#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Trst – 14 hrvatskih muzeja na velikoj izložbi o Jadranu

Međunarodna izložba “U moru intimnosti”, koja oživljava podvodnu baštinu Jadrana, svečano je otvorena 16. prosinca 2017. godine u Salone degli Incanti u Trstu, zahvaljujući zajedničkom doprinosu talijanskih, hrvatskih, slovenskih i crnogorskih muzeja.

Prema riječima autora izložbe, Salone degli Incanti (bivša ribarnica) pretvoren je u morski krajolik koji će prikazati kulturne razmjene, trgovinu, rute preplovljavanja i priče o ljudima koji su plovili ovim „intimnim morem“ kako su ga nazivali. Inspiracija za naziv izložbe je citat iz djela „Mediteranski Brevijar” Predraga Matvejevića: “Mediteran je more blizine, Jadran je more intimnosti”.

Postav izložbe, koji uključuje gotovo tisuću nalaza s podvodnih lokaliteta, prikazuje arheološko nasljeđe naroda koje povezuju dubine Jadrana kroz nekoliko tematskih cjelina. Jadransko more predstavljeno je kroz kartografske prikaze i njegove najznačajnije luke: Aquileju, Anconu, Ravennu, Brindisi, Trst, Pulu i Split. Višejezičnost i bogatstvo kultura ovog područja prikazani su predmetima iz svakodnevne upotrebe, robom i opremom nađenom na brodovima kroz cjelinu posvećenu trgovcima, mornarima, ribarima, carevima, gusarima i robovima.

Autori su se osvrnuli na različite političke interese i utjecaje koji su ga oblikovali Jadran – Bizanta, Venecije, Austro-Ugarske Monarhije i Jugoslavije, predstavljajući ga kao more koje povezuje, ali i razdvaja svojim granicama i ratovima.

Posebne cjeline posvećene su sakralnoj umjetnosti i duhovnom ozračju otoka i jadranskog obalnog područja odnosno najnovijim otkrićima s područja podvodne arheologije.

Republika Hrvatska u postavu izložbe zastupljena je s 304 posuđena djela iz ukupno 16 ustanova: Dubrovački muzeji, Hrvatski pomorski muzej Split, Arheološki muzej Split, Centar za kulturu Brač, Muzej otoka Brača, Muzej grada Kaštela, Muzej grada Šibenika, Zavičajni muzej Biograd na Moru, Muzej antičkog stakla Zadar, Arheološki muzej Zadar, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Lošinjski muzej Mali Lošinj, Pomorski i povijesni muzej Istre, Arheološki muzej Istre Pula, Zavičajni muzej Poreštine Poreč i Ministarstvo kulture.

Izložba ostaje otvorena do 1. svibnja 2018. godine, a u tom razdoblju posjetitelje očekuju i brojna popratna događanja. (I.G.)


 

Nedostupna baština – izložba građe iz depoa najstarijeg muzejskog podstanara

Hrvatski povijesni muzej otvorio je 12. prosinca 2017. izložbu "Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja“ s ciljem da pokaže bogatstvo fundusa i upozori na hitnost pronalaženja trajnog prostora i realizacije stalnog postava.

U izboru građe sudjelovali su svi kustosi zbirki Hrvatskog povijesnog muzeja koji su na katu južnog krila zagrebačke gornjogradske barokne palače Rauch, jedinom izložbenom prostoru Hrvatskoga povijesnog muzeja, izložili 216 predmeta odabranih prema kriterijima reprezentativnosti, privlačnosti, estetske vrijednosti i važnosti za društveni i civilizacijski uspon.

Ela Jurdana, autorica koncepcije izložbe, upozorila je na otvaranju izložbe na probleme s kojima se Muzej suočava desetljećima:“Kod osmišljavanja izložbe krenuli smo od postavke da nacionalni muzej ima ključnu ulogu za upoznavanje prošlosti vlastitoga naroda te za razumijevanje njegove sadašnjosti i kompleksnih sastavnica koje čine hrvatski nacionalni identitet. Izložbom smo htjeli pokazati da je potencijal Hrvatskog povijesnog muzeja velik i znatan, upozoriti javnost na neuspješan pokušaj rješavanja problema s prostorom i podsjetiti na nikad ostvaren plan preseljenja Muzeja s Gornjeg grada u zapadni dio Zagreba, odnosno prostor nekadašnjih hala Tvornice duhana Zagreb. Muzej je već skoro šezdeset godina privremeno smješten u baroknoj palači koja ima svoje zadatosti, građa je toliko narasla da se sjeverno krilo, u kojemu se nekada izlagalo, sada koristi isključivo kao depoi. Trebamo hitno bolji prostor za čuvanje i izlaganje ove vrijedne građe jer je čitava palača postala jedan veliki depo.“

Građa predstavljena na isti način na koji je smještena u depoima

Izložba se sastoji od sedam tematskih cjelina: politika, gospodarstvo, svakodnevica, obrazovanje, znanost, kultura i mediji, a muzejska građa je predstavljena na sličan način kako je smještena u depoima. Tako su se naizgled nepovezano jedan pored drugog našli portret Petra Zrinskog i oznaka za Židove, magnatski nakit i crtež Golog otoka koji je naslikao Alfred Pal, plemićka grbovnica i policijski karton.

Svaki izložak ima svoju predmetnu karticu koja sadrži zanimljivu priču od odnosa između muzejskog predmeta i povijesnog događaja do toga koliko je taj predmet značajan odnosno može li poslužiti u znanstvenoj ili stručnoj interpretaciji ili kao sredstvo u komunikacijskom procesu.

U možda najatraktivnijoj cjelini Politika izložene su medalje, zastave, žezla i portreti koji obuhvaćaju povijest dijametralno suprotnih ideologija koje su se borile za prevlast na ovim prostorima. Dio građe simbolizira ideje, stavove i nacionalne pokrete, a izabrani zemljovidi daju uvid u promjene država i granica, počevši od Austro-Ugarske do samostalne Republike Hrvatske. Prikazane su i prijelomne godine i događaji iz hrvatske povijesti – izloženi su nakit i orden (1918.), medalja okupacije Primorja i Dalmacije (1941.), fotografija Trga bana Jelačića (1945.), plakat za Referendum (1991.) i fotografija Predsjednika Franje Tuđmana prigodom primanja Republike Hrvatske u UN (1992.). Također, politički akteri predstavljeni su građom koja im je pripadala ili ih je obilježila (putni kovčeg Eugena Kvaternika, žalba Stjepana Radića, iskaznica Ante Trumbića, policijski karton Josipa Broza i natpis Augusta Cesarca).

Likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, a vizualni identitet izložbe s povijesnim likovima koji „bježe“ iz neadekvatnih čuvaonica Milan Trenc.

Izložba se može razgledati do 30. rujna 2018. godine, a odabrani predmeti trebali bi naći mjesto u prvom stalnom postavu jednog od najstarijih hrvatskih muzeja koji je podstanar već punih 170 godina. (I.G.)

 

Foto: Ivana Asić


 

Donje rublje i intimna higijena – rijetko obrađivana muzejska tema

Women`secret, Intimissimi, Tezenis, Yamamay, Lisca, Galeb,... svila, saten, biopamuk... ekstravagantno dizajnirani izlozi trgovina, izazovne ljepotice u prozornoj čipki na jumbo plakatima uz gradske prometnice, muški i ženski zadovoljni foto-modeli u pidžamama, spavaćicama, potkušuljama, grudnjacima ili gaćicama smiješe se s naslovnica na kioscima, vire s letaka iz poštanskih sandučića ili mazno šeću na TV reklamama...

I sve tako javno o pomno skrivenome. Zašto ne i u muzejima?!

Kasnih 1980-ih godina progovorilo se o spolnosti i magijskim simbolima plodnosti, pučkoj intimi utkanoj na zidnjacima i prekrivačima da bi se temi donjega rublja kao dijelu narodne, ali i suvremene svakodnevne odjeće muzeji vratili tridesetak godina kasnije zagazivši već jedno desetljeće u 21. stoljeće. Nakon Muzeja grada Šibenika i njihovoga otkrivanja „tajni starih tiramola“ odnosno donjega rublja šibenskih gospođa u prosincu 2011. godine te izložbe Gajba i tić – Pokriveno i raskrito u seksualnosti Istre, otvorene u pulskom Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca, (zbog interesa produžene do 18. travnja 2018.) još se jedan hrvatski muzej odvažio „zaviriti ispod“.

Radi se o etnografskoj izložbi i popratnome katalogu Muzeja Moslavine u Kutini Zaviri ispod: donje rublje i higijena (listopad – studeni 2017.) muzejske savjetnice i etnografkinje Slavice Moslavac. Autorica je u uvodnom poglavlju kataloga istaknula kako nema pouzdanih ni posve točnih podataka o donjem rublju i higijenskim navikama u moslavačkome, posavskome, banovinskom, bilogorskom i slavonskom kraju do polovice 20. st. jer kazivači „nisu bili razgovorljivi“ na tu temu. No, kao vrsna poznavateljica i dugogodišnja istraživateljica moslavačke etnografske baštine na terenu i u literaturi, uspjela je zorno opisati higijenske navike pranja i kupanja lica i tijela, održavanje čistoće odjeće, izradu, ukrase, vrste i namjenu muškoga i ženskog donjeg rublja kroz povijest. Podsjetila je na niz obreda (poput proljetnoga umivanja – ljubičanja), narodna pjevanja uz pranje rublja (Sjela Mara na kamen studencu, Svoju tajnu otkrila je zdencu!), vjerovanja i praznovjerja (dvije se osobe ne smiju istovremeno brisati o isti ručnik jer će izbiti svađa; za očuvanje dječje sreće čuva se pelena u kojoj je ono nošeno na krštenje), zdravstveno-higijenske poruke sa zidnjaka poput Čista djeca – čisti dom, to je drago srcu mom. Povijest donjega rublja upotpunila je nizom zanimljivosti poput onoga o doprinosu žena tijekom Prvoga svjetskoga rata koje su prestale kupovati korzete kako bi ostalo dovoljno metala za ratne potrebe ili da u isto vrijeme kada se podiže rub suknji i počinje zlatno doba haltera, u ruralnim sredinama žene svoje čarape preko koljena učvršćuju gumenim podvezicama – štrumpatlinima.

Uz dokumentarne fotografije muzejskih predmeta koje ilustriraju tekst, katalog izložbe donosi i reprodukcije likovnih radova s motivima donjega rublja te preslike reklama u časopisima. U prilogu kataloga je ilustrirani kataloški popis izložaka, sažetak na engleskome jeziku te literatura s popisom mrežnih izvora. A tu je i prigodna pjesma književnice Božice Brkan o majčinoj spavaćici na moslavačkoj kajkavštini Košula za noć;

(...) negda nanegda si mislim kak sem si čez tu spavaču
bližeša z materju neg igda
gde me je i nosila
da bi nam to platna amfučnoga bilo i materina i moja
kej jena koža (...)

Uz katalog koji ostaje trajno na rukohvat njegovim čitačima, izložba će se moći razgledati i u Muzeju grada Đurđevca, Muzeju Đakovštine, Muzeju Staro selo Kumrovec te u Lipiku i Novome Sadu u nadolazećoj 2018. godini. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

MOSLAVAC, Slavica
Zaviri ispod : donje rublje i higijena / Slavica Moslavac ; al. ; prijevod na engleski Olga Friščić>.- Kutina : Muzej Moslavine, 2017.- 71 str. : ilustr. u boji ; 21 cm

Bibl. bilj. ispod teksta.- Literatura i izvori.- Summary.
ISBN 978-953-7135-55-3


 

MDC – ususret Međunarodnom danu muzeja 2018.

"Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika" (Hyper-connected museums: New approaches, new publics)

Uključujući se u obilježavanje Međunarodnoga dana muzeja 2018., hrvatski muzeji će 38. puta potvrditi svoje pripadanje međunarodnoj muzejskoj zajednici i aktivno sudjelovati u promociji svoje djelatnosti. Trajni cilj ove manifestacije je prezentirati osuvremenjene poveznice muzeja i zajednice, kulturnog krajolika i prirodnog okruženja u kojem djeluje.

U tom kontekstu ICOM nas svake godine iznova potiče na preispitivanje muzejske djelatnosti i traženje novih odgovora na izazove suvremenog društva, osmišljavajući uvijek novu preporučenu temu za moto Međunarodnog dana muzeja. Ove raznovrsne teme imaju zajednički cilj – usmjeravati muzeje da reagiraju na nove tendencije društvenog razvoja, i to tako da se kao polazište uvijek potvrđuje opredijeljenosti za društvenu dobrobit.

Drugo desetljeće 21. stoljeća obilježeno je tehnološkim inovacijama, socijalnim eksperimentima i globalnom razmjenom, stoga je ICOM kao temu Međunarodnog dana muzeja ovaj put predložio "Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika" (Hyper-connected museums: New approaches, new publics).

Pojam hiper-povezanosti nastao je 2001., a označava mnogostruke oblike današnjih komunikacija, od osobne, preko telefona i mobilne telefonije/smartphones, do brojnih mogućnosti koje pruža Internet, a među kojima su sve popularnije razne društvene mreže. Globalna digitalna mreža veza svakim danom postaje sve složenija, raznovrsnija i u isto vrijeme nudi višu razinu integriranja sadržaja.

U takvom hiper-povezanom svijetu današnjice, muzeji se prilagođavaju i prihvaćaju novine. Predložena tema potiče muzeje da u središte pozornosti stave ovu složenost međusobnih veza, od onih najnovijih, koje ovise o novim tehnološkim mogućnostima, omogućavaju globalnu povezanost i koje tek otkrivamo, pa do onih ostvarenih na „tradicionalne“ načine u lokalnoj zajednici.

Tema hiper-povezanosti potiče na promišljanje na koji način nove tehnološke mogućnosti, ali i socijalni senzibilitet, mijenjaju suvremenu muzejsku praksu, te vode reinterpretaciji zbirki i njihovom predstavljanju kroz novu vizuru. Osnovu najčešće čini digitalizacija zbirki, a upotreba multimedije na izložbama nudi doživljaj i specifičnu komunikaciju proširene stvarnosti (kao što su VR i AR/augmented reality). Nova komunikacija omogućava pristup muzejskim sadržajima široj publici, a tehnološke atrakcije privlače u muzeje i nove posjetitelje.

Međutim, ističe se kako najnovije tendencije u muzejskoj djelatnosti nipošto ne zanemaruju lokalnu zajednicu na račun globalnog umrežavanja. Štoviše, svjedočimo intenziviranju napora kojima muzeji nastoje potvrditi svoju društvenu angažiranost kroz djelovanje unutar zajednice kojoj pripadaju. Ovo je povezano i s jačanjem senzibiliteta za postojanje raznovrsnih skupina unutar te zajednice, pa su posljednjih godina ostvareni brojni projekti koje muzeji organiziraju u suradnji s manjinama, raznovrsnim društvenim skupinama ili lokalnim institucijama.

Vjerujemo da ćete u 2018. prigodno organiziranim projektima naći načina da budete "bliži" vašim posjetiteljima i obogatite komunikaciju u hiper-povezanom okruženju, u kojem lokalne veze postaju dio globalne povezanosti.

O smjernicama za obilježavanje manifestacije, kao i o promociji projekta, možete više vidjeti na mrežnim stranicama Muzejskoga dokumentacijskog centra, koji od 1980. vodi obilježavanje Međunarodnoga dana muzeja u Hrvatskoj. Informacije možete potražiti i na stranicama ICOM-a. (Tončika Cukrov)


 

NSK – nova aplikacija za Androide otkriva povijest Zagreba

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) predstavila je ovih dana novu mobilna aplikaciju pod nazivom "Pozdrav iz Zagreba" koja koristeći digitalizirane razglednice iz Grafičke zbirke NSK korisnike vodi u šetnju starim Zagrebom.

Riječ je o prvoj mobilnoj aplikaciji NSK-a, ali i hrvatskih knjižnica uopće, koja predstavlja značajan iskorak prema kulturnom turizmu i koja pokazuje potencijal kreativne kulturne industrije u promociji baštine i stvaranju novih vrijednosti za gospodarstvo. Dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i Dragana Koljenik iz Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu projekt su osmislile kao mali vremeplov koji korisnika vodi u šetnju kroz Zagreb i njegovu povijest otkrivajući mu kako su nekoć izgledale popularne gradske vizure, a za tehničku realizaciju zaslužna je Plava tvornica uz podršku Turističke zajednice Grada Zagreba.

Namijenjena Zagrepčanima i svim posjetiteljima Zagreba, aplikacija povezuje 10 najljepših zagrebačkih lokacija koristeći povijesnu kartu iz 1923. godine i bogatu zbirku starih razglednica NSK. Šetnja započinje na Trgu kralja Tomislava, na koji je prvi vlak stigao 1862. godine kada je Zagreb imao 40 tisuća stanovnika, a uz pomoć slidera „nekad i sad“ korisnici mogu razgledati 150 povijesnih razglednica i saznati mnoštvo nepoznatih informacija o kulturno-povijesnoj baštini hrvatske metropole. Također, na svakoj razglednici postoji poveznica na digitalnu zbirku NSK koja korisnicima nudi detaljne metapodatke.

„Željeli smo izraditi inovativni digitalni proizvod koji povezuje turizam i kulturnu baštinu te promiče ljepote našega glavnog grada zabilježene na razglednicama iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nakon što korisnik preuzme aplikaciju može odabrati staru ili novu kartu grada i prošetati Zagrebom istražujući deset najljepših lokacija. Pritom može poslati ili podijeliti čak 50 razglednica s obitelji ili prijateljima. Aplikaciju smo napravili tako da je zanimljiva i onima koji nisu u Zagrebu, jer mogu pogledati kako se grad mijenjao u jedinstvenom spoju slika Nekad&Sad kao i u galeriji koja sadrži 150 starih razglednica Zagreba s kraja 19. i početka 20. stoljeća“, pojasnila je jedna od autorica projekta Dragana Koljenik.

Aplikacija "Pozdrav iz Zagreba" dostupna na Android uređajima, može se preuzeti besplatno na hrvatskom i engleskom jeziku na Google play-u, a prati je i zanimljiv portal Pozdrav iz Zagreba namijenjen onima koji nisu u mogućnosti skinuti aplikaciju ili koji žele razglednice pregledavati u većoj rezoluciji. (I.G.)


 

Javno savjetovanje – kako do bolje Europeane

Koliko je Europeana, europska digitalna platform za kulturnu baštinu, važna za upoznavanje i istraživanje europske kulturne baštine, koja je njena relevantnost, koliko je i kako koristimo samo su neka od pitanja na koja možete odgovoriti u javnom savjetovanju koje je otvorila Europska komisija za građane i institucije s osobnim ili profesionalnim preferencijama u digitalnoj kulturi.

Cilj Komisije je saznati kako građani, stručnjaci ili institucije koriste Europeanu, platformu za kulturnu baštinu koja mjesečno bilježi 700.000 posjeta korisnika. Platforma danas daje uvid u više od 53 milijuna zapisa, uključujući slikovne, tekstualne, audio, audiovizualne te 3D materijale iz zbirki oko 3700 knjižnica, arhiva, muzeja, galerija i audio-vizualnih kolekcija diljem Europe. Platformu mogu koristiti predavači i učenici, umjetnici, informatički stručnjaci iz kulturnih institucija i kreativnih industrija te bilo koja osoba koja je u potrazi za informacijama iz kulture.

Javno savjetovanje će putem neovisne evaluacije pomoći identificiranju načina na koji korisnici koriste Europeanu te kako se ona može poboljšati i postati dostupnija svima. Primjerice, platforma pruža materijale za korištenje u edukaciji, istraživanju ili kreativnom sektoru, s čime mnogi građani još nisu upoznati. Rezultati će poslužiti daljnjem razvoju Europeanine ponude te pojačati njezinu dostupnost i upotrebu digitalnih materijala kulturne baštine on-line.

Europeana će također biti blisko povezana s Europskom godinom kulturne baštine 2018.

Savjetovanje je otvoreno do 14. siječnja 2018., a više možete saznati na službenim stranicama Europeane.


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina
Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr