Newsletter, broj 40., 4. 7. 2017.

"Preventivna konzervacija počinje u depoima" naziv je predavanja koje će u Muzejskom dokumentacijskom centru u četvrtak 6. srpnja 2017., u 10 sati, održati Gael de Guichen, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za očuvanje i zaštitu kulturne baštine i dugogodišnji pomoćnik Generalnog direktora ICCROM-a (International Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property). Organizatori predavanja su ICOM SEE, ICOM Hrvatska i Muzejski dokumentacijski centar.

Polazeći od pozicije da se diljem svijeta u muzejskim fundusima nalazi više bilijuna predmeta koji čuvaju našu povijest i sječanja, od čega je manje od 5% izloženo za javnost, de Guichen će prezentirati najbolja rješenja konzerviranja i restauriranja baštine u depoima s impresivnim rezultatima, kako sa ljudskog tako i s tehničkog gledišta.

Predavač će dati pregled stanja u kojima se nalaze muzejske čuvaonice diljem svijeta, govorit će o metodologiji procjene stanja i ilustrirat će najintrigantnije slučajeve sa svih pet kontinenata.

Predavanje je uvod u seminar STORAGE RE-ORG koji će se kao program edukacije za stručno muzejsko osoblje koje brine o čuvaonicama održati u Zagrebu 6. – 17. studenog 2017. Edukacija će biti održana u Etnografskom muzeju u Zagrebu uz podršku ICOM-a.

O predavaču:

Gael de Guichen francuski je inženjer kemije koji je diplomirao na Tehničkom sveučilištu u Lausanni 1966. godine. Karijeru je započeo na projektu očuvanja u prapovijesnoj špilji Lascaux u Francuskoj, a od 1969. godine pa sve do umirovljenja 2001. godine radio je u ICCROM-u na preventivnom očuvanju. Od 1984. godine bio je pomoćnik Generalnog direktora. Držao je predavanja i nastavu u više od 50 zemalja kako bi podigao javnu svijest o očuvanju i zaštiti kulturne baštine.

Aktivno doprinosi PREMA programu (PREVention in Museums in Africa) koji se provodi u subsaharskoj Africi i radu Ecole du Patrimoine Africain (Međunarodno sveučilište za očuvanje i promociju prirodne i kulturne baštine) koji se nalazi u Porto-Novu u Beninu za koju je osnovao i EPA fond. Između 2012. i 2014. godine bio je znanstveni direktor programa Preventivne zaštite prapovijesne špilje Altamira u Španjolskoj. Od 2010. godine usredotočio se na reorganiziranje depoa diljem svijeta u kontekstu programa RE-ORG razvijenog od strane ICCROM-a. Trenutno radi kao konzultant i savjetnik je Generalnog direktora ICCROM-a.

Zagrebačka crkva sv. Blaža dobila je ovih dana u sklopu višegodišnje obnove i muzejski prostor s postavom kojim se pokušala ispričati ne tako duga, ali burna i bogata povijest ove arhitektonske ikone hrvatske moderne.

"Radeći na projektu obnove crkve sv. Blaža pronašao sam puno detalja iz njene prošlosti, nastajanja, oblikovanja, mijenjanja i rada na interijeru koji su bili nepoznati ili možda i poznati, ali nedovoljno povezani, pa sam predložio župniku da napravimo crkveni muzej, koristeći materijal s prethodne izložbe u Muzeju grada Zagreba", kaže autor ideje i postava arhitekt Željko Kovačić.

Postav je smješten u prostoru desno uz svetište koji je originalno bio zamišljen kao oratorij, a postoji i ulaz iz Primorske ulice . U njemu se može vidjeti povijest gradnje crkve koja nije išla glatko, a počinje osamdesetih godina 19. stoljeća kada se, zbog povećanja broja stanovnika, pojavila potreba osnivanja nove župe u zapadnom dijelu grada. Osnovan je Građevni odbor koji je trebao brinuti o provedbi natječaja i gradnji crkvenog kompleksa. No, do konačne izgradnje crkve i župnog dvora, te početka rada župe proći će još mnogo godina i rasprava, stoji u tekstu koji su za potrebe izložbe održane prošle godine u Muzeju grada Zagreba pod nazivom "Ikona hrvatske moderne – zagrebačka crkva svetog Blaža od 19. do 21. stoljeća" napisali autori koncepcija izložbe Vesna Vrabec i Željko Kovačić.

Na prvom natječaju za gradnju crkve sv. Blaža, raspisanom 1889. godine, niti jedan projekt nije zadovoljio, stoga su, 1891. godine, članovi odbora zatražili od arhitekta Josipa Vancaša izradu projekta za novu crkvu. Na temelju projekta koji je Vancaš izradio 1897. godine, dobivena građevinska dozvola 1898., no ni ta gradnja nije nikad započeta. Tek na natječaju 1909. pobjeđuje arhitekt Viktor Kovačić projektom lišenim svake suvišne dekoracije i crkvom natkrivenom kupolom izvedenom od armiranog betona promjera 18 metara, prvom takvom smjelom konstrukcijom, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. Građevina je završena 1914. , a unutarnje uređenje crkve, zbog ratova i kriza, potrajalo je desecima godina da bi 2015. bili završeni radovi na novome oltaru i svetištu na kojima su uz arhitekta Željka Kovačića sudjelovali Zlatko Kauzlarić Atač, Zlatko Keser, Tomislav Buntak, Alen Novoselec i Milun Garčević.

U postavu novog crkvenog muzeja može se pratiti sve faze i tragove vrludanja povijesti ove crkve od svih mogućih mjesta na kojima se trebala graditi, neizvedenih projekata, radova arhitekata Josipa Vancaša i slikara Augusta Posilovića, njezine inačice u raznoraznim neostilovima, prijedlozi Stjepana Hribara za izradu glavnoga oltara, crteži Jerka Fabkovića za unutarnje zidne dekoracije, skica uređenja glavnog oltara Viktora Kovačića, nađena na tavanu župne kuće, ali i vrijedne slike poput one Ljube Babića "Krist u grobu" iz 1916. godine.

Tu su i skice iz blokića Viktora Kovačića, njegovi začudno pedantni tlocrti, niz razmišljanja vezanih uz rješenja interijera, material prikupljan iz brojnih institucija, ali i po privatnim zbirkama (Gašparac) i tavanima. U postavu je i dio povijesti vezan uz obnovu unutrašnjosti koja još uvijek traje – rezultati natječaja na kojem sredinom 90ih godina prošloga stoljeća opet nitko nije odabran, rješenja koja je u prostoru apside izveo arhitekt Željko Kovačić, ali i oni segmenti te posljednje obnove koji na žalost neće biti izvedeni kao što je oslik antologijske kupole crkve – freska zlatno modrog spiralnog neba Borisa Demura tog simbola kojim je ovaj umjetnik sabirao sve svoje kozmičke i duhovne preokupacije.

Otvaranjem ovog novog postava, kako je to primijetio predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić nije samo dan pregled “sakralne baštine koju su u crkvi sv. Blaža stvarali brojni umjetnici i arhitekti” već i poticaj i primjer drugim župama da počnu voditi brigu o crkvenim kulturnim dobrima. (M.K.)