HR | EN
#1 | #2 | #3 | #4 | #5

Prvi pregled šteta – muzejski sat zaustavljen u 6 sati i 24 minute

Premda je dva dana nakon potresa koji je pogodio Zagreb u nedjelju 22. ožujka u 6 sati i 24 minute prerano davati procjenu šteta na zagrebačkim muzejima i u njima, već iz prvog pregleda koji je Muzejski dokumentacijski centar sastavio na osnovi podataka i fotodokumentacije koje su nam poslali muzeji jasno je da će sustavno otklanjanje posljedica biti dugoročan projekt.

Vrijeme za hitne stručne izvide, dokumentiranje šteta i evakuaciju građe, gdje će to biti potrebno, tek je pred nama, no i ovaj sumarni pregled prijavljenih oštećenja potvrđuje koliko su zagrebački muzeji ranjivi u dijelu upravljanja rizicima.

Arheološki muzej u Zagrebu pretrpio je velika oštećenja i zgrade i muzejskih predmeta. Na palači Vraniczany-Dobrinović na Zrinjevcu, izgrađenoj 1879. godine, pojavile su se pukotine na vanjskom dijelu zgrade, a u unutrašnjosti široke napukline zidova i otpala žbuka. Štete u stalnom postavu i na najvrednijoj građi koja je u njemu bila izložena tek se zbrajaju. Sudeći prema prvim fotografijama koje su nam kolege poslali, velik je broj predmeta oštećen, a u nekim su vitrinama krhotine, no kako su pregled zgrade, osiguravanje predmeta i dokumentiranje nastale štete u tijeku, i to zbog koronavirusa s brojem djelatnika svedenim na najmanju moguću mjeru, dimenzije gubitka tek ćemo saznati.

 
 

Gornjogradska palača Amadeo, dom Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, također je teško stradala u potresu. Muzej je pretrpio velika oštećenja na prvome i drugom katu zgrade, pukotine su na stropovima i zidovima, a stalni postav poznat generacijama posjetitelja u nekim je vitrinama pretvoren u krš od eksponata i slomljenog stakla. Dok pišemo ovaj tekst, i ovaj muzej, kao i većina zagrebačkih muzeja, čeka riječ stručnjaka statičara kako bi se moglo procijeniti koliko je ugrožena preostala građa.

Muzej za umjetnost i obrt, kojemu je ovo trebala biti godina proslave 140 godina djelovanja, prebrojava štete na građi – sakralnim skulpturama, satovima, staklu, dizajnu i dr. – ali najveća mu je trenutačno ugroza urušeni dio krovišta. Najvećim dijelom stradali su drugi i treći kat Muzeja, restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu, a oštećeni su i predmeti u dijelu stalnog postava na drugome i trećem katu. Oštećen je i krov, a s glavnog pročelja, koje godinama čeka obnovu, urušio se dio plastike.

 

Potresi koji su prekjučer pogodili Zagreb nisu poštedjeli ni Hrvatski povijesni muzej smješten u palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch sagrađenoj 1764. godine. Kako su ovaj muzej već obišle stručne službe, ustanovljen je niz strukturnih oštećenja na palači čime je statična ispravnost objekta znatno narušena. Ravnateljica Muzeja Matea Brstilo Rešetar priopćila je da je odsad zgrada neupotrebljiva i nesigurna i za djelatnike i za cjelokupan muzejski fundus koji se u njoj čuva i izlaže. Zbog stanja palače, nakon smirivanja tla, ovaj će muzej morati pristupiti evakuaciji i izmještanju građe. Tako se Muzej, koji djeluje 174 godine, u iščekivanju nove zgrade i stalnog postava iseljava i iz ove postojeće i seli u kutije.

Službe su zatvorile i Hrvatski školski muzej čija je zgrada, prema riječima ravnateljice Štefke Batinić, označena neupotrebljivom. Građa ovog muzeja nije pretrpjela velike štete.

 

Nešto dalje od Hrvatskoga školskog muzeja, na Mažuranićevu trgu, Etnografski muzej najveće štete bilježi u unutrašnjosti zgrade – većinom napuknuća na zidovima, razbijena stakla na vitrinama, oštećenja pojedinih predmeta. Oštećenja su vidljiva i u čuvaonicama u kojima su najviše oštećeni keramika i predmeti od stakla i gline. Točnu procjenu štete i ovaj će muzej moći napraviti tek kada kustosi i restauratori detaljno pregledaju sve predmete. Zahvaljujući nedavnoj obnovi pročelja i krovišta Etnografskog muzeja, nema štete ni na krovištu ni na glavnom pročelju iako i ono obiluje skulpturama i arhitektonskom plastikom.

Moderna galerija, smještena u Vraniczanyjevoj palači, prema izvješću ravnatelja Branka Franceschija bilježi manje štete od onih u nekim drugim muzejima u središtu grada. Štete na građi dosad su uočene tek na dvjema skulpturama, a u čuvaonicama se razbio dio manje plastike. Pročelje zgrade s ulične strane u dobrom je stanju, dok je fasada s dvorišne strane oštećena te je prepolovljen masivni dimnjak koji trebati hitno ukloniti. U zgradi su popucali zidovi, pada žbuka, naročito na prvom katu i na stubištu, a najveća su oštećenja na ukrasnom vijencu, tamburu i kupoli Ovalne dvorane, u kojoj je uz komade žbuke otpalo i nekoliko cigli. I Moderna galerija čeka procjenu statike zgrade.

Strossmayerova galerija starih majstora, koja djeluje u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dovršenoj 1880. u godini zadnjega velikog potresa, taj je devetnaestostoljetni potres, prema riječima predsjednika HAZU-a Velimira Neidhardta, preživjela bez štete, a ovaj od nedjelje ostavio je brazde posvuda. Dvorane Galerije također su oštećene, ali prema prvim podatcima do kojih smo došli građa u stalnom postavu nije stradala.

Za razliku od Strossmayerove galerije, Gliptoteka HAZU u Medvedgradskoj ulici bilježi velika oštećenja na samim zgradama kao i na građi.

 

Galerija Klovićevi dvori prema prvim je izvidima u odnosu na druge muzeje pretrpjela samo manja oštećenja na krovu, manja puknuća po zidovima i na opremi. Srećom, trenutačno nemaju velikih izložbi, tako da nije bilo štete na građi.

Lada Ratković-Bukovčan, ravnateljica Muzeja Mimara, rekla nam je da nisu nastradali kao njihovi susjedi u Muzeju za umjetnost i obrt, no i da oni imaju napuknuća zidova, pad žbuke kao i štetu na predmetima koju tek obrađuju.

Hrvatski športski muzej smješten je u zgradi s kraja 19. stoljeća, pa je kao i svi pretrpio oštećenja. Prema riječima kolega, trenutačno im je najvažnija briga statika zgrade, s obzirom na to je došlo do oštećenja viših katova zgrade, stubišta i dijela krova.

Umjetnički paviljon također bilježi štete na pročelju kao i u unutrašnjosti, na svodu ispod kupole i na bočnim zidovima.

Kuća Šenoa, u kojoj se čuva ostavština obitelji Šenoa, čiji je najpoznatiji član pisac August i sâm 1880. godine kao gradski vijećnik i član povjerenstva za popis šteta nakon velikog potresa zapisao da „nikad ne vidje užasnije slike, ne oćuti dublje žalosti za svoga vijeka“, teško je oštećena. Prema riječima Jasmine Reis, krovište je stradalo, srušena su dva dimnjaka koja su povukla za sobom crepove, a u muzeju su svi zidovi napuknuti. Čeka se procjena statičara.

Muzej Prigorja prijavljuje da im je krovište ugroženo jer su se grede koje ga drže pomaknule, a sudeći prema viđenim fotografijama, i fasada je ispucala.

Građa Muzejskoga dokumentacijskog centra, smještenog u zgradi nekadašnjeg hotela Pruckner, djelu Bartola Felbingera iz 1844. godine, ostala je zasad neoštećena, no zgrada je zasuta otpalom žbukom, a zidovi, stropovi i krovište su oštećeni, pa se čeka procjena statičara.

Prema fotografijama koje nam je dostavila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića, Atelijer Meštrović nije teško oštećen, ali i na njegovim zidovima ima napuklina.

Naša jedina muzejska zgrada iz 21. stoljeća, Muzej suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu, koja je trebala najmanje od svih osjetiti potres, štete zbraja zbog poplave nastale jer su se trešnjom aktivirali protupožarni sprinkleri koji su potopili izložbeni prostor. Voda je oštetila stropove i podove te nekoliko predmeta. Sâm potres nije nanio štetu umjetninama, već zgradi na više mjesta u prizemlju, suvenirnici, podrumu, stubišnim vertikalama te u uredskom dijelu, a primijećeno je i dodatno slijeganje južnog platoa.

Tiflološki muzej, smješten u zgradi iz druge polovice 20. stoljeća, zasad ne prijavljuje znatne štete iako su i njihovi zidovi išarani pukotinama i manjim padanjem površinskog sloja žbuke, dok Hrvatski muzej naivne umjetnosti javlja da su sve umjetnine na sigurnome i nisu oštećene u potresu.

Tehnički muzej Nikola Tesla prošao je bez većih oštećenja. Drvena konstrukcija, koja je posljednjih godina obnovljena sredstvima Grada Zagreba, rekla nam je ravnateljica Markita Franulić, pokazala se dobrom za ovakav potres. Najbizarnija posljedica potresa u ovoj ustanovi bila je ta da je sat u stalnom postavu Muzeja stao u nedjelju u 6 sati i 24 minute. (Maja Kocijan i Iva Validžija)

 

 

Kreativan odgovor hrvatskih muzeja – baština preselila u online prostor

Usred pandemije korona virusa koji se nezaustavljivo širi diljem svijeta prošli tjedan hrvatskoj se javnosti obratio premijer Andrej Plenković najavivši „teške tjedne, možda i mjesece, najveću krizu od Domovinskog rata“ koju će pratiti stroge mjere socijalnog distanciranja usmjerene protiv širenja opasnog virusa koji je već odnio više od 10 tisuća života. U pokušaju da se izbjegne katastrofalan talijanski scenarij u Hrvatskoj su od četvrtka na snazi stroge protuepidemijske mjere Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske koje drastično ograničavanju društvena okupljanja, rad trgovina i uslužnih djelatnosti te u potpunosti obustavljaju održavanje sportskih i kulturnih događanja, rad muzeja, kazališta, knjižnica i čitaonica. Dok se cijeli svijet bori s epidemijom dramatičnih razmjera, a znanstvenici i epidemiolozi očajnički traže cjepivo, hrvatski muzeji i galerije nastavili su prezentirati bogatu baštinu o kojoj skrbe ponudivši svojim korisnicima virtualne izložbe i šetnje muzejskim postavima, kvalitetne reprodukcije umjetničkih djela, povijesne i arheološke multimedijske zapise te interaktivne edukativne sadržaje.

Za sve one koji se nalaze izolaciji, karanteni ili jednostavno traže predah od vijesti o epidemiji donosimo pregled najatraktivnijih programa koji nam mogu pomoći da lakše izguramo neizvjesno razdoblje u ratu protiv nevidljivog neprijatelja.

Pod sloganom Možda vi ne možete do nas, ali mi možemo do vas! Hrvatski povijesni muzej otvorio je svoja virtualna vrata od 0 do 24 h. Među mnoštvom virtualnih izložbi izdvaja se nedavno otvorena “Borba za pravicu!”, posvećena Velikoj seljačkoj buni iz 1573. godine koju su na susedgradsko- stubičkom vlastelinstvu podigli kmetovi pod vodstvom Ambroza Gupca. Na web stranici Etnografskog muzeja u Zagrebu nalaze se digitalizirane zbirke u kojima odrasli i djeca mogu poslušati Izložbu tradicijskih glazbala, istražiti Zbirku Perinić i lutke odjevene u tipičnu odjeću raznih zemalja svijeta, putovati Afrikom i Južnom Amerikom s poznatim istraživačima braćom Seljan te uživati u afričkoj umjetnosti iz Zbirke Drage Muvrina.

Muzej grada Zagreba pozvao je građane da na njihovoj web stranici pogledaju neke od ranije realiziranih izložbi poput "Donator i donacija - ususret Muzeju hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću" , "Odjeci s bojišnice - Zagreb u Prvom svjetskom ratu" , "Grad filma - tvornica snova" , "Milka Trnina - svjetska operna diva" ili "Industrijski centar države - Zagrebačka industrijska baština 1918. - 1945." Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb predstavilo je na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” virtualnu izložbu ”Duhovnost i umjetnost” , koja obrađuje odnos duhovnosti i umjetnosti s različitih gledišta i uvjerenja, vjernika i onih koji slijede različite neinstitucionalne duhovne i filozofske prakse.

Kako se skladištilo, sušilo i pohranjivalo žito u Dubrovačkoj Republici otkrivaju Dubrovački muzeji koji su, pored virtualne šetnje kroz Kulturno-povijesni muzej, na Facebooku podijelili video koji prikazuje 3D rekonstrukciju Žitnice Rupe, jedinstvenog arhitektonskog ostvarenja iz 16. stoljeća u kojem je danas smješten Etnografski muzeju Dubrovniku. Svi oni koji vole bajke mogu poslušati predaje i legende iz dubrovačkog kraja objavljene pod zajedničkim nazivom „Zlatno Libro“, a prva iz serijala - „Baldo i vještica“ , nas uči da „Tko zlo čini, zlo ga i čeka.“

Sadržaje za najmlađe nude i djelatnici Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu koji pozivaju osnovnoškolce da im se pridruže u edukaciji o umjetnosti kroz igru „Avanture Vita i Nade“, virtualnu šetnji kroz park skulptura i kuću svestranog umjetnika i arhitekta, buntovnika i neumornog istraživača Vjenceslava Richtera. Tu je i Etnografski muzej Istre na čijoj se platformi Istarski tradicijski instrumenti online mogu vidjeti i poslušati kako zvuče sopele, dvojnice, mih i mišnice, neki od najstarijih i najvrednijih instrumenata na kojima se proizvodila tradicijska glazba Istre.

Muzeji i galerije Konavala pozivaju korisnike da se virtualno prošeću zaštićenim krajolikom rijeke Ljute i saznaju više o njenoj flori i fauni, te kompleksu mlinica i stupa koji je bio „industrijska zona“ Dubrovačke Republike. Nude i đir Kućom Bukovac uz pomoć audiovodiča koji donosi mnoge informacije o jednom od najznačajnijih hrvatskih slikara Vlahi Bukovcu, osnivaču zagrebačke šarene škole, jednom od inicijatora izgradnje Umjetničkog paviljona i organizatoru prve prave umjetničke izložbe u palači Akademije 1893. godine, koji je likovnu naobrazbu stekao u Parizu kod poznatog Alexandera Cabanela.

Napore za održavanje javnog zdravlja poduprli su i u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci približivši publici putem platforme Vimeo atmosferu s otvorenja izložbe tradicijskih običaja Hrvatske pod nazivom "Tragom hrvatske baštine". Izložba predstavlja običaje i folklorna događanja koja se nalaze na listi zaštićene baštine UNESCO-a poput vrličkog gluhog kola, plesa Ljelja iz Gorjana, plesa Kumpanije Pupnat, istarskog baluna ili turopoljskog pira.

Model suživota s virusom pronašli su i u Muzeju Međimurja Čakovec predstavivši virtualnom izložbom znamenitog Čakovčanca Ljuboslava Kuntarića, glazbenika i skladatelja, lauerata brojnih nagrada i priznanja s područja glazbene kulture, autora mnogih hitova kojih će se posebno oni malo stariji sjetiti. Također, putem društvenih mreža pozivaju sve zainteresirane građane na „šetnju ruku pod ruku“ s digitaliziranom građom iz fundusa Kulturno-povijesnog odjela, koja dočarava zlatno razdoblje Čakovca s prijelaza 19. na 20. stoljeće, tzv. fin de siècle.

Iako je epidemija korona virusa preuzela nadzor nad svim aspektima naših života, unijela nesigurnost u sektor gospodarstva i zatvorila veliki dio građana Hrvatske u četiri zida, dostupnost digitaliziranog baštinskog sadržaja dobila je sasvim novu vrijednost pokazavši da se u izolaciji zahvaljujući radu naših muzeja ne moramo izolirati i od kulture. (Ivan Guberina)


 

Kada se zatvore vrata – otvori se (virtualni) prozor

Zbog pandemije koronavirusa svjedoci smo velikih prilagodbi koje zadiru u živote svih nas kako bi se usporilo njegovo širenje, a pošteđen nije ostao ni kulturni sektor. Brojni muzeji i ostale kulturne ustanove diljem svijeta, uključujući one u Hrvatskoj, ograničili su svoj rad s posjetiteljima ili zatvorili svoja vrata. No, novonastala situacija ne znači da muzeji više nisu posvećeni svojim korisnicima. Ovo je prilika da isprobaju neke već poznate načine ili osmisle nove kako bi privukli i zadržali publiku, ovog puta u virtualnom prostoru.

U 21. stoljeću korisnici ili publika sve češće dobivaju prefiks online. Mnoštvo usluga i sadržaja dostupno je na internetu gotovo gdje god se našli. Međunarodni savjet za muzeje (ICOM) ima nekoliko prijedloga o tome što muzeji u trenutačnoj situaciji mogu napraviti. Vodeći se navedenim primjerima i razmišljajući kako bismo još mogli izići iz analognih okvira muzejske struke i preseliti djelatnost na mrežu, možemo zaključiti da se načini dopiranja do publike ne razlikuju mnogo više od onih u drugim profesijama. Cilj je privući pozornost publike, zadržati je korisnim informacijama, obrazovnim, zanimljivim i zabavnim sadržajem i učiniti da se ta publika opet vrati, a za sobom možda dovede i nove korisnike.

Muzeji mogu svoje zbirke učiniti dostupnima na internetu i objavljivati virtualne izložbe. Mnoštvo digitaliziranih muzejskih predmeta iz cijelog svijeta dostupno je na platformi Europeana. Muzeji mogu organizirati i virtualna vodstva, čak i s prijenosom uživo. Pozornost svojih korisnika mogu privući i obradom zanimljivih tema iz struke i informiranjem o njima u emisijama na internetskom radiju, odnosno onomu što je poznatije kao podcast, ili upotrebom mrežne kamere. Takve emisije mogu imati i rubriku Pitaj stručnjaka u kojoj bi stručnjaci iz ustanove ili oni gostujući mogli odgovarati i na pitanja publike. Ustanove mogu ponuditi i pohađanje mrežnih seminara za korisnike, kao što nude organizacije Network of European Museum Organisations i American Alliance of Museums. Pokušavajući spojiti zabavno s korisnim, muzeji mogu organizirati i mrežne kvizove ili osmisliti igre za djecu i odrasle.

Primjeri dobre prakse mogu se vidjeti i kod muzeja koji su izradili svoje aplikacije za korisnike ili kod onih koji su se svojim mrežnim sadržajem posvetili i izobrazbi djece školskog uzrasta, pokušavajući ih motivirati na učenje zanimljivim sadržajem, što je posebno važno sada kada se i školska nastava odvija u virtualnom prostoru. Neke ustanove otišle su i korak dalje, primjerice Smithsonian Institution, pa ako posjetiteljima muzejski izlošci toliko nedostaju, neke od njih mogu ispisati i kod kuće ako imaju 3D pisač. S obzirom na to da takvi predmeti omogućuju i taktilno iskustvo, prikladni su kao obrazovno sredstvo i za slijepe i slabovidne osobe. Britansko udruženje Museums Association pokušava ohrabriti muzejske djelatnike idejama o tome kako da se nastave profesionalno razvijati u ovim trenutcima svjetske krize.

Mrežni kulturni sadržaji i virtualne izložbe nisu novost ni u Hrvatskoj, ali njihov potencijal dosad nije potpuno iskorišten. Štoviše, još uvijek smo poprilično zapeli u fazi same digitalizacije muzejskih predmeta. Nedavno je predstavljen projekt digitalizacije kulturne baštine e-Kultura, a pokretanju ovakvoga nacionalnog projekta prethodilo je Izvješće o analizi trenutnog stanja iz 2018. u kojemu su se našli podatci o digitaliziranoj građi arhiva, knjižnica i muzeja zaključno s krajem 2017. godine. Ministarstvo kulture za izradu izvješća poslalo je upitnike muzejima, a od 77 muzeja, kojima su upućeni upitnici, 55 ga je ispunilo. U izvješću je navedeno da „u Republici Hrvatskoj ne postoji evidencija o broju digitalnih i digitaliziranih objekata građe kulturne baštine“, pa tako o broju onoga što je digitalizirano i dostupno na internetu možemo samo nagađati.

Virusna epidemija vjerojatno nije toliko pogodila one muzeje koji jedino i postoje u virtualnom prostoru, poput Muzeja avangarde i Virtualnog muzeja Grada Solina, ali oni koji primarno djeluju kao fizičke ustanove trebaju pronaći načine kako i sa zatvorenim vratima ostati otvoreni prema publici.

Ministarstvo kulture na svojim je mrežnim stranicama objavilo poveznice na virtualne izložbe, virtualne šetnje i druge digitalne mrežne sadržaje nekih hrvatskih muzeja. Navedena se stranica redovito dopunjava muzejima koji su svoje djelovanje usmjerili na virtualni prostor. Takvi su sadržaji dostupni i na mrežnim stranicama samih muzeja, a poveznice na sadržaj neki objavljuju i na svojim stranicama na Facebooku ili Instagramu, kao što je slučaj s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Muzej za umjetnost i obrt muzejske predmete iz svojeg fundusa, odnosno iz Zbirke tekstila, mode i modnog pribora, učinio je dostupnim na internetu u okviru međunarodnog projekta We wear culture. Također je u virtualni svijet prenio i dvije izložbe o modi koje su se održale u prostoru Muzeja, a moguće je pogledati i cijeli stalni postav. Muzej grada Šibenika nudi mogućnost virtualne šetnje muzejskim prostorom, a Muzej se može vidjeti i izvana i „prošetati pogledom“ u njegovoj okolini jer je snimljen iz zraka. Slično je i s Etnografskim muzejom Split. Hrvatski povijesni muzej na svojim mrežnim stranicama korisnicima nudi mnoštvo virtualnih izložbi, Muzej Međimurja Čakovec otvorio je novu izložbu, a Arheološki muzej Istre počeo je s virtualnim pedagoškim aktivnostima.

Ovo su samo neki od primjera za to kako se muzeji nose s trenutačnom situacijom, a nadajmo se da će potaknuti sve više njih da se, kada su već zatvoreni u fizičkom prostoru, otvore u onome virtualnom. (Zrinka Marković)


 

Muzeji u doba korone – digitalna baština svjetskih muzeja

Nitko nije mogao predvidjeti scenarij kojeg trenutno proživaljavamo zbog širenja koronavirusa, većina uobičajenih aktivnosti su stale, povratak u normalni život još nije na vidiku. Muzejski sektor prvo u Italiji, a potom i u ostatku Europe morao je prema uputama nadležnih tijela u kratkom roku prestati sa svojom djelatnošću, zatvorivši vrata posjetiteljima uz svođenje međusobne interakcije muzejskih djelatnika na nužni minimum. Iako su javni prostori diljem svijeta ovih dana dekirikovski prazni, u svakodnevici u kojoj se svaki fizički kontakt ograničava, ako ne i ukida, okrećemo se digitalnom za virtualnu komunikaciju i druženje, za zabavu i utjehu. Svjetska baština koju čuvaju muzeji nadahnjivala je i nastavit će nadahnjivati, a upravo je sada možda kao nikad prije dosad vrijeme da se prepozna važnost digitalizacije i primjene informatičkih tehnologija u muzejima.

Mnogo je svjetskih muzeja već odavno zastupljeno i u virtualnom svijetu na svojim mrežnim stranicama i drugim velikim platformama kao što su Google Arts & Culture ili Europeana pa će možda ovo razdoblje izolacije i prisilnog mirovanja lakše proći uz surfanje i istraživanje bezbrojnih digitalnih sadržaja i virtualnih obilazaka poznatih muzeja. Muzeji su također aktivni i na društevenim mrežama putem kojih mogu nastaviti svakodnevno komunicirati s posjetiteljima.

Slijedi mali izbor poveznica na digitalne sadržaje nekolicine znamenitih svjetskih muzeja.

Metropolitan Museum of Art

 

Mrežna stranica ovog poznatog njujorškog muzeja riznica je digitalnih sadržaja od kojih možemo izdvojiti muzejski fundus s preko 400.000 digitaliziranih predmeta koje je moguće preuzeti, dijeliti ili preraditi, aktualne izložbe, kronologija povijesti umjetnosti kroz djela iz Met-ove kolekcije, nove akvizicije, blogovi, audio i video sadržaji, muzejske publikacije. Pored toga, muzej je zastupljen i na Google-ovoj Arts&Culture platformi, te na društvenim mrežama Facebooku, Twitteru, Instagramu, YouTubeu, Pinterestu i Daily Motionu.

Rijksmuseum

 

Rijksmuseum je potaknut desetljetnom restauracijom zgrade razvio zavidnu „digitalnu muzejsku infrastrukturu“ koja trenutačno obuhvaća preko 676 tisuća predmeta dostupnih na stranicama muzeja. 2013. godine pokrenut je i Rijksstudio kao novi način prezentiranja digitalizirane građe pozivajući virtualne posjetitelje na igru i kreativno korištenje digitalnih kopija umjetničkih djela u visokoj rezoluciji. Jedino što je potrebno za korištenje tog alata, osim malo mašte, je napraviti račun na stranici muzeja.

Predmeti i virtualne šetnje mogu se istražiti i u sklopu projekta Google’s Art & Culture. Osim mrežnih stranica, Rijksmuseum se može pratiti na mrežama: Facebook, Twitter, Instagram, YouTube, LinkedIn i Pinterest.

Natural History Museum

 

Na muzejskom portalu posjetitelji mogu otkriti mnogo zanimljivosti o temama kao što su oceani, svemir, dinosauri, evolucija čovjeka ili antropocen. Video sadržaji edukativnog karaktera između ostalog promoviraju ekološki ponašanje ponašanje u svakodnevnom životu uz poduku kako, na primjer, napraviti omot za namirnce od pčelinjeg voska. Od ukupno 80 milijuna primjeraka prirodnina koje muzej posjeduje, u objavljenoj bazi podataka stručnoj javnosti je dostupno više od 4,5 milijuna zapisa iz entomoloških, zooloških, botaničkih, paleontoloških i mineroloških zbirki. Muzej se može pratiti i na društvenim mrežama: Facebook, Twitter, Instagram i Linkedin. Virtualno vodstvo po muzeju dostupno je na stranicama Google Art & Culture.

Museo del Prado

 

Prado je prošle godne proslavio 200 godina od prvog otvaranja javnosti, a muzejska zbirka je naravno dostupna i putem mrežne stranice. Umjetnička djela iz kraljevskih kolekcija se mogu pretraživati prema autoru, mediju, vremenu nastanka, i drugim kategorijama, a djela su kontekstualizirana i s pomoću vremenske lente. Na portalu je dostupna digitalna knjižnica te digitalni arhiv, te razni video, audio i interaktivni sadržaji. Muzej ja dostupan in a društvenim mrežama Facebooku, Twitteru, Instagramu, Pinterestu, i YouTubeu.

Louvre

 

Pariški Louvre na svojim stranicama nudi razne sadržaje koji potiču učenje o mjetnosti prvenstveno kroz odabrana remek-djela iz zbirke. Moguće je saznati više o povijesti dvorca kroz srednji vijek, razdoblje kad je bio kraljevska rezidencija do prenamjene u muzej. Baza podataka Atlas sadrži svih 30 tisuća predmeta izloženih u muzeju, međutim ono što je možda najinteresantnije su tri virtualne šetnje dostupne na stranicama, za koje je potrebno instalirati Flash Player. Virtualna šetnja Louvreom također je dostupna i na platformi YouVisit.

Le Gallerie degli Uffizi

 

Umjetnička djela talijanske renesanse iz Galerija Uffizi dostupna su posjetiteljima mrežnih stranica, kao i sadržaji iz muzejskog časopisa Imagines. Virtualne šetnje moguće su preko platforme Google Arts & Culture na kojoj se može preuzeti mobilna aplikacija. Osim toga, tamo se nalaze četiri online izložbe koja pobliže objašnjavaju pojedina djela iz fundusa. Galerije imaju i svoje stranice na Facebooku, Twitteru i Instagramu kao i kanal na YouTubeu.

Museo Nacional de Antropología

 

Nacionalni antropološki muzej najposjećeniji je muzej u Meksiku s arheološkim i etnografskim zbirkama čiji predmeti svjedoče o drevnim pretkolumbovkim civilizacijama koje su obitavale na teritoriju te države. Na mrežnoj stranici muzeja omogućeno je otvaranje računa i „formiranje“ zbirke od ponuđenih predemta. I ovaj muzej je aktivan na stranicama društvenih mreža – Facebooku, Twitteru i Instagramu i YouTubeu.

Smithsonian National Air and Space Museum

 

Nacionalni muzej avijacije i astronautike jedan je od muzeja Instituta Smithsonian i zanimljiv svima koji bi željeli naučiti više o povijesti svemirskih letova. Muzejski predmeti i zbirke se mogu razgledavati na mrežnoj stranici, a muzej nudi svoje sadržaje, virtualne razglede te čak 49 online izložbi preko platforme Google Arts & Culture.

(Ivona Marić)


 

Bogatstvo različitih sadržaja – časopisi u elektroničkom obliku

Osim virtualnih izložaba i šetnji kroz stalne postave, sve više hrvatskih muzeja svojim korisnicima nude i svoje publikacije u elektroničkom obliku. Donosimo pregled muzejskih časopisa koju su bez nadoknade dostupni na portalu Hrčak i(li) na muzejskim mrežnim stranicama.\&p|

Anali za povijest odgoja (Hrvatski školski muzej, Zagreb)
Puni tekstovi: vol. 13(2014) – 15-16(2018)
Sadržaji pojedinih sveščića, vol. 1(1992.) – 17(2019.)

Asseria (Muzej antičkog stakla, Zadar)
Puni tekstovi, vol. 1(2003) – 12(2014.)
Sadržaji pojedinih sveščića, vol 1(2013.) – 14(2018)

Diadora (Arheološki muzej Zadar)
Puni tekstovi, vol. 28(2014.) – 32(2018.)

Ethnologica Dalmatica (Etnografski muzej Split)
Puni tekstovi, vol. 1(1992.) – 26(2019.)
S popisa muzejskih publikacija na mrežnim stranicama Muzeja uspostavljena poveznica na pune tekstove pojedinih sveščića časopisa objavljenih na Hrčku.

Etnološka istraživanja (Etnografski muzej, Zagreb)
Puni tekstovi, vol. 8(2002.) – 24(2019.)
Puni tekstovi, vol. 8(2002.) – 24(2019.)

Glas Gradskog muzeja Karlovac
Puni tekstovi, vol. 1(2002.) – 18(2019.)

Histria archaeologica (Arheološki muzej Istre Pula)
Puni tekstovi, vol. 35(2006.) – 49(2019.)
Puni tekstovi, vol. 1(1970) – 45(2015.)

Informatica Museologica (Muzejski dokumentacijski centar)
Puni tekstovi, vol. 4(1973.) – 49(2018.)
Iz online kataloga knjižnice MDC-a omogućen pristup na pune tekstove.

MMSU NOVINE (Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka)
Elektroničko izdanje

Muzeologija (Muzejski dokumentacijski centar)
Puni tekstovi, vol. 1(1953.) – 55(2018.)
Iz online kataloga knjižnice MDC-a omogućen pristup na pune tekstove.

Natura Croatica : Periodicum Musei Historiae Naturalis Croatici (Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb)
Puni tekstovi, vol. 6(1997.) – 28(2019.)
Omogućen pristup punim tekstovima na portalu Hrčak.

Osječki zbornik (Muzej Slavonije Osijek)
Puni tekstovi, vol. 24-25(2001) – 34(2018.)
Puni tekstovi vol. 1(1942.)

Podravski zbornik (Muzej grada Koprivnice)
Puni tekstovi, vol. 1(1975.) – 45(2019.)
Omogućen pristup punim tekstovima na portalu Hrčak.

Prilozi povijesti otoka Hvara (Muzej hvarske baštine)
Puni tekstovi, vol. 1(1959.) – 13(2017.)

Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu (Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo)
Puni tekstovi, vol. 4(1970.) – 46(2019.)

Starohrvatska prosvjeta (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split)
Puni tekstovi, 1985. – 2019.

Varaždinski muzealac (Gradski muzej Varaždin)
Puni tekstovi, vol. 1(2017.) – 4(2020.)

Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu (Arheološki muzej u Zagrebu)
Puni tekstovi, 1970. – 2019.
Omogućen pristup punim tekstovima na portalu Hrčak.

Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku (Arheološki muzej u Splitu)
Puni tekstovi, vol. 107(2014.) – 112(2019.)

Zbornik Moslavine (Muzej Moslavine Kutina)
Pristup punim tekstovima vol. 5-6(2003.) – 13(2012.)

Zbornik Muzeja Đakovštine (Muzej Đakovštine, Đakovo)
Puni tekstovi, vol. 5(2001.) – 14(2019)
Puni tekstovi dostupni na službenim stranicama muzeja.

Ostanite kod kuće i čitajte elektroničke časopise hrvatskih muzeja! (Snježana Radovanlija Mileusnić)


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr