanja tematske izložbe, kulturna povijest, urbanistički planovi, zbirka slika, skulptura, stakla, rad na obnovi palače Sermage i palače Oršić-Rauch
Ustanove Gradski muzej Varaždin,
Hrvatski povijesni muzej,
Srednja baletna škola
Jasna Tomičić rođena je 1940. u Valpovu, a od treće godine živi u Zagrebu. Usporedno s gimnazijom pohađala je i srednju baletnu školu, u kojoj je odmah nakon položenoga diplomskog ispita 1959. počela raditi kao nastavnica klasičnog baleta. Iste je godine upisla povijest umjetnosti i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1963. godine. Još kao studentica uključila se u terenski rad. Obrađivala je gradske cjeline Krka, Stona, Cavtata, Zatona, Malog Stona te drugih urbanih mjesta dubrovačke okolice.
Od 1965. radila je kao kustosica Kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin, gdje je ostala sve do 1986. godine. Uz poslove u Kulturno-povijesnom odjelu vodila je i galeriju slika, inventirala kompletnu zbirku slika, skulptura i grafičkih mapa. Također je već prve godine izradila koncepciju stalnog postava Zbirke stakla u Gradskome muzeju Varaždin.
Godine 1973. izabrana je za direktoricu GMV-a, u kojemu je osobito zaslužna za obnovu palače Sermage i obnovu spomenika nulte kategorije - Staroga grada u Varaždinu. Uz direktorske poslove pripremala je tematske izložabe i kataloge.
Od 1986. do mirovine obnašala je dužnost direktorice Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, gdje je također radila na obnovi palače Oršić-Rauch. Autorica je brojnih izložaba, triju vodiča, 36 kataloga, šest slikarskih mapa, 44 članka u Varaždinskim vijestima i nekoliko monografija, a česta je suradnica u Godišnjaku Gradskog muzeja u Varaždinu.
Za svoj rad nagrađena je Nagradom grada Varaždina - odlikovanjem sa srebrnim vijencem i Nagradom Hrvatskog muzejskog društva za životno djelo "Pavao Ritter Vitezović."

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 12. travnja 2006.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Obnovili smo kazalište, dio Staroga grada, tada sam bila u Izvršnom vijeću Grada i sve je išlo dobro- stalno se nešto događalo i to je bilo lijepo iako nije bilo lako. I u Zagrebu je bilo dobro, radile su se krasne izložbe, mi smo uspješno radili i najedanput je Povijesni muzej postao nezaobilazan. Nismo radili dvadeset izložbi, radili smo dvije u godini, ali s krasnim katalozima. Borila sam se da katalog muzeja postane prepoznatljiv, da ima svoj vizualni identitet i da se kao takav pojavljuje u svijetu. Počeli smo slati kataloge u sve muzeje za koje smo mi bili zainteresirani i u razmjenu dobivali fantastičnu literaturu. U tih nekoliko godina dok sam ja bila ravnateljica dobili smo oko 4 000 knjiga što je stvarno mnogo jer mi takvu literaturu ne bismo mogli kupiti.

Iz knjižnice MDC-a