Dok ovo pišemo, prolazi prvi tjedan otkako je velik broj hrvatskih muzeja ponovno otvorio svoja vrata javnosti, naravno, uz strogo pridržavanja uputa Nacionalnog stožera civilne zaštite i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U tjednima koji su mu prethodili vidjeli smo porast aktivnosti muzeja na društvenim mrežama i promoviranje digitalnih sadržaja poput virtualnih izložbi, šetnji, zbirki, elektroničkih publikacija i sl.
Počnimo od Dubrovačkih muzeja koji su se obratili svojim posjetiteljima i sugrađanima s pozivom da im pošalju „fotografije, video uratke, audio zapise, crteže, umjetničke i druge kreacije, šale, skenove propusnica, bilješke, osvrte ili dnevničke zapise svakodnevice nastale u vrijeme karantene”. Cijela akcija odvija se pod nazivom #karantenadubrovnik2020 s ciljem prikupljanja svjedočanstava Dubrovčana i postavljanja virtualne, a potom i fizičke izložbe o njihovoj svakodnevici provedenoj u izolaciji. Do sada je s područja Dubrovnika, Konavala i Župe dubrovačke prikupljeno više od 150 različitih priloga. Spomenimo fotografiju proslave prvog rođendana u karanteni na koju nitko ne može doći, fotografiju poznatog dubrovačkog slikara koji na dovitljiv način dobavlja namirnice, video zapis Ragusa benda uz izvođenje pjesme, kao i snimku Folklornog ansambla Linđo kojom se gledatelji pozivaju na vježbanje od kuće. Akciji su se odazvale i javne službe te je tako dokumentiran grad Dubrovnik, „tišina“ njegovih pustih ulica i zatvorenih objekata.
Izložba o životu za vrijeme pandemije koronavirusa planira se održati i u Gradskom muzeju Bjelovar i to za Noć muzeja 2021. Kako bi se prikupili izlošci, kustosica muzeja Marijana Dragičević pokrenula je na društvenoj mreži Facebook grupu Izložba u izolaciji. Ondje se, između ostalog, mogu naći fotografski i videozapisi; prizori s kućnim ljubimcima, dječji crteži i „dokazi“ o novostečenim vještinama, bilo da je riječ o kuhanju, raznim rukotvorinama i sl. Bjelovarčani su se odazvali u velikom broju pa je izgledno da će materijali morati proći selekciju da bi se mogli izložiti za iduću Noć muzeja. Ne zaboravimo se osvrnuti na zgodan simbolizam ilustracije kojom je praćena ova akcija na Facebooku – vizualne dosjetke isticanja riječi zlo u izložba. Posjetitelji su potaknuti na kreativno izražavanje i okretanje hobijima za koje u normalnoj situaciji ne bi imali vremena. Buduća će izložba biti podsjetnik na to da i nešto pozitivno može proizaći iz ove „zle“ krize.
U spomenutim primjerima ističe se učinkovitost društvenih mreža, posebice Facebooka, kao jednostavnog alata za neposredno komuniciranje i animiranje publike, i to u jednom manje formalnom kontekstu. Kao u prethodnim primjerima i Etnografski muzej Istre – Museo etnografico dell' Istria je na Facebooku pokrenuo svoj projekt Covid-19 / Dnevnici-20. U kraćem tekstu EMI je obrazložio inicijativu dokumentiranja suvremene povijesti i korištenje metode rapid response collecting, o čemu smo također pisali. Istarski je muzej, po uzoru na slovenske kolege, svojoj publici uputio sljedeća pitanja: „Bojite li se zaraze koronavirusom? U kolikoj je mjeri i na koji način pandemija koronavirusa promijenila vašu svakodnevicu, vaše navike? Dali ste u izolaciji ili samoizolaciji zbog koronavirusa? Što vam je najteže palo? Da li je osamljivanje imalo i neke pozitivne strane? Kakvu spoznaju o životnim vrijednostima vam je donijela ova izvanredna situacija? Dali ste ikad u životu bili svjedocima sličnih situacija, epidemija ili pandemija? Dali ste čuli priče o sličnim situacijama? Ako jeste, pišite nam o tome…“ Jedna je posjetiteljica svoja razmišljanja i osjećaje izazvane strahom od korone ilustrirala sljedećim primjerom:
Izvor: Etnografski muzej Istre – Museo etnografico dell' Istria, virtualna izložba Čega se bojiš? Strah u našoj svakodnevici.
Za kraj, još je jedan etnografski muzej, ovaj put zagrebački, pokrenuo akciju prikupljanja muzejske građe povezane s dokumentiranjem perioda izolacije. S obzirom da je Etnografski muzej glasi kao prvi pet friendly muzej u Hrvatskoj te je 2017. organizirao izložbu O životinjama i ljudima, u sklopu online programa Muzej s kauča najavljeno je da će tijekom svibnja svaki četvrtak biti rezerviran za filmske projekcije iz ciklusa Grad na četiri noge. Uz to EMZ poziva posjetitelje da podjele svoje priče, videozapise i fotografije o tome na koji su način kućni ljubimci utjecali na njihov život za vrijeme stroge izolacije i karantene. Uz pomoć sugrađana cilj je stvoriti, kako stoji u jučerašnjoj objavi na Facebook stranici EMZ-a, „nove muzejske sadržaje, za početak virtualno, a kada okolnosti to dozvole, i vrlo realno.“ Muzej je od danas nakon šest tjedana napokon otvoren za javnost, trenutačno samo u izložbenom dijelu zbog radova na obnovi oštećenja uzrokovanih potresom.
Većina se hrvatskih muzeja opreznim koracima vraća u svoje prostore, prilagođavajući se trenutačnim okolnostima. Iz navedenih primjera razvidno je kako su svi potrebni alati lako dostupni te se muzejsko djelovanje može uskladiti s potrebama zajednice i u cilju njene dobrobiti, čak i u nepredviđenim i teškim okolnostima poput onih prouzročenih pandemijom virusa. Jedino što je potrebno jest brzo odreagirati i ne dopustiti „da dobra kriza propadne“. Ovi muzeji su primjeri kako suradnja sa zajednicom i onima za koje djelujemo može rezultirati obostranom dobiti – stvaranjem novih sadržaja (u neidealnim uvjetima) i čuvanjem priča onih koji su željni kazivanja. (Ivona Marić)
Prošli ponedjeljak odlukom Nacionalnog stožera Civilne zaštite započela je prva faza popuštanja epidemioloških mjera. Oživjele su ulice i trgovi hrvatskih gradova, polako se ponovno uspostavlja javni gradski prijevoz, a svoja vrata počeli su otvarati i brojni muzeji, arhivi, knjižnice i galerije uz strogo pridržavanje Preporuka za sprečavanje infekcije u muzejskim, galerijskim i ostalim izložbenim prostorima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kako još uvijek nije moguće organizirati otvorenja izložbi, predavanja, organizirane obilaske ili radionice koje uključuju boravak više od 5 osoba u istom prostoru, muzeji i srodne baštinske institucije, koristeći razne alate za audio-vizualnu produkciju, društvene mreže i web stranice osmišljavaju iz dana u dan sve kreativnije i raznolikije načine prezentacije izložbene djelatnosti.
Izvor: Muzej za umjetnost i obrt / Cultural Places
Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt omogućio je korisnicima uz pomoć mobilnog vodiča razgledavanje jedne od svojih najposjećenijih izložbi "Šezdesete u Hrvatskoj - mit i stvarnost" putem aplikacije Cultural Places. Izložba donosi presjek ključnog razdoblja hrvatske povijesti od 1958. do 1971. godine, između 7. kongresa Saveza komunista Jugoslavije, na kojem dolazi do liberalizacije partije i smekšavanja dogmatskog socijalizma, do pojave Hrvatskog proljeća kao temelja onoga što će jednom biti samostalna Hrvatska. Uz mnoštvo svakodnevnih predmeta, predstavljeni su simboli vremena koji su mijenjali svijet, umjetnička djela i fotografije, filmski i glazbeni inserti, koji donose društveno–politički kontekst i svakodnevicu potrošačkog društva šezdesetih godina s posebnim naglaskom na umjetnosti, arhitekturu i dizajn. Također, na svojim web stranicama Muzej je omogućio virtualno razgledavanje izložbe „Rino Gropuzzo: Fotomorfoze“. Retrospektiva poznatog riječkog fotografa prepoznatljivog po modnoj, reklamnoj, erotskoj te pejzažnoj i umjetničkoj fotografiji, donosi pregled stvaralaštva umjetnika koji je tijekom svoje karijere radio s mnogim zvijezdama iz svijeta filma i mode, od Brooke Shields i Otavija Missonija pa sve do Charlize Theron.
Izvor: Muzej za umjetnost i obrt / Google Sites
Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priključio se akciji #seeartfromhome s namjerom da zainteresiranoj javnosti omogući uživanje u vrhunskim djelima nacionalne i europske grafičke umjetnosti kroz izložbu „Prvaci hrvatskog plakata / Csikos, Crnčić, Krizman, Babić“, autorice Vesne Kedmenec Križić. Izložba, održana u Kabinetu grafike 2011. godine povodom 150. obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja četvoricu akademika i vrsnih umjetnika čija su ostvarenja, likovne zamisli, tipografske i oblikovne inovacije označile početke i razvoj plakatnog oblikovanja na našim prostorima.
U vrijeme kada je potresom teško stradali Mirogoj česta tema u medijima, Muzej Prigorja poziva građane da saznaju više o najstarijoj grobnici na području Grada Zagreba kroz izložbu „Najstarija zagrebačka grobnica i drugo arheološko blago Moravča“, posvećenu arheološkim istraživanjima dr.sc. Vladimira Sokola na prapovijesnom grobnom humku pronađenom na južnim obroncima Medvednice zapadno od potoka Moravče. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu povodom obilježavanja Dana hrvatske knjige, simboličnog čina sjećanja na oca hrvatske književnosti i autora epa Judita Marka Marulića, pozvala je sve zainteresirane da pogledaju virtualnu izložbu „Marko Marulić“, priređenu u suradnji s Književnim krugom Split i Marulianumom. Izložba kroz ilustracije, građu iz Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa, Grafičke zbirke NSK te tekstove dr.sc. Bratislava Lučina, predstavlja život i stvaralaštvo splitskog plemića, humanista, filozofa i našeg najpoznatijeg renesansnog književnika.
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci donosi film o izložbi "Violinom iznad granica/Stradivari u Rijeci - Kresnik i Cremona", dijelu pretprograma Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020, otvorene povodom obilježavanja 150. godišnjice rođenja poznatog riječkog liječnika i graditelja violina Franje Kresnika, jednog od najvećih autoriteta u poznavanju kremonske graditeljske tradicije. Tu je i virtualno vodstvo kroz izložbu „D'Annunzijeva Mučenica – L'Olocausta di D’Annunzio“ kojom je obilježena stogodišnjica d’Annunzijeve okupacije Rijeke. Izložba kroz personifikaciju grada kao žene predstavlja Rijeku u doba talijanske okupacije, upućujući na „mnogobrojne d’Annunzijeve ljubavnice koje su po okončanju veze bile iscrpljene fizički i emocionalno, baš poput grada Rijeke“.
Grad Labin u suradnji s Narodnim muzejom Labin pripremio je dokumentarnu izložbu „500 godina Flaciusa“, realiziranu povodom 500-te obljetnice rođenja velikana hrvatske i njemačke reformacijske misli Matije Vlačića Ilirika. Izložba, koja se trebala otvoriti prošli mjesec u Europskom parlamentu u Bruxellesu, prikazuje životni put našeg vrsnog teologa, filozofa, povjesničara, lingvista, geografa i enciklopedista, koji je 1541. godine na vodećem protestantskom sveučilište u njemačkom gradu Wittenbergu upoznao Martina Luthera, nakon čega je svoj život posvetio predavanju, širenju i obrani onoga što je smatrao izvornim Lutherovim učenjem.
Arheološki muzej Istre prisjetio se izložbe “Ki sit ki lačan / Chi sgiónfo chi afamá”, koja kroz razne izloške - fotografije, jelovnike, stara ognjišta, nekadašnje kuhinje i druge predmete vezane za kulinarstvo i gastronomiju, govori o istarskoj kuhinji kroz različita povijesna razdoblja. Povijesni i pomorski muzej Istre u Puli predstavio je putem društvenih mreža izložbu „Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri (1914. – 2014.)“, otvorenu povodom obilježavanja 100. godišnjice početka Prvoga svjetskog rata, ujedno i 100. godišnjice potonuća austrougarskoga putničkog parobroda Baron Gautsch. Pored povijesti parobrodarskog društva Austrijski Lloyd i tehničkih informacija o parobrodu, izložba približava okolnosti potonuća, predstavlja žrtve brodoloma i događaje nakon tragedije, te naposljetku otkriva kako je došlo do pronalaska olupine i zaštite podmorskoga lokaliteta Baron Gautsch.
Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku započeo je s online prikazivanjem izložbe „Autoportreti iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti“, koja problematizira temu autoportreta predstavljajući kvalitetnu pripremu za budući stalni postav. Svaki tjedan na Facebook stranici Muzeja prezentirana su dva autoportreta s pripadajućom fotografijom djela i potpunom kataloškom jedinicom. Kroz izložbu je prikazano ukupno 48 autoportreta raspoređenih u četiri zbirke: slikarstva, kiparstva, plaketa i medalja te crteža i grafika, od kojih većinu djela potpisuju umjetnici koji pripadaju osječkome likovnom krugu ili su rođenjem Osječani poput Franje Pfalza, Branka Ružića, Slavka Kopača, Vladimira Filakovca i Julija Knifera.
Muzej grada Koprivnice priredio je virtualan obilazak izložbe „Svugdi pojdi, doma dojdi!“, koja kroz izbor iz Zbirke naivne umjetnosti Muzeja grada Koprivnice i odabrane radove današnjih nastavljača Hlebinske škole istražuje koji se prizori u naivnoj umjetnosti vežu uz interijere. Predstavljeni su radovi 35 autora, među kojima se ističu Josip Generalić, Ivan Lacković Croata, Krešimir Šafar, Krešimir Trumbetaš, Josip Žagar i Ivan Večenaj, a umjetnička ostvarenja prate predmeti iz etnografskih zbirki Muzeja grada Koprivnice te privatnih zbirki koji rekonstruiraju izgled unutrašnjosti seoskih kuća.
Prva virtualna izložba u organizaciji Umjetničke galerije Dubrovnik - online izložba dječjih radova na temu interijera prikazuje odabir najboljih radova malih kreativaca koji su imali zadatak prikazati interijer ili detalj svoga doma. Kao inspiraciju za izvršenje zadatka muzejska pedagoginja Ivona Šimunović djeci vrtićke i osnovnoškolske dobi ponudila je tri je djela Đure Pulitike: dva ulja na platnu - Stara soba (1996.) i U sobi (1953.) te akvarel Interijer s narančastim stolom (1950.). Galerija umjetnina Branislava Deškovića pobudila je nostalgiju za minulim vremenima priredivši šetnju kroz prirodne i kulturne posebnosti bračkog krajolika. Izložba „Brački krajolik“ predstavlja probrane radove poznatih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća - Ignjata Joba, Ljube Ivančića, Jerolima Miše, Slavka Šohaja, Šime Perića i drugih kojima je ovaj dalmatinski otok bio neiscrpan izvor nadahnuća i okosnica na kojoj su gradili svoj umjetnički izraz.
Muzej grada Trogira na svojim mrežnim stranicama donosi izložbu "Spomenici kojih nema - nepoželjne krhotine prošlosti", postavljenu u atriju Muzeja povodom Međunarodnog dana muzeja 2017. godine. Izložba uz pomoć arhivskih fotografija i novinskih isječaka predstavlja spomenike kojih u trogirskom javnom prostoru više nema, simbole određene političke vlasti ili određenih društveno-povijesnih okolnosti, čiji se fragmenti čuvaju u Muzeja grada Trogira. Prikazane su tri različite priče: sudbina spomenika postavljenog Caru Franji Josipu I., srušenog u listopadu 1918. godine, uništavanje krilatih mletačkih lavova u prosincu 1932. godine te rušenje i degradacija memorijalnog parka žrtava Narodnooslobodilačke borbe u razdoblju od 1995. do 2007. godine, koje u sebi nose poruku da „porušeni spomenici, iako uništeni, predstavljaju našu baštinu, a naša zadaća je komunicirati njihovu vrijednost i značenje te održati sjećanje na njihovo rušenje.“ (Ivan Guberina)
Izvor: Facebook, Zavičajni muzej Poreštine
Veliko arheološko otkriće – „Porečanka“ plovi ka stalnom postavu
Ova godina, koja je svim muzejima donijela teške izazove uzrokovane pandemijom COVID-19 virusa, za Porečane je osobito uspješna. Zavičajni muzej Poreštine, na čelu s arheologinjom Klaudijom Bartolić Sirotić, početkom 2020. godine započeo je arheološka istraživanja u starogradskoj jezgri grada Poreča na prostoru današnje rive. Nakon otkrivene rive iz venecijanskog doba i ostataka antičke luke, na lokaciji "Porta de mar" na križanju gradske rive s ulicom Cardo maximus kod nekadašnje zgrade Kompasa, na dubini od oko dva metra ispod današnje razine rive otkriveni su ostaci rimskog plovila za koje se pretpostavlja da potiče iz 1. stoljeća.
Pronađeni brod dugačak je pet metara, širok 1,70 metara te je imao i jedro. Pretpostavka je da je namjerno potopljen, a zbog naslage mulja i nedostatka kisika dobro je sačuvan te u svojoj strukturi otkriva način gradnje. Brod je izgrađen od drva tehnikom šivanja gdje se platice vežu konopom i šivaju kroz rupice u koje se umeću drveni čavlići koji se zovu pegovi. Potom se postavljaju rebra koja su s platicama spojena velikim drvenim čavlima koji se nazivaju čivije.
Nakon što je izvađen, nalaz je potopljen u posebno izgrađenom bazenu za desalinizaciju. Desalinizacija će trajati nekoliko godina, uz stalni nadzor saliniteta vode, a pratit će ju dodatna multidisciplinarna istraživanja koja će brod smjestiti u kontekst drvenih antičkih brodova pronađenih od Savudrije do Zadra. Konzervacija broda drvene strukture predstavlja veliki izazov za stručnjake, kojima će dosadašnja iskustva arheoloških muzeja u Hrvatskoj s konzervacijom drvenih brodova biti od velike koristi. Nakon što bude izložen u muzeju, zajedno sa svim materijalom koji je pronađen uz njega, približit će posjetiteljima kako se u Poreču živjelo od 1. do 4. stoljeća i oplemeniti njihova znanja o plovidbi na Jadranu u antičko doba.
Izvor: Facebook, Zavičajni muzej Poreštine
Kontinuirana arheološka iskapanja stare jezgre grad Poreč financira od početka 2000. godine s namjerom da se stari dio grada obnovi, valorizira i prilagodi za turističku namjenu, a Zavičajni muzej Poreštine kroz njih ima priliku upotpuniti svoj arheološki fundus novim nalazima. Barka, od milja zvana “Porečanka”, zalog je djelatnicima Zavičajnog muzeja Poreštine, ali i gradu Poreču kao osnivaču da se što prije obnovi prostor muzeja, palača Sinčić iz 1709. godine koja se nalazi na nekadašnjoj glavnoj rimskoj ulici Dekumanusu, kako bi se ovaj vrijedni nalaz zajedno s ostalim vrijednim predmetima koje muzej čuva predstavio u stalnom postavu muzeja, zatvorenom davne 2005. godine. (Iva Validžija)
Izvor: Šibenski portal / Zrinka Magazin
Muzej grada Šibenika – napokon muzej za sve
Prije nego su naslovnice medija okupirale vijesti o korona virusu i zagrebačkom potresu, u Muzeju grada Šibenika krenuli su u realizaciju projekta kojem je cilj inkluzija ranjivih društvenih skupina, tema koja kao da je izrasla iz ICOM-ovih uputa za ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana muzeja (“Muzeji za jednakost: različitost i uključivost”). Pod geslom „Muzej grada Šibenika – Muzej za sve“, u sklopu projekta „Kultajmo u Šibeniku“ sufinanciranog iz europskog socijalnog fonda, djelatnici muzeja su uz pomoć suvremenih tehnologija prilagodili muzejske sadržaje osobama s invaliditetom, stvorivši mjesto višeosjetilnog doživljaja i učenja.
Predmeti iz stalnog postava skenirani su 3D skenerom, obrađeni u posebnom računalnom programu i isprintani 3D printerom u plastici tako da ih slijepi i slabovidni mogu istražiti dodirom. Za sada su izrađene replike šest predmeta iz stalnog postava – oslikane zdjelice Danilske kulture iz srednjeg neolitika, antefiksa mitološkog lika Meduze Gorgone, pronađene u Smrdeljima kod Skradina, keramičke posude u obliku ptice iz 1.-2. stoljeća poslije Krista, pronađene na lokalitetu Velika Mrdakovica, keramičkog vrča iz 4. stoljeća poslije Krista ukrašenog žlijebljenjem, pronađenog u Mandalini kod Šibenika, portreta poznatog šibenskog humanista i crkvenog velikodostojnika Antuna Vrančića, te crteža Homo volans jednog od naših najpoznatijih izumitelja Fausta Vrančića, kojim je predstavljena prva konstrukcija padobrana, najsličnijeg onom koji se danas koristi.
U sklopu projekta postavljene su tri induktivne petlje namijenjene osobama oštećenog sluha, odnosno posjetiteljima koji koriste slušne aparate. Petlje su instalirane na recepciji Muzeja gdje se mogu dobiti osnovne informacije o građi koja se čuva u muzeju, dijelu stalnog postava koji prikazuje film o osvajanju Šibenika od strane mletačkog admirala Vettora Pisanija, te u dijelu koji prikazuje film o kugi koja je krajem 17. stoljeća, za vrijeme trajanja Kandijskog rata između Venecije i Osmanskog Carstva, poharala Šibenik. Tu su i taktilne table postavljene na šest arheoloških lokaliteta u okolici - Kosi u Vrpolju, Danilu, Bribiru, Murteru, Velikoj Mrdakovici i Srimi-Prižba, uz pomoć kojih slijepe i slabovidne osobe mogu "pročitati" osnovne podatke o lokalitetu na kojem se nalaze.
Ravnatelj šibenskog muzeja Željko Krnčević podsjetio je kako Muzej već nekoliko godina nastoji prilagoditi svoj fundus, stalni postav i programe osobama s invaliditetom.
U našem muzeju ostvarili smo niz projekata koji obuhvaćaju ranjive skupine društva što me posebno veseli jer nas često brige svakodnevice čine neosjetljivima za potrebe drugih. Tako već desetak godina povodom Međunarodnog dana muzeja šibenski muzealci organiziraju posjet lokalitetu Bribirska glavica gdje djeci s posebnim potrebama iz šibenskog Centra za odgoj i obrazovanje predstavljaju arheološki lokalitet i zbirku. Također, u okviru Arheološkog kampa u suradnji s Općinom Murter-Kornati i udrugom Argonauta iz Murtera organiziramo razne radionice za djecu s posebnim potrebama. Tako smo imali radionice za izradu nakita, mozaika i foto radionicu. S namjerom da obogatimo sadržaje koje muzej nudi i povećamo njihovu dostupnost građanima Šibenika prijavili smo se na europske fondove i dobili sredstva za program Kultajmo u Šibeniku, koji je tek početak u našim nastojanjima da posjet muzeju bude prilagođen svima, rekao je Krnčević.
Projekt „KULTajmo u Šibeniku“ vrijedan je 797.757,40 kuna, od čega je 85 posto sredstava osigurano iz Europskog socijalnog fonda, a preostalih 15 posto financira Ministarstvo kulture. Projekt je usmjeren smanjivanju socijalne isključenosti, otvaranju muzejskih sadržaja prema potrebama podzastupljenih i ranjivih društvenih skupina, te jačanju obrazovnih kapaciteta umrežavanjem javnog i civilnog sektora. Nositelj projekta je Muzej grada Šibenika, a partneri na projektu su Grad Šibenik, Udruga slijepih Šibensko-kninske županije, udruga Mladi u EU i Fotoklub Šibenik. (I.G.)
Novi zbornik AKM seminara – Inkluzija i interdisciplinarnost
Najnoviji zbornik radova 22. seminara Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnost suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture s naslovom Inkluzija i interdisciplinarnost u AKM zajednici donosi promišljana sudionika seminara održanoga u Poreču (21. – 23. studenoga 2018.) koja su bila iskorak prema širem prostoru interakcije korištenjem informacijske infrastrukture. Ana Vukadin, jedna od urednica zbornika, u Predgovoru je istaknula: budući da je djelovanje arhiva, knjižnica i muzeja usko vezano uz pitanja pamćenja, znanja i identiteta pojedinaca i zajednice, društvena uloga i odgovornost prema svim članovima zajednice uvijek su činili neraskidiv dio svih segmenata djelatnosti ovih ustanova – uključujući organizaciju informacija i znanja.
Upravo su ti organizirani izvori informacija, odnosno digitalni i digitalizirani online dostupni kulturni sadržaji omogućili AKM publici, koja je corona-virusom i potresom u gradu Zagrebu bila „zarobljena“ u svojim domovima – da se osjećaju manje izoliranima, osamljenima ili ugroženima.
Prvo poglavlje zbornika Izlaganja donosi 12 priloga. Među njima su i oni vezani za osnovnu temu seminara – M. Batur (NSK, Zagreb) propituje koliko je inkluzivni sustav vrijednosti prisutan pri organizaciji zavičajne građe AKM ustanova u mrežnome okruženju; M. Neđić i O. Nastić (Biblioteka grada Beograda) predstavljaju uspješne interdisciplinarne projekte AKM ustanova u Srbiji na polju inkluzije osoba s invaliditetom, a koji su realizirani u partnerskoj suradnji s različitim institucijama i organizacijama; J. Pleško, L. Banić i G. Gradiček (Knjižnice grada Zagreba) prikazuju kontinuitet i različite pristupe u sadržajnoj obradi knjižne građe te ostale mogućnosti u organizaciji fondova s obzirom na interdisciplinarnost sadržaja građe i nastojanja da se djeluje informativno, inkluzivno i edukativno; M. Arko-Pijevac i B. Kružić (Prirodoslovni muzej Rijeka) predstavili su aplikaciju Plavo oko izrađenu s ciljem uključivanja zajednice u prikupljanje podataka i zaštiti Jadranskog mora. Uspješnu partnersku suradnju muzeja i knjižnica predstavile su I. Meić, V. Cej i J. Maras (Knjižnice grada Zagreba) na primjeru suradnje Knjižnica grada Zagreba i Muzeja za umjetnost i obrt na velikom kulturnom projektu Muzeja Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost te S. Kočevar (Gradski muzej Karlovac) i A. Mikić-Grginčić (Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić) koje su opisale uspješnu komunikaciju i suradnju dvije institucije na izložbi 180 godina u najboljem društvu organizirane povodom 180 godina utemeljenja Gradske knjižnice.
Najnovije priloge vezane za promišljanje standarda u obradi građe kojima se AKM seminar kontinuirano bavi prateći nove tendencije u informacijskim znanostima, dali su M. Pauman Budanović i M. Žumer (Filozofski fakultet u Ljubljani) koje propituju novu paradigmu bibliografskog univerzuma, temeljenu na konceptualnom modelu za bibliografske podatke IFLA LRM: Library Reference Model; E. Ekinović Micak (NSK, Zagreb) prikazuje entitet agent i načine modeliranja odnosa tog entiteta u odredbama novog Pravilnika za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima; K. Crnković (ArhivPRO) i V. Juričić (Knjižnica HAZU) predstavili su jedinstvenu platformu za kataloge i digitalne zbirke u HAZU koja objedinjuje heterogene baza podataka, uvodi centralnu normativu i pridonosi razvoju hibridne digitalne knjižnice koja združuje funkcionalnosti klasičnog kataloga i digitalnih repozitorija baziranih na semantičkoj tehnologiji HAZU.
Drugi dio zbornika donosi izvješća i priloge s četiri radionice.
Voditelj konzervatorsko-restauratorske radionice D. Doračić (Arheološki muzej u Zagrebu), održane na temu Izvorna površina predmeta kulturne i tehničke baštine kao izvor informacija, istaknuo je kako je pažljivim proučavanjem izvorne površine moguće otkriti niz informacija koje ispravnom interpretacijom mogu rezultirati novim spoznajama o drevnim tehnologijama, korištenim materijalima ili čak nekim običajima iz vremena dok je predmet bio još u upotrebi, a što je potvrdilo i 6 priloga sudionika radionice.
Na muzejsko-pedagoškoj radionici Interdisciplinarnost i inkluzivni aspekt u muzejskim i pedagoškim programima predstavljeno je i korištenje digitalizirane Zbirke glazbala Etnografskog muzeja u Zagrebu u muzejskim i pedagoškim programima u radu Ž. Petrović Osmak (Etnografski muzej u Zagrebu) i G. Zlodija (Filozofski fakultet u Zagrebu).
U zborniku su sadržana tri priloga s radionice Nova praksa opisa građe prema Pravilniku za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima na kojoj se istraživala primjenjivost odredbi Pravilnika na odabrane vrste građe, od fondova i zbirki do pojedinačnih kulturnih objekata i sadržaja dostupnih na različitim medijima. J. Balog Vojak predstavila je primjenu Pravilnika na primjerima iz fundusa Hrvatskoga povijesnog muzeja; E. Ekinović Micak je na odabranim primjerima, koji uključuju različite oblike sadržaja na različitim medijima, nastojala pokazati u kojoj se mjeri bibliografski opis mijenja kako bi udovoljio zahtjevima novog informacijskog okruženja, a u kojoj mjeri zadržava svoja ranija načela i strukturu; A. Šušnjar (Knjižnice grada Zagreba) opisala je obradu i specifičnosti zvučne građe glazbenoga sadržaja. Voditeljica radionice A. Vukadin istaknula je kako se saznanja s radionice mogu primijeniti u radu na Pravilniku, ali i u edukaciji i drugim oblicima komunikacije koji su usmjereni na njegovo predstavljanje široj zajednici budućih korisnika.
Zbornik donosi i izvještaj s radionice Korištenje modula Indigo Cataloging Assistant autora Anje Tkalec i Marka Tota.
Uz tekstove sedam posterskih izlaganja, zbornik donosi i program seminara. Kvaliteti tekstova u zborniku uveliko pridonose i opsežne bibliografske bilješke te popisi recentne literature, a Predmetno kazalo na kraju pomaže u traženju specifičnih tema i pojmova.
Vjerujemo kako će znanje, iskustvo, teorija i praksa hrvatskih stručnjaka AKM zajednica u tekstove pretočeni u svih 22 zbornika AKM seminara, pomagati i nadalje u izgradnji nacionalne i globalne kulturne mreže – za sve. Stoga će, uoči ovogodišnjega Međunarodnoga dana muzeja, zasigurno koristiti i za komuniciranje teme Muzeji za jednakost: različitost i uključivost (Museums for Equality: Diversity and Inclusion). Jer kako kažu organizatori obilježavanja MDM-a u Hrvatskoj iz MDC-a: Pred pandemijom i potresom svi smo se s jedne strane našli ugroženima, a istovremeno svi postali ranjivi i za sve je potrebno naći način kako da ih uključimo. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
SEMINAR ARHIVI, knjižnice, muzeji (22 ; 2018 ; Poreč)
22. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnost suradnje u okruženju globalne informacijske
infrastrukture / gošće urednice Vesna Hodak, Dijana Machala, Diana Polanski, Ana Vukadin.- Zagreb:
Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2019.- 383 str. ; 24 cm
Bibliograf. bilješke i bibliografija uz tekstove.- Summaries.- Kazalo.
ISSN 1849-4080
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr