#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Prag – Muzeju suvremene umjetnosti posebno priznanje za kreativnost

Godišnje nagrade Foruma slavenskih kultura, organizacije osnovane s ciljem očuvanja kulturnog naslijeđa slavenskih zemalja, dodijeljene su najboljim slavenskim muzejima na ceremoniji koja se održala od 12. do 16. rujna u Pragu, u Nacionalnom tehničkom muzeju. Glavnu Živa nagradu koja se ove godine po prvi put dodjeljivala i u novčanom obliku u iznosu od 3.000 eura osvojio je poljski Muzej emigracije iz Gdynije, nagradu za najbolju slavensku baštinsku web stranicu dobio je Muzej Kiži iz Rusije, dok je zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) dobio posebno priznanje za kreativnost u muzejskoj djelatnosti.

Stručni žiri izdvojio je MSU kao društveno odgovornu i visoko učinkovitu instituciju koja primjenjujući kreativne metode interpretacije održava nekoliko stotina inovativnih programa i događanja svake godine postavši „živo mjesto urbanog tkiva u novom dijelu grada i jaka referentna točka za eksperimentalnu umjetnost i medije u ovom dijelu Europe.“

Osim MSU-a posebna priznanja dodijeljena su Regionalnom povijesnom muzeju iz Šumena u Bugarskoj za komunikaciju i otvorenost prema posjetiteljima, Memorijalnom centru Lidice u Češkoj za izvrsno ispričanu priču, Arheološkom parku Viminacium iz Starog Kostolca u Srbiji za menadžment dok je Centar za arhitektonsku baštinu iz češkog grada Plasya dobio priznanje za dobru uporabu resursa.

 

Za titulu najboljeg slavenskog muzeja ove se godine natjecalo najviše muzeja dosad. Na adresu Foruma slavenskih kultura stiglo je čak 25 prijava iz 12 slavenskih zemalja - po jedna iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovačke i Crne Gore, po dvije iz Hrvatske, Bugarske, Slovenije, Srbije i Češke, tri muzeja su predstavljala Bjelorusiju i Poljsku dok je iz Rusije stiglo čak pet prijava.

Forum slavenskih kultura neprofitna je zaklada osnovana 2004. godine u Ljubljani s ciljem očuvanja kulturnih vrijednosti i tradicija slavenskih zemalja. Nagrada Živa koja nosi ime po staroslavenskoj božici života, ljepote i plodnosti dodjeljuje se slavenskim muzejima od 2012. godine za promociju kulturne baštine, najbolje prakse njegovanja kulturnog nasljeđa te poticanje razmjene znanja i iskustava među slavenskim zemljama. (I.G.)


 

Nova izdanja – katalog stalnog postava Galerije Meštrović u Splitu

Muzeji Ivana Meštrovića objavili su najnovije izdanje kataloga stalnog postava Galerije Meštrović u Splitu. Nekadašnja obiteljska vila Ivana Meštrovića, koju je izgradio prema vlastitim nacrtima i dovršio 1939. godine, postala je muzejska ustanova 1952. godine.

Današnji stalni postav Galerije Meštrović, načinjen prema projektu arhitekta Vinka Peračića te muzeološkoj koncepciji Guida Quiena i Bože Majstorovića, uz suradnju Iris Slade, realiziran je i otvoren za javnost još 1998. godine. Pa ipak, svojim suvremenim promišljanjem prezentacije kipareva djela, ujedno respektirajući zadani prostor nekadašnje vile koja je i sama umjetničko djelo, stalni postav i dalje zadivljuje posjetitelje i nadahnjuje zaljubljenike u umjetnost. Katalog stalnog postava iz 2005. godine je rasprodan, namećući potrebu za novim izdanjem.

Budući da je u posljednja dva desetljeća stalni postav doživio promjene, ponajviše zbog preuzimanja djela u vlasništvu Meštrovićevih nasljednika, novi katalog bilježi današnje stanje izložbenog postava. Zadržani su postojeći uvodni tekstovi Guida Quiena i Dalibora Prančevića koji se odnose na projekt uređenja i muzeološke koncepcije Galerije Meštrović te Meštrovićeva djela u postavu, a ujedno je zadržan uputan smjer kretanja prostorom. Muzejski eksponati razmješteni su u 12 dvorana te je na isti način koncipiran slijed kataloških jedinica, prateći prostorni raspored od parka skulptura do izložbenih dvorana u prizemlju i katu kuće.

Katalog djela u novom izdanju znatno je obogaćen slikovnim prilozima i detaljnim interpretacijama. Unutar 110 izložaka, koji su nastali u razdoblju od 1905. do 1946. godine predstavljena su neka od najznačajnijih Meštrovićevih remekdjela. Većinu je njih darovao sam umjetnik tadašnjoj NR Hrvatskoj 1952. godine i namijenio smještaju u budućem muzeju – Galeriji Meštrović. U katalogu je svaki izložak predstavljen zasebnom fotografijom i tekstom, uključujući ikonografsku, stilsku i komparativnu analizu, kao i reference na umjetnikov život i događaje, koji su nerijetko utjecali na Meštrovićev odabir motiva i tema, kao i umjetničkog jezika. Osim toga, kataloški su podaci nadopunjeni novim saznanjima te podacima o drugim primjercima djela, što će poslužiti kao vrijedan izvor informacija stručnjacima i istraživačima kipareva stvaralaštva.

Katalog, nadalje, sadrži tekst o Galeriji Meštrović – gradnji, prenamjeni u budući muzej te opis zbirki o kojima skrbi, kiparevu biografiju i popis literature. Uvod u katalog zamišljen je kao blok fotografija Galerije Meštrović, kojim se dočarava ambijent velebnog zdanja smještenog u mediteranskom vrtu – parku skulptura.

Čitkim i razumljivim jezikom, namijenjenom i posjetiteljima i stručnjacima, katalog donosi cjelokupnu povijest svakog eksponata i muzeja u kojemu su smješteni. Autori tekstova su Guido Quien, Dalibor Prančević te više kustosice Galerije Meštrović, Zorana Jurić Šabić i Maja Šeparović Palada, ujedno i urednice nadopunjenog i redizajniranog izdanja. Knjiga je opremljena vrsnim fotografijama Zorana Alajbega te je upakirana u atraktivni format, te pregledan, pročišćen i elegantan dizajn autora Viktora Popovića. Knjiga je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku.

(Zorana Jurić Šabić i Maja Šeparović Palada)


 

Zlu ne trebalo – Abracadabra u Arheološkom muzeju Zadar

Mnogi građani 21. stoljeća neće priznati ili će riječima „pa ne škodi nikome“ uhvatiti se za gumb u susretu s dimnjačarem ili tri puta pljucnuti preko lijevog ramena kada vide crnu mačku na putu, a ispod svojih brendiranih majci i odijela od specijalnih tehnoloških vlakana skrivat će amulete „zlu ne trebalo“.

Iako je, dakle, praznovjerje prisutno i u svakodnevici suvremenika, ono je, uz magiju, još uvijek rijetko obrađivana muzejska tema. Prezentirane su posljednjih godina u tek nekoliko kataloga među kojima su Bijelo i zeleno: magijski elementi običaja, vjerovanja i narodne medicine Muzeja Brodskog Posavlja (2012.), Čarobna družba: vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini Etnografskoga muzeja Zagreb (2015.), U stabru ti ljuti zmaje, u granam' ti soko sivi: tragom pretkršćanskih elemenata u tradicijskoj kulturi dubrovačke okolice Dubrovačkih muzeja (2016.), Coprnički ceh Muzeja Sveti Ivan Zelina (2017.).

Ovom se je skromnom popisu kataloga koji su temi magije, praznovjerja i vjerovanja pristupali s etnografskoga kuta, nedavno pridružio i katalog izložbe Abracadabra : magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar koji temu obrađuje na temelju arheoloških artefakata. Katalog je u medijima najavljivan kao „najiscrpnija do sada knjiga o magijskim običajima i ritualima, odnosno artefaktima koji se vežu uz magijske običaje, a čiji su materijalni ostaci drevnih kultura nađeni na hrvatskom tlu.“

Autorica izložbe i kataloga je dr. sc. Kornelija A. Giunio, muzejska savjetnica Arheološkoga muzeja Zadar, čitačima poznata po katalozima provokativnih i novih tema koji arheološke predmete čine zanimljivijim i razumljivijim posjetiteljima bez nužnih predznanja iz arheologije (Medicamina faciei feminae: odijevanje, frizure, kozmetika i mirisi staroga Rima kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar, 2016.; Ars amatoria: ljubav i erotika u starom Rimu, 2015.; Ars medica et pharmaceutica: rimski medicinsko-farmaceutski instrumenti iz fundusa Arheološkog muzeja Zadar, 2010. itd.)

Katalog izložbe (6. srpnja 2018. –15. listopada 2018.) u uvodnome poglavlju donosi tumač magijske riječi „Abrakadabra“ koja je zapisivana na amulete kao zaštita, a rasporedom slova u obliku obrnutog trokuta poput lijevka – usmjeruje zle sile prema dolje. Na temelju opsežne literature i starih zapisa koje je istraživala, autorica je dala kratki pregled magije (vračanja ili čaranja) odnosno „mistične vještine kojom se pomoću manipulacije sviješću i autosugestijom nastoje postići određeni rezultati i steći natprirodne moći“ u starom Egiptu, staroj Grčkoj te u starom Rimu. U mnoštvu činjenica bogato potkrijepljenih bibliografskim bilješkama, navela je i rimske zakone kojima se nastojalo regulirati prakticiranje magije, ulogu Sibila – žena koje su tumačile volju bogova kao i haruspicija koji su nebeska znamenja tumačili po utrobi žrtvenih životinja, opisala upotrebu najpoznatijega i najraširenijega amuleta u rimskome svijetu s motivom falusa koji su koristili svi od djece do cara, a razlikovali su se samo prema veličini i materijalu izrade. Prikazala je rimske pogrebne obrede i običaje vezane za podzemlje koje je bilo kraljevstvo Mana – duhova umrlih predaka kao i odnos prema nebu i zviježđu na temelju kojega se proširila i astrologija.

Autorica je svoje navode potkrijepila opisima sačuvanih arheoloških predmeta svjetskih zbirki te iz zbirki Arheološkoga muzeja u Zadru. Poseban dio čini ilustrirani kataloški popis 150 arheoloških predmeta kao i opsežna bibliografija.

Katalog je pisan dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku, a objavljen je kao 30. knjiga u bibliografskom nizu „Katalozi i monografije“ Arheološkoga muzeja Zadar.

Stari su Rimljani smatrali kako se između ostaloga trebalo čuvati od zlih jezika (mala lingua) i zlih riječi (mala verba) – s čime se u potpunosti slažemo i danas, iako postoji opravdana sumnja da u tome pomažu amuleti i magične formule ispisane na zidovima svojih domova. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

GIUNIO, Kornelija A.
Abracadabra : magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar = Abracadabra : magic and superstition in the antiquity in the holdings of the Archaeological museum Zadar / Kornelija A. Giunio ; [prijevod na engleski Duško Čavić ; fotografije Zvonko Kucelin et al.].-
Zadar : Arheološki muzej Zadar, 2018.- 120 str. : ilustr. u boji ; 27 cm .- (Katalozi i monografije / Arheološki muzej Zadar ; 30)

Tekst usp. na hrv. i eng. jez.- Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija
ISBN 978-853-7484-44-6

 


 
 

Foto: http://europeanmuseumacademy.eu/

Aarhus – dodijeljene nagrade Europske muzejske akademije i Heritage in Motion

U drugom najvećem danskom gradu Aarhusu ovaj vikend dodijeljene su prestižne baštinske nagrade Europske muzejske akademije - Luigi Micheletti i DASA te Heritage in Motion nagrade.

Luigi Micheletti nagrada je fokusirana na suvremenu povijest i njezine odraze na znanstveno, industrijsko i društveno nasljeđe čovječanstva. Od 1996. godine dodjeljuje se kao priznanje izvrsnosti europskim muzejima čija su interesna sfera znanost i industrija, a prijaviti se mogu tehnički muzeji, muzeji posvećeni industrijskoj baštini i znanosti, znanstveni centri te muzeji suvremene povijesti.

Dobitnik ovogodišnje Luigi Micheletti nagrade je muzej Chaplin's World iz Corsier-sur-Veveyja, Švicarska. Radi se o muzeju zabavne industrije koji posjetitelju omogućuje da upozna Charlieja Chaplina i kao čovjeka i kao umjetnika, jer aspekte njegova života stavlja u opći povijesni kontekst 20. stoljeća. Uz kulturne i zabavne sadržaje, ovaj muzej je i nezaobilazno mjesto za obožavatelje njegova lika i djela, a inovativni poslovni model koji je muzej usvojio čini ga vrijednim primjerom dobre prakse i za druge baštinske ustanove.

Nagrada DASA, utemeljena 2010. godine, fokusira se na edukacijski i obrazovni aspekt muzeja i dodjeljuje se kao visoko priznanje izvrsnosti muzejima koji pružaju poticajno okruženje za učenje, pri čemu se vrednuje pristup, kvaliteta i kreativnost aktivnosti i postava, dok se posebna važnost pridaje komunikacijskom aspektu i interakciji između muzeja i posjetitelja. Ovogodišnji dobitnik je njemački Državni arheološki muzej u Chemnitzu čiji dizajn postava izložbe naglašava interijer i povijest zgrade muzeja te sjajno prati kustoske ideje potičući posjetitelje na dodatno istraživanje prostora i izložaka. Naglasak koji muzej ima na važnosti cjeloživotnog učenja jedan je od niza razloga zašto mu je i pripala ovogodišnja DASA nagrada.

Heritage in Motion, prestižna nagrada koju su zajednički utemeljile Europska muzejska akademija, Europa Nostra i Europeana, ove godine doživjela je svoje peto izdanje. U fokusu ovogodišnjeg natjecanja je primjena multimedijalnih tehnologija u muzejskom kontekstu koje kroz kreativne i inovativne pristupe imaju za cilj obraditi i promicati europsku kulturnu i prirodnu, materijalnu i nematerijalnu baštinu. Best Achievement Award dodijeljen je Museu Portugal Romano em Sicó za interaktivnu i multimedijalnu izložbu The Roman heritage: PO.RO.S. koja koristeći arheološku građu uz pomoć najmodernije tehnologije omogućava posjetitelju putovanje kroz vrijeme i učenje o muškarcima i ženama rimskoga perioda. Otkriva se moć i ambicija Rima, brutalnost njegove vojske te način života u rimskim zajednicama – kako su bile organizirane, po kojim zakonima su se vodile, kako su ljudi živjeli i kojim su se užicima života predavali.

U kategoriji aplikacija za mobilne telefone nagradu je dobio Virtual museum of Fine Arts ruskog The Pushkin State Museum of Fine Arts koja uz pomoć VR tehnologije predstavlja poseban alat ili pomagalo djelatnicima muzeja i kustosima u planiranju svojih budućih muzejskih postava i omogućuje testiranje dizajnerskih i arhitektonskih rješenja prije implementacije.

Nagrada u kategoriji filma i videa otišla je stručnjacima u audiovizualnoj tehnologiji iz Španjolske, Spain Romera Diseño y Infografia za uradak This City Keeps Me Safe, koji prikazuje tehniku video-mapiranja kojom su, po riječima žirija, iskoristivši pročelje Ermitaža, jedne od najpoznatijih zgrada na svijetu, načinili spektakularan i zabavan performans. (Melita Nikolić)


 

Culture Leap – online alati za kreiranje kulturno edukativnih programa

Association of Cultural Heritage Education in Finland i The Association of Finnish Children’s Cultural Centers pokrenuli su uz financijsku potporu Finskog ministarstva kulture i obrazovanja projekt Culture Leap koji nudi niz praktičnih i besplatnih online alata za kreiranje kulturno - edukativnih programa temeljenih na kulturnoj baštini općina, gradova i regija. Projekt je pokrenut s ciljem povećanja dostupnosti i približavanja umjetnosti i kulture djeci i mladima te nudi efektivan low cost okvir primjenjiv u lokalnim sredinama diljem Europe.

Culture Leap omogućava inkluzivan i fleksibilan pristup u kreiranju obrazovnih programa baziran na upotrebi digitalnih tehnologija kojima se želi potaknuti kulturne aktere da dinamiziraju svoje programe i projekte i učine ih jednako dostupnim svoj djeci na bez obzira na njihov socijalni ili kulturni background. Zamišljen kao praktičan vodič za planiranje, kreiranje i pripremu program nudi sistematsku implementaciju kulture, umjetnosti i baštine u obrazovne aktivnosti lokalne sredine, kreirajući školama i drugim obrazovnim institucijama dinamičnu radnu okolinu i nove načine učenja.

 

Temeljen na kulturnom kapitalu lokalne sredine program je fokusiran na lokalne knjižnice, galerije, kazališta, likovne centre, muzeje i arhive te kulturne rute, arhitektonsko nasljeđe, tradicionalna imanja i dvorce te mjesta s popisa UNESCO-ove svjetske baštine, kako bi mladima pružio mjesto na kojem mogu upoznati različitost kultura i osjetiti važnost vlastite kulturne i prirodne baštine koja kroz upoznavanje i edukaciju postaje dio njihovog suvremenog identiteta. Pri tome važan korak čini umrežavanje škola i kulturnih institucija s umjetnicima, kulturnim edukatorima, performerima i majstorima tradicijskih i starih obrta radi suradnje u realizaciji izložbi, kreativnih radionica, predstava, performansa, koncerata i drugih neformalnih edukativnih aktivnosti.

Od početka njegove implementacije broj općina u Finskoj koje imaju vlastite kulturno-edukativne programe povećao se s 43 na 90, a još je 50 programa u pripremi, te mu je zbog iznimnih rezultata u lipnju na ceremoniji u Berlinu dodijeljena Europa Nostra nagrada u kategoriji Education, Training & Raising Self-Awareness.

Online platformi za kreiranje vlastitih programa možete besplatno pristupiti na službenim stranicama. (Ivan Guberina)


 

Projekti digitalizacije – Da Vincijev Kodeks Forster I

Bilješke i skice izuma i studija Leonarda da Vincija (1452. – 1519.) sadržane u njegovom Codexu Forsteru I odnedavno možete listati i proučavati gdje god bili. Victoria & Albert Museum (V&A) na svojim mrežnim stranicama objavio je digitaliziranu verziju da Vincijevog Codexa Forstera I, sveska od dvije bilježnice koje sadrže njegove studije geometrije, stereometrije i hidraulike.

Postoji ukupno pet bilježnica organiziranih u tri sveska, a ovaj svezak sadrži najstariju i najkasnije nastalu bilježnicu. Prva bilježnica datira iz razdoblja između 1487. i 1490., a druga je iz 1505. godine. Nakon Leonardove smrti povezane su u jedan svezak. Postoje još dva sveska, Codex Forster II i Codex Forster III, koje V&A planira digitalizirati i objaviti 2019. godine, povodom 500. obljetnice da Vincijeve smrti. Svesci su ime dobili po Johnu Forsteru u čijem su posjedu bili, a nakon njegove smrti 1876. godine su ostavljeni Muzeju.

Bilježnice koje potvrđuju da Vincijevu svestranost pravog „renesansnog čovjeka“ zanimljive su i stoga što je da Vinci u njih pisao zrcalno. Nagađa se da je na takav način pisao jer je bio ljevak ili pak zbog težeg dešifriranja napisanog, no niti jedna od ovih teorija nije potvrđena.

Ova digitalizirana svjedočanstva da Vincijeve genijalnosti od koristi su i stručnjacima i široj javnosti, kako sada, tako i u budućnosti. S obzirom na krhkost materijala, digitalizirani primjerak će možda nadživjeti i sam original. Digitalizirane stranice sveska na mrežnoj stranici Muzeja mogu se i povećati do najsitnijih detalja te će tako zasigurno stručnjacima olakšati buduće konzervatorsko-restauratorske intervencije, a isto tako i poštedjeti original dodatnog propadanja uslijed rukovanja građom. (Zrinka Marković)


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr