#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Foto: Daniel Kasap / HINA

MDC  – posjećenost hrvatskih muzeja u 2017. godini

Prema upravo prikupljenim rezultatima ankete koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar hrvatske muzeje u 2017. godini obišlo je 4.662.111 posjetitelja što je pad od 5,6 posto u odnosu na 2016. Na godišnju anketu o posjećenosti muzeja odazvalo se 86 posto muzeja iz Registra muzeja, galerija i zbirki RH što je za dva posto više prikupljenih podataka u odnosu na 2016.

U anketi za 2017. godinu uvedene su izmjene, dopune i specifičnija kategorizacija posjetitelja, kako bi novouvedene kategorije dale precizniji uvid u strukturu muzejskih posjetitelja, a nadamo se, time dale dobar temelj za promišljanje budućih muzejskih programa namijenjenih publici i specifičnim interesima i potrebama pojedinih ciljnih skupina.

Tako su u novoj raspodjeli skupina posjetitelja, od prošle godine, izdvojene skupine predškolaca, učenika (osnovna te srednja škola) i studenata, te osoba s posebnim potrebama, koji su dosad bili ubrajani u istu kategoriju, zajedno s umirovljenicima (u pojedinačnim, odnosno grupnim posjetima). Od 2017. godine po prvi je put uvedena kategorija namijenjena praćenju broja stranih posjetitelja muzeja, a pristigli podaci pokazuju da upravo na nju otpada petina, točnije 21,8 posto ukupnog broja posjeta, odnosno milijun posjetitelja. Broj je velik, no više od polovine, oko pola milijuna stranih posjetitelja čine oni koji su posjetili Dioklecijanove podrume i pulsku Arenu. Usporedbe radi slovenske je muzeje u 2016. prema podacima Statističkog zavoda Slovenije (dva milijuna stanovnika) posjetilo 685.619 stranaca dok su muzeji Estonije (1,3 milijuna stanovnika) iste godine, prema podacima EGMUS-a zabilježili posjet od 1,2 milijuna turista.

Usporedbom podataka iz 2016. i 2017. vidljiva je preraspodjela broja prema određenim skupinama posjetitelja. U tablicama je iskazan velik porast grupnog posjeta djece i mladih, sa 593.145 na 860.163. , ali istovremeno i veliki pad od 42 posto zabilježen je u posjetu edukacijskim programima koji su sa 264.739 sudionika pali na 153.942. Detaljnijom analizom od ove godine izdvojenih skupina vidljivo je da djeca vrtićke dobi slabo posjećuju muzeje, srednjoškolci čine tek četvrtinu broja posjeta učenika osnovnih škola, a tek je otprilike svaki treći student organizirano posjetio neki muzejski sadržaj – bilo da se radi o stalnom postavu, izložbi ili lokalitetu u nadležnosti muzeja.

Novouvedene kategorije posjetilaca bacile su sasvim drugačije svjetlo na postojeće podatke. Tako je na primjer Spomen područje Jasenovac 2017. posjetilo 12.805 posjetilaca, no kada se taj broj razlomi vidi se da je stalni postav posjetilo 8.644 od čega su 6.122 posjetitelja bili strani turisti, a u svim kategorijama djece i mladih tek su 82 hrvatska učenika organizirano, grupno posjetila stalni postav.

Poražavajući rezultati ankete pokazuju da udio osoba s posebnim potrebama u hrvatskim muzejima ne iznosi niti jedan posto ukupnog broja posjetitelja, odnosno tek 0,19 posto. Prema Izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj od 14. ožujka 2017. godine u Hrvatskoj živi 511.850 osoba s invaliditetom, što znači da je tek jedan posto osoba s različitim poteškoćama koristilo muzejske sadržaje u 2017. godini, a što se dijelom može protumačiti i činjenicom da gotovo polovica muzeja u Hrvatskoj, njih 47%, nema osiguran pristup osobama s invaliditetom.

Broj posjeta stalnim postavima je porastao sa 2.387.053 na 2.663.492 od čega 842.030 ili 18 posto čine strani turisti. Tako velik broj stranih posjetitelja stalnim postavima dijelom se iščitava iz činjenice da su muzeji, premda u tablicama postoji rubrika izdvojene zbirke i lokaliteti, pod posjet stalnim postavima pridružili i broj posjetitelja velikim atrakcijama poput Dioklecijanovih podruma za koje ulaznice izdaje Muzej grada Splita i koje je prošle godine posjetilo 301.297 posjetitelja od čega prema podacima koji su nam dostavljeni polovicu čine stranci ili pulske Arene, dislocirane zbirke Arheološkog muzeja Istre, koju je 2017. obišlo 432.405 posjetitelja od čega gotovo 400.000 stranih turista.

Najveći porast od 113% zabilježio je posjet manifestacijama, otvorenjima i promocijama koji je skočio sa 206.042 na 439.290 posjetitelja što se dijelom može protumačiti time da je u novoj tablici “manifestacijama” pridružena prijašnja kategorija “ostali programi”, ali i činjenicom da su Klovićevi dvori zahvaljujući Festivalu svjetla i Adventu u Klovićevim dvorima dobili 200.000 novih posjetitelja. Istovremeno je Noć muzeja izgubila 41 posto posjetitelja pavši sa 243.618 na 142.893 posjetitelja, a Međunarodni dan muzeja se spustio sa 20.291 na 15.952.

Dvanaest najposjećenijih muzeja u 2017. su: Arheološki muzej Istre koji je zabilježio 486.966 posjeta, Muzej grada Splita 357.745, Galerija Klovićevi dvori 314.767, Dubrovački muzeji 235.549, Tehnički muzej Nikola Tesla 170.767, Arheološki muzej Zadar 162.470, Muzej Vučedolske kulture 122.721, Muzej vukovarske bolnice 116.596, Povijesni i pomorski muzej Istre 108.893, Muzej krapinskog neandertalca 105.989, Muzej prekinutih veza 105.586 i Prirodoslovni muzej Rijeka koji je zabilježio 99.195 posjeta.

Zbirnu tablicu posjeta hrvatskim muzejima u 2017. možete pogledati na mrežnim stranicama MDC-a, kao i pristupiti podacima za prethodne godine.

(Podatke o posjećenosti hrvatskih muzeja u 2017. godini prikupio Ivan Guberina, obradio Denis Bučar, analizirale Tea Rihtar Jurić i Maja Kocijan, MDC)


 

Economia Creativa – veliko priznanje šibenskim tvrđavama za razvoj publike

Klub prijatelja šibenskih tvrđava istaknut je kao jedan od primjera najbolje prakse među projektima iz 12 europskih zemalja u nedavno objavljenoj studiji pod nazivom „Kulturno nasljeđe: Najbolje prakse u inovativnom razvoju publike“, koju su u kontekstu Europske godine kulturne baštine 2018. proveli stručnjaci iz Economía Creativa.

Studija predstavlja ukupno 12 projekata iz 12 europskih zemalja -Španjolske, Portugala, Češke, Poljske, Italije, Rumunjske, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Mađarske, Grčke i Hrvatske, koji nude pristup kulturnoj baštini kao katalizatoru održivog razvoja lokalne zajednice, poticanja socijalne inkluzije i razvoja poduzetništva.

 

Stručnjaci iz područja kulturnog turizma, digitalne ekonomije i kreativnih industrija prepoznali su projekt Klub prijatelja šibenskih tvrđava, koji je 2014.godine pokrenula ustanova Tvrđave kulture Šibenik i koji danas broji preko 5000 aktivnih članova, kao primjer uspješnog razvoja publike koji zahtijeva planiranje i osmišljavanje inovativnih sadržaja, kontinuiranu i dvosmjernu komunikaciju s publikom, ko-kreiranje kulturnih sadržaja te procjenu uspješnosti kako bi dostupni sadržaji bili kontinuirano unapređivani.

Ustanova “Tvrđave kulture Šibenik” svojim programima objedinjava brigu o kulturnim spomenicima, istraživanje i interpretaciju baštine kroz razvoj digitaliziranih sadržaja, stvaranje korisničkog doživljaja korištenjem cross platformi te organizaciju i produkciju vrhunskih kulturnih i zabavnih događanja, na društveno koristan i održiv način.

Godišnje članstvo u Klubu prijatelja šibenskih tvrđava podrazumijeva neograničen dnevni ulaz na obje revitalizirane tvrđave kao i na brojne druge baštinske, edukativne, filmske i glazbene programe posebno kreirane s ciljem razvoja nove publike i približavanja kulturne baštine lokalnom stanovništvu. Mehanizam je jednostavan - svi ljubitelji šibenskoga kulturnog naslijeđa mogu postati članovi kluba po cijeni dnevne ulaznice i tako sebi osigurati neograničen dnevni posjet objema tvrđavama. Dio prihoda od godišnjih članarina usmjeren je na obnovu šibenske kulturne baštine u staroj gradskoj jezgri pri čemu o izboru samog projekta odlučuju članovi Kluba.

Rezultate studije i primjere dobre prakse u razvoju publike možete pogledati ovdje (.pdf). (I.G.)


 

4. dani ICARUS-a u Hrvatskoj – mjesto inspiracije i razmjene ideja

Međunarodna skupina od oko 150 stručnjaka iz arhiva, knjižnica, muzeja te fakulteta i instituta okupila se na 4. danima ICARUS-a u Hrvatskoj i EURIBICA konferenciji s temom „Europski arhivski krajolik: u potrazi za novim obzorima“ održanoj od 14. do 16. ožujka 2018. godine u Trogiru. Trodnevna konferencija ponudila je bogat program pozvanih izlaganja i prezentacija unutar 11 tematskih skupina koje su se odvijale u paralelnim terminima te seminar o upravljanju arhivskim gradivom u hitnim situacijama.

U tematskom bloku predstavljanja recentnih projekata Međunarodnoga udruženja arhiva (ICA - International Council on Archives) izdvajamo izlaganje Davida Suttona predsjednika Sekcije za književne i umjetničke arhive (Literary and Artistic Archives - SLA). Sekcija koja promiče najbolju praksu katalogizacije, pohranjivanja, izlaganje i promicanja književnih i umjetničkih arhivskih blaga, primarno nastoji komunicirati kulturne vrijednosti i „magiju“ književnih i umjetničkih arhiva sa svrhom stvaranja svjetske mreže arhivista, kustosa i korisnika. Jedan od načina na koji to ostvaruje je i dijeljenje informacija o mjestima i raznolikostima književnih i umjetničkih zbirki širom svijeta gradeći online Registar - World-Wide Directory of Repositories holding Archives of Literature & Art. U tome su Registru iz Hrvatske trenutno navedeni Hrvatski školski muzej i Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu te Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku kao imatelji vrijedne književne građe.

Neki od najnovijih projekta SLA ICA-e predstavljenih na konferenciji su i: Registar književnih rukopisa koji se nalaze van zemlje njihova nastanka (Directory of Literary Manuscripts outside the Home Country), Popis resursa i informacija o autorskim pravima i kopirajtu (Directory of Resources for Literary Copyright) te projekt koji je Sekcija pokrenula u suradnji s Radnom skupinom za ljudska prava ICA-e i Međunarodnim udruženjem književnika (PEN-om International), kako bi razvila arhivističke smjernice za očuvanje književnih arhiva disidentskih pisaca, posebno osjetljivih s obzirom na politička stajališta i osobnu (ne)sigurnost književnika (Protecting the Archives of Dissident Writers).

U nizu predstavljanja različitih digitalizacijskih većih ili manjih, lokalnih ili nacionalnih projekta pozornost sudionika privuklo je i predstavljanje portala digitalizirane građe mađarskih arhiva, knjižnica i muzeja - Hungaricana.

Digitalizaciju i objavu kulturne baštine Mađarske na jednom mjestu financirao je Mađarski nacionalni kulturni fond (National Cultural Fund of Hungary) i trenutno sadrži baze podataka, zapise, dokumente, slike, karte, itd. više od stotinu mađarskih i inozemnih ustanova. Portal omogućava pretraživanje digitalizirane građe nekoliko velikih baza podataka: Library (publikacije arhiva, knjižnica i muzeja); Postcards (preko 300 000 razglednica); MAPIRE (povijesne mape); Maps (unikatne povijesne karte najvećih mađarskih zbirki); Documents (različito staro arhivsko gradivo) te Old Hungarian Library (stare knjige).

Među digitaliziranom građom je naravno i ona mađarskih muzeja i galerija s 454 680 digitaliziranih dokumenata (Gallery).

Predstavljeni su i najnoviji tematski projekti ostvareni unutar međunarodnoga četverogodišnjeg projekta co:op Community as Opportunity; financiranoga iz programa Kreativna Europa (2014. – 2018.). Projekt, naime okuplja 17 arhivskih i znanstvenih ustanova iz 11 europskih zemalja i više od 40 pridruženih partnera diljem Europe s ciljem osmišljavanja i provođenja različitih aktivnosti i programa koji povezuju arhive, stručnjake i korisnike te potiču njihovu aktivnu i dugoročnu suradnju. Te se aktivnosti ostvaruju i kroz digitalnu platformu Topoteka na kojoj su iz Hrvatske predstavljene i: Topoteka Vukovar ostvarena u suradnji Gradskoga muzeja Vukovar i Državnoga arhiva u Vukovaru; Topoteka Knjižara Morpurgo Split o staroj splitskoj knjižari iz 19. stoljeća koja je upisana i u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske; Topoteka Podravina koja je nastala u suradnji osnovnih škola Sveti Đurđ i Martijanec, privatnih kolekcionara i Hrvatskoga državnog arhiva s ciljem očuvanja povijesti, kulture i običaja Podravine i njezinih stanovnika; Topoteka Podsused koja je nastala suradnjom Udruge za zaštitu okoliša EKO-2000 i Knjižnice Podsused, a predstavlja materijale kojima građani Podsuseda pričaju svoju osobnu povijest.

U nizu rasprava o aktualnoj problematici bila je i ona o novoj Općoj uredbi za zaštitu osobnih podataka (GDPR - General Data Protection Regulation) koja će se početi primjenjivati od 25. svibnja 2018., a neke bi se od njezinih odredbi, poput uvođenja nove kategorije osjetljivih podataka ili pak prava na zaborav i prava na brisanje, mogle bitno odraziti i na obavljanje osnovnih arhivističkih poslova.

Drugi važan dokument ne samo za arhivističku već i za muzejsku zajednicu o kojemu se raspravljalo na konferenciji u okviru dvodnevnoga seminara bio je nacrt vodećih načela za zaštitu arhivskoga gradiva u slučaju rizičnih/kriznih situacija (Draft Guiding Principles for Safe Havens for Archives at Risk). Naime, dokument na temelju arhivskih i etičkih načela pruža smjernice za planiranje prijenosa analognih ili digitalnih arhiva ili njihovih kopija u drugu ustanovu radi čuvanja, smjernice za uspostavu sigurnih utočišta te kada nužno koristiti sigurna utočišta itd.

Svi su izlagači pozvani da svoje aktivnosti i prezentacije predstave i u časopisu ICARUS-a Hrvatska @rhivi čime će se i šira zainteresirana publika moći informirati o najnoviji projektima Međunarodnoga arhivskoga vijeća i njegovih sekcija kao i djelatnostima ICARUS-a te pojedinih arhiva i baštinskih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu.

Druženja i razgovori sudionika konferencije nastavljali su se i stručnim posjetima muzejima u Splitu (Etnografski muzej i Pomorski muzej) i Sinju (muzej Franjevačkoga samostana i Muzej sinjske alke) te obilaskom nove zgrade Županijskoga arhiva u Dicmu i Državnoga arhiva u Splitu.

(Snježana Radovanlija Mileusnić)


 

 

Richter u Neue Galerie – Buntovnik s vizijom ponovno u Grazu

Vjenceslav Richter (1917.–2002.) ponovno je u Grazu. Retrospektivna izložba, koja je pod nazivom „Buntovnik s vizijom“ krajem prošle godine bila predstavljena hrvatskoj publici u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, otvorena je 22. ožujka u Neue Galerie u Grazu.

Retrospektiva se, iako umanjena u odnosu na zagrebačku, prostire kroz pet izložbenih dvorana, kroz koje je predstavljen Richterov opus, umjetnički i arhitektonski od 1947. do 2002. godine. Za izložbu su izabrana reprezentativna djela - Richterove skulpture, reljefi, njegove prostorne grafike i slike, nacrti, namještaj…Arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo Vjenceslava Richtera svoje je mjesto u europskoj povijesti umjetnosti izborilo još prije pola stoljeća. Richter je bio jedan od osnivača grupe EXAT 51, aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija, autor brojnih arhitektonskih projekata javne namjene i idejnih rješenja u području urbanizma, autor najnagrađivanijih izložbenih paviljona.

Richterov jugoslavenski paviljon za EXPO 58 u Bruxellesu bio je proglašen najboljim, onaj projektiran za 13. triennale u Milanu dobio je Zlatnu medalju, a dobijao je i nagrade za svoj kiparski rad (11. biennale u Sao Paolu), kao i za cjelokupno djelo (Herderova nagrada). Sudjelovao je, iako samo djelomično, u izgradnji Vile Zagorje, na projektima za muzeje u Aleppu, Sarajevu, Beogradu, Skopju i Krapini, a bio je i autor brojnih teorijskih tekstova o arhitekturi, urbanizmu i likovnosti kojima je postavio teorijsku i znanstvenu podlogu svojim projektima utemeljenima na interdisciplinarnom pristupu.

Richterovo djelo u Austriji nije nepoznato, no do sada nije bilo izlagano u svoj svojoj širini. Austrijancima je, posebice onima iz Graza njegov rad poznat s brojnih izložbi jer je redovno nastupao na „trigonu“, bijenalnoj izložbi pokrenutoj u Grazu 1963. na kojoj su se okupljali umjetnici iz tri države Austrije, Italije i Jugoslavije sve do gašenja manifestacije 1993. godine. Richter je tri puta izlagao na “trigonu", prvi put 1967., potom 1975., a 1972. godine u okviru programa "trigon-personale" organizirana mu je i manja retrospektivna izložba.

Autori izložbe Ein rebellischer Visionär su Vesna Meštrić, viša kustosica MSU-a te kustoski tim Günther Holler-Schuster i Gudrun Danzer iz Neue Galerie Graza, a izložba ostaje otvorena do drugog rujna 2018. (M.K.)

 

Foto: Universalmuseum Joanneum / N. Lackner


 

Tate Modern – pogled u Picassovu „godina čudesa“

„Rušimo mitove i prikazujemo čovjeka koji stoji iza imena Picasso, u svoj njegovoj kompleksnosti i bogatstvu. Vidjet ćete ga kao nikad dosad u ključnom trenutku njegove karijere“ riječi su kojima je najposjećenija europska galerija, londonski Tate Modern, najavio izložbu pod nazivom “Picasso 1932: Ljubav, slava, tragedija“. Izložba posvećena jednom od najistaknutijih slikara 20. stoljeća, pokretaču slikarskih smjerova kao što su kubizam i sugestivni ekspresionizam, čiji su život obilježile burne ljubavne veze i ekstravagantni boemski stil života, otvorena je 8. ožujka i traje do 9. rujna 2018. godine.

Posjetitelji na izložbi mogu razgledati više od stotinu slika, skulptura, crteža i privatnih fotografija, nastalih 1932. na vrhuncu veze s mladom muzom i ljubavnicom Marie-Therese Walter, u godini koju je sam Picasso zvao "godinom čudesa".

„Imate zanimljivo lice. Želio bih naslikati vaš portret. Imam osjećaj da ćemo zajedno činiti velike stvari“, prve su riječi kojima se Picasso obratio 17-godišnjoj Marie-Thérèse ispred Galerije Lafayette 1927., dok je još živio zajedno s prvom suprugom ruskom balerinom Olgom Khokhlovom s kojom je imao sina Paula. Iako je od tog trenutka imala je vodeću ulogu u njegovom stvaralaštvu i bila zaslužna za neke od njegovih najpoznatijih radova, Picasso je vješto skrivao njihov ljubavni odnos od svijeta. Nakon rođenja njihove kćeri Maye strast prema Marie-Thérèse polako nestaje te u njegov život ulazi francuska slikarica i fotografkinja naših korijena Dora Maar koja će odigrati bitnu ulogu u nastanku čuvene "Guernice".

Najveća atrakcija londonske izložbe tri su velika portreta Marie-Therese prvi put zajedno izložena od 1932: „Ogledalo“ (Le miroir), „Akt, zeleno lišće i bista“ (Nu au Plateau de Sculpteur) i „Akt u crnoj fotelji“ (Nu au fauteuil noir), nastala prema autorovim riječima u „pet dana neograničene kreativnosti“. Intenzivnost osjećaja prema mladoj Marie-Therese publika može vidjeti i na platnu "San" (Le Reve) koje je steklo slavu 2013. nakon što ga je za tada rekordnih 155 milijuna dolara na dražbi kupio američki kolekcionar Steven Cohen kao i u "Djevojci pred zrcalom" (Jeune fille devant un miroir), prepoznatljivoj po Picassovoj „duploj glavi“ koja predstavlja metaforu dva lica Eve, djelu koje je dio stalnog postava newyorške MoMA-e i koje rijetko napušta svoju matičnu kuću.

 

Voditelj izložbenih programa u Tate Modernu i jedan od kustosa izložbe Achim Borchardt-Hume rekao je kako su se odlučili na izbor slika iz 1932. godine jer ona predstavlja jedno od najintenzivnijih razdoblja u umjetnikovu životu u kojem je naslikao neka od svojih remek djela za koja mu je inspiracija bila nova ljubav. Te godine uslijedila je i velika retrospektivna izložba u Galeriji Georges Petit u Parizu kojom je učvrstio status najutjecajnijeg svjetskog živućeg umjetnika.

Poznata Picassova izjava glasi slikanje je još samo jedan vid vođenja dnevnika. Ova izložba vas poziva da se približite umjetniku, njegovu načinu razmišljanja i rada te da uronite dublje njegov privatni svijet u ključnom trenutku karijere. Posjetitelji se mogu prošetati kroz 12 turbulentnih mjeseci Picassova života i vidjeti mnoga njegova značajna i najpopularnija djela u novom svijetlu“ rekao je na otvorenju Borchardt-Hume. (I.G.)

 

Foto: Tate Modern


 

Split – simpozij i radionica namijenjena konzervatorima-restauratorima

Odsjek za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu organizira jednodnevni simpozij pod nazivom “Školovanje konzervatora-restauratora: jučer, danas, sutra“ i teorijsko-praktičnu radionicu o inovativnim metodama i oblicima podučavanja. Simpozij i radionica održat će se u multifunkcionalnoj dvorani u sjevernome tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu 1. i 2. lipnja 2018. godine.

Koji su inozemni studijski programi upotrijebljeni kao modeli prilikom izrade studijskih programa koji se izvode na hrvatskim visokim učilištima? Kako su se tijekom godina studijski programi konzervacije-restauracije na hrvatskim visokim učilištima razvijali i sadržajno mijenjali? Koja znanja i vještine hrvatska visoka učilišta daju studentima kako bi ih osposobila za rad u konzervatorsko-restauratorskoj struci? Jesu li završeni studenti spremni za sve izazove koje nam budućnost donosi?, samo su neka od pitanja na koje će pokušati odgovoriti predavači i panelisti na simpoziju organiziranom povodom dvadesete obljetnice pokretanja prvih studijskih programa konzervacije-restauracije u Hrvatskoj, koja se obilježava tijekom akademske godine 2017./2018.

Umjetnička akademija u Splitu poziva sve zainteresirane da kroz usmena izlaganja obrade neku od navedenih tema. Predavači ne moraju biti isključivo osobe uključene u izvođenje nastave na studijima konzervacije-restauracije. Rok za prijavu usmenih izlaganja je 16. travnja 2018., a autori će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 23. travnja 2018.

Dan nakon simpozija održat će se teorijsko-praktična radionica na engleskom jeziku u okviru koje će se polaznici upoznati s inovativnim metodama i oblicima podučavanja. Radionicu će voditi dr. sc. Cathy Daly (University of Lincoln, College of Arts, School of History and Heritage), Shraddha Bhatawadekar (Brandenburgische Technische Universität Cottbus-Senftenberg), Sara Mazzarino (Università degli studi di Roma “Tor Vergata”, Dipartimento di Studi Umanistici) i dr. sc. Sagita Mirjam Sunara (Sveučilište u Splitu, Umjetnička akademija, Odsjek za konzervaciju-restauraciju).

Radionica će uključivati praktične zadatke i kratka izlaganja kroz koja će voditelji predstaviti primjere dobre prakse iz svojih učionica s ciljem unapređivanja predavačkih i komunikacijskih vještina polaznika. Program je koncipiran po uzoru na ICCROM-ovu radionicu Communication and Teaching Skills in Conservation and Science.

Na radionicu se mogu prijaviti nositelji stručnih predmeta na sveučilišnim studijima konzervacije-restauracije, stručnjaci iz područja prirodnih i humanističkih znanosti te profesionalni konzervatori-restauratori, a rok za prijavu je 16. travnja 2018.

Detaljnije informacije o temama simpozija, prijavi izlaganja i sudjelovanju na radionici možete pronaći na mrežnim stranicama Umjetničke akademije u Splitu.


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr