MATEMATIČARI U MUZEJU
Split, Arheološki muzej Split, Split, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2017
Autor/i Jovanović, Jelena; Zorić, Željka
Anić, Hanja [urednik]
materijalni opis 34 str.: ilustr. u boji; 21 cm
predmetnice Muzejska pedagogija; Matematika
isbn / issn 978-953-7633-28-8
Medij Tiskana građa
Vrsta publikacije Muzejsko-edukativna publikacija
Lokacija Knjižnica MDC-a
Sažetak
Čini se nemogućim, ali Arheološki muzej u Splitu pronašao je čarobnu formulu za učenje matematike u muzeju te srušio dva drevna mita – matematika je bauk i muzeji su dosadni! „Muzej je oživio od dječje graje“ riječi su urednice interaktivne edukativne publikacije „Matematičari u muzeju“ Hanje Anić čime je potvrđena i prva rečenica – „Stari Grci su velike face!“.
Naime, radi se o interdisciplinarnom projektu koji su osmislile Jelena Jovanović, kustosica grčko-helenističke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu i Željka Zorić, predavačica povijesti matematike i metodike na Odjelu za matematiku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Split.
Projekt čini ciklus od pet zasebnih, sadržajno jedinstvenih muzejsko-edukativnih radionica, osmišljenih u skladu s kurikulom nastavnog predmeta matematike, namijenjenih učenicima od četvrtog do osmog razreda osnovne škole. Radionica za četvrti razred temelji se na grčkoj metrologiji, a ostalim je razredima prilagođena po jedna od radionica tematski vezana uz pojedinog starogrčkog matematičara (Pitagora, Euklid, Tales, Arhimed):
Kako su mjerili stari Hvarani (4. razred), Istražimo Pitagorine figurativne brojeve (5. razred), Geometrija u lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu (6. razred), Koliko su visoki orlovi u Muzeju (7. razred) i Tajne skrivene u amforama (8. razred).
Popratna edukativna publikacija, sadržajno i vizualno prilagođena osnovnoškolskom uzrastu, donosi osnovne podatke o svakom od starogrčkih matematičara (ime, nadimak, mjesto rođenja i smrti, glavni i ostali interesi, popis djela i postignuća, putovanja...) te nalazima grčke civilizacije koji se čuvaju u postavu Arheološkog muzeja u Splitu, objašnjenje nekog matematičkog poučka ili formule te zadatke za samostalno rješavanje i utvrđivanje naučenoga.
Na primjer, uz opis Talesovih vještina i mudrosti na temelju anegdota (poput one o njegovoj pametnoj muli), dano je pojašnjenje Talesova poučka o proporcionalnim dužinama te zadatak izračuna visine orlova na stupovima zgrade Arheološkoga muzeja u Splitu.
Arhimed je predstavljen kao genij, jedan od najboljih matematičara svih vremena koji je shvativši da tijelo uronjeno u tekućinu gubi od svoje težine onoliko koliko teži istisnuta tekućina, od uzbuđenja gol trčao ulicama Sirakuze vičući „Heureka“. Uz Arhimedov poučak povezana je priča o antičkoj Isi (današnjem gradu Visu) i arheoloških nalazima poput amfora koji su upravo osnovali Arhimedovi Sirakužani.
Starogradsko polje na otoku Hvaru upisano na listu UNESCO-ovog popisa svjetske baštine, iskorišteno je kao ilustrativan primjer za učenje mjera i mjernih jedinica.
Dizajnirana poput učeničke bilježnice „s kockicama“ te ilustrirana originalnim crtežima Karla Kazinotija, Miše Komende i Iris Klarić, publikacija „Matematičari u muzeju“ kvalitetno je muzejsko izdanje za djecu, te duhovit podsjetnik odraslima na genijalce čije su „spoznaje vječne jer su dokazane i neosporno istinite“. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Datum zadnjeg ažuriranja: 31. ožujka 2025.