U „Prirodoslovnoj biblioteci“ riječkoga Prirodoslovnog muzeja, kao 17. knjiga objavljen je „Katalog zbirke jadranskih i slatkovodnih školjkaša (Mollusca, Bivalvia) Prirodoslovnog muzeja Rijeka“. Taj opsežni katalog djelo je umirovljene muzejske savjetnice Mirjane Legac i čini krunu njezina pedesetogodišnjega stručnog i znanstvenog rada na prikupljanju i proučavanju zbirke jadranskih i slatkovodnih školjkaša. To je ujedno i prvi katalog neke opsežnije malakološke zbirke u Hrvatskoj, a sadržava podatke o primjercima 159 vrsta jadranskih školjkaša, što čini čak 75% svih vrsta jadranskih školjkaša, i sedam slatkovodnih vrsta. Uvodni dio kataloga donosi tekst o podrijetlu, podacima i važnosti Zbirke jadranskih školjkaša riječkoga Muzeja te o muzejskim postupcima skupljanja i obrade školjkaša. Drugi, opsežniji kataloški dio podijeljen je na dvije cjeline - na onu o jadranskim i na onu o slatkovodnim školjkašima. Svaki je primjerak školjkaša popraćen kataloškim podacima i kvalitetnim ilustracijama u boji. Tekst kataloga napisan je dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku, upotpunjen je popratnom literaturom i kazalom znanstvenih naziva. Recenzentice kataloga su dr. sc. Mirjana Hrs-Brenko i dr. sc. Vesna Štamol.

Muzeološko savjetovanje «Uloga i značaj prirodoslovnih muzeja i prirodoslovnih zbirki u održivom razvoju» organizirano je povodom 125. obljetnice utemeljenja i 55. obljetnice javnog djelovanja Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Savjetovanje je održano u Rijeci od 23. do 26. listopada 2002. godine u organizaciji Prirodoslovnoga muzeja Rijeka i Hrvatskoga biološkog društva, podružnica Rijeka. Knjiga sažetaka sadrži 43 priopćenja (usmene i poster prezentacije) hrvatskih i inozemnih stručnjaka. Tekstovi na hrvatskom i engleskom jeziku grupirani su uz plenarna izlaganja unutar pet tematskih cjelina: «Prirodoslovni muzeji i prirodoslovne zbirke u održivom razvoju»; «Znanstvena i istraživačka djelatnost», «Muzejski informacijski sustavi»; «Prirodoslovne zbirke»; «Prezentacija i komunikacija». Uredništvo publikacije najavilo je i tiskanje zbornika radova sa cjelovitim izlaganjima.

Opsežan zbornik šezdesetijednog izlaganja sa savjetovanja "Prirodoslovan istraživanja riječkog područja" (Rijeka, 1996.). Zbornik je prvi u nizu novopokrenute biblioteke riječkog Prirodoslovnog muzeja s nazivom "Prirodoslovna biblioteka". Savjetovanje je održano uz 50. godišnjicu rada Muzeja i dugogodišnji istraživački rad riječkog područja iz prirodnih znanosti (Forti, 1771., Olivia 1792., Seenus 1805., Bartling 1829.). Tekstovi su grupirani u tematske cjeline: Povijest istraživanja; Meteorologija i hidrografija; Geologija i geografija; Biologija kopna; Biologija mora. Povijest muzeja predstavila je M. Arko-Pijevac u tekstu "Prirodoslovni muzej Rijeka - od osnutka do danas".

Prirodoslovni muzej Rijeka i Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu objavili su knjigu dr. sc. Nikole Tvrtkovića koja otkriva noću aktivna, ljudima tajanstvena, gotovo mistična stvorenja – šišmiše. Iako su šišmiši, prema riječima autora, ljudima najsrodnije životinje te čine više od trećine ukupnoga broja sisavaca, stupanj njihova poznavanja još uvijek je nedovoljan pa ih ljudi i danas u praznovjerju ili strahu ubijaju. Budući da se u hrvatskoj znanstvenoj zajednici šišmišima bavi tek desetak biologa, ovim praktičnim priručnikom džepnoga formata pisanim znanstveno-popularnim jezikom i širem čitateljstvu prilagođenim jednostavnim stilom, autor je, u skladu s preporukama Europskog sporazuma o zaštiti šišmiša (UNEP/EUROBATS), dao velik doprinos unapređivanju znanja o šišmišima i njihovoj zaštiti. Nakon uvodnoga poglavlja, slijedi poglavlje O nazivlju šišmiša u kojemu se nižu nazivi pirčac, peršnjac, rukokrilac, mišmjes... kao pomoć istraživačima u iščitavanju stručne literature, ali i kao posebna poslastica za jezikoslovce. Slijedi poglavlje s kraćim povijesnim pregledom istraživača i istraživanja koja u Hrvatskoj započinju u 19. st. vođena stranim istraživačima do pojave splitskoga profesora geometrije Jurja Kolombatovića koji je krajem 19. stoljeća povećao znanje o šišmišima na 23 zabilježene vrste u Hrvatskoj. Poglavlje Određivanje vrsta daje konkretne upute za identifikaciju na temelju mjerenja i dimenzija pojedinih dijelova tijela šišmiša (uške, njuške, nosnih otvora, zubi itd.), a poglavlje Identifikacijski ključ u 26 koraka pruža pomoć studentima, ekolozima, istraživačima i drugim ljubiteljima šišmiša za njihovo samostalno opažanje. Npr. ako su oko nosnih otvora razne kožne izrasline čiji donji dio je u obliku potkove radi se o šišmišu potkovnjaku (1. korak), a ako je dužina podlaktice 34 do 43 mm radi se o malom potkovnjaku (4. korak). Poglavlje Pregled vrsta i njihovih dosadašnjih nalaza donosi popis i opis 33 vrste šišmiša s lokacijama njihove rasprostranjenosti u Hrvatskoj, većinom popraćen i ilustracijom u boji. Tekst priručnika pisan je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, bogato je ilustriran fotografijama u boji, a upotpunjuje ga i iscrpna bibliografija.