Mnogi građani 21. stoljeća neće priznati ili će riječima „pa ne škodi nikome“ uhvatiti se za gumb u susretu s dimnjačarem ili tri puta pljucnuti preko lijevog ramena kada vide crnu mačku na putu, a ispod svojih brendiranih majci i odijela od specijalnih tehnoloških vlakana skrivat će amulete „zlu ne trebalo“. Iako je, praznovjerje prisutno i u svakodnevici suvremenika, ono je, uz magiju, još uvijek rijeđe obrađivana muzejska tema. No, posljednjih godina naši su se muzeji počeli baviti i temama magije i praznovjerja o čemu svjedoče katalozi: Bijelo i zeleno: magijski elementi običaja, vjerovanja i narodne medicine Muzeja Brodskog Posavlja (2012.), Čarobna družba: vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini Etnografskoga muzeja Zagreb (2015.), U stabru ti ljuti zmaje, u granam' ti soko sivi: tragom pretkršćanskih elemenata u tradicijskoj kulturi dubrovačke okolice Dubrovačkih muzeja (2016.) i Coprnički ceh Muzeja Sveti Ivan Zelina (2017.). Ovom se skromnom popisu kataloga koji su temi magije, praznovjerja i vjerovanja pristupali iz etnografskoga kuta, nedavno pridružio i katalog izložbe Abracadabra : magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar koji temu obrađuje na temelju arheoloških artefakata. Katalog je u medijima najavljivan kao „najiscrpnija do sada knjiga o magijskim običajima i ritualima, odnosno artefaktima koji se vežu uz magijske običaje, a čiji su materijalni ostaci drevnih kultura nađeni na hrvatskom tlu.“ Autorica izložbe i kataloga je dr. sc. Kornelija A. Giunio, muzejska savjetnica Arheološkoga muzeja Zadar, čitačima poznata po katalozima provokativnih i novih tema koji arheološke predmete čine zanimljivijim i razumljivijim posjetiteljima bez nužnih predznanja iz arheologije (Medicamina faciei feminae: odijevanje, frizure, kozmetika i mirisi staroga Rima kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar, 2016.; Ars amatoria: ljubav i erotika u starom Rimu, 2015.; Ars medica et pharmaceutica: rimski medicinsko-farmaceutski instrumenti iz fundusa Arheološkog muzeja Zadar, 2010. itd.) Katalog izložbe (6. srpnja 2018. –15. listopada 2018.) u uvodnome poglavlju donosi tumač magijske riječi „Abrakadabra“ koja je zapisivana na amulete kao zaštita, a rasporedom slova u obliku obrnutog trokuta poput lijevka – usmjeruje zle sile prema dolje. Na temelju opsežne literature i starih zapisa koje je istraživala, autorica je dala kratki pregled magije (vračanja ili čaranja) odnosno „mistične vještine kojom se pomoću manipulacije sviješću i autosugestijom nastoje postići određeni rezultati i steći natprirodne moći“ u starom Egiptu, staroj Grčkoj te u starom Rimu. U mnoštvu činjenica bogato potkrijepljenih bibliografskim bilješkama, navela je i rimske zakone kojima se nastojalo regulirati prakticiranje magije, ulogu Sibila – žena koje su tumačile volju bogova kao i haruspicija koji su nebeska znamenja tumačili po utrobi žrtvenih životinja, opisala upotrebu najpoznatijega i najraširenijega amuleta u rimskome svijetu sa motivom falusa koji su koristili svi od djece do cara, a razlikovali su se samo prema veličini i materijalu izrade. Prikazala je rimske pogrebne obrede i običaje vezane za podzemlje koje je bilo kraljevstvo Mana – duhova umrlih predaka kao i odnos prema nebu i zviježđu na temelju kojega se proširila i astrologija. Autorica je svoje navode potkrijepila opisima sačuvanih arheoloških predmeta svjetskih zbirki te iz zbirki Arheološkoga muzeja u Zadru. Poseban dio čini ilustrirani kataloški popis 150 arheoloških predmeta kao i opsežna bibliografija. Katalog je pisan dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku, a objavljen je kao 30. knjiga u bibliografskom nizu „Katalozi i monografije“ Arheološkoga muzeja Zadar. Stari su Rimljani smatrali kako se između ostaloga trebalo čuvati od zlih jezika (mala lingua) i zlih riječi (mala verba) – s čime se u potpunosti slažemo i danas, iako postoji opravdana sumnja da u tome pomažu amuleti i magične formule ispisane na zidovima svojih domova.