U prostorijama Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u srijedu 27. ožujka predstavljen je katalog izložbe Koralj izvađen iz mora, koja se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju može razgledati do 30. lipnja 2019. godine. Autorice publikacije i same izložbe, više kustosice Nedeljka Prlj Šimić i Katarina Krizmanić te muzejska savjetnica Irena Grbac obradile su temu koralja iz nekoliko različitih perspektiva. Opisujući primarno prirodoslovne značajke raznovrsnih fosilnih i živućih koralja, čitateljima otkrivaju širu društvenu i kulturnu vrijednost koralja stavljajući ih u kontekst umjetnosti i kulturne baštine.

U prvom dijelu teksta pojašnjene su osnovne karakteristike koralja, njihova građa i kompleksnost različitih vrsta, rodova, porodica, redova i podrazreda, kao i način života i razmnožavanja ovih jedinstvenih životinja. Autorice izdvajaju zanimljivost vezanu za njihovo latinsko ime Anthoza, u prijevodu "cvjetajuća životinja" (izvedeno od grčke riječi anthos = cvijet i zōia = životinje), koje svjedoči činjenici da su koralji smatrani biljkama sve do prve polovice 18. stoljeća kada ih znanstvenici svrstavaju u carstvo životinja. Naredni dio teksta donosi pregled geološke prošlosti koralja i koraljnih grebena čija se starost najstarijih otkrivenih naslaga procjenjuje na "cca 550 milijuna godina", opisuje današnje stanje koraljnih grebena u svijetu i upozorava na njihovu ranjivu budućnost. Globalni problem izbjeljivanja koralja, točnije njihovog odumiranja, zorno je prikazan na primjeru australskog Velikog koraljnog grebena, "najveće žive strukture na svijetu i jedine vidljive iz svemira" kojoj posredstvom ljudske aktivnosti i klimatskih promjena prijeti uništenje.

Druga tekstualna cjelina proučava koralje kao šire kulturne simbole u različitim vjerovanjima i kao ponavljajući motiv u raznovrsnim granama umjetnosti. Autorice koralje povezuju sa starim Egipćanima, Grcima i Rimljanima koji su koraljima ukrašavali zidove svojih palača, vaze i nakit. Zbog svoje ljepote i tajanstvenosti, oduvijek su posebno cijenjeni bili crveni koralji. Spominju se u svetim knjigama, a prema nekim vjerovanjima imali su i magična svojstva, štitili od zlih uroka, liječili reumatizam i artritis, poboljšavali zdravlje srca i kostiju. Posebno poglavlje posvećeno je koraljarstvu u Hrvatskoj i tradiciji izrade nakita na otoku Zlarinu. U katalogu su, između ostalog, prikazane ogrlice, narukvice i naušnice izrađene od koralja, ukrašeni broševi, džepni satovi, torbice, bogato ukrašena plemićka odora na portretu grofa Pejačevića iz 1903. godine (djelo Vlahe Bukovca) i kabinetski ormarić optočen koraljima iz 17. stoljeća. Koralji su u kulturnom životu prisutni i kao literarna inspiracija. Autorice izdvajaju naslov zbirke pjesama Vladimira Nazora Niz od koralja, naslov knjige Koraljna vrata Pavla Pavličića, a posebno ističu da je "sam naslov izložbe nastao igrom riječi nadahnutom nazivom zbirke pjesama Koralj vraćen moru poznate hrvatske pjesnikinje Vesne Parun, rođene na otoku Zlarinu, hrvatskom sinonimu za koralje i koraljarstvo".

Završni dio kataloga sadrži kataloški popis 192 izloška s nazivima na hrvatskome i latinskom jeziku, podatkom o nalazištu, nazivu muzejske zbirke i popratnim ilustracijama u boji. Izloženi koralji prezentirani u ovom katalogu dio su zbirke Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, dok su ostali predmeti posuđeni iz drugih hrvatskih muzeja i ustanova. Katalog sadrži popis literature i mnogobrojne ilustracije koje prate tekst i obogaćuju doživljaj čitatelju i posjetitelju ove zanimljive izložbe. (Vladimir Cerovac)

ŠIMIĆ, Nediljka Prlj
Koralj izvađen iz mora : izložba : [Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 18. prosinca 2018. -
30. lipnja 2019.] / [autorice teksta Nediljka Prlj Šimić, Katarina Krizmanić, Irena Grbac ;
fotografije u katalogu i na izložbi Nives Borčić et al.].- Zagreb : Hrvatski prirodoslovni muzej,
2018.- 96 str. : ilustr. u boji ; 27 cm
Literatura.
ISBN 978-953-6645-86-2
1. Krizmanić, Katarina
2. Grbac, Irena

Izložba posvećena Stanleyu Kubricku, jednom od najkarizmatičnijih i najzanimljivijih redatelja u povijesti filma poznatom po razotkrivanju izopačenosti naše civilizacije, ludila „elitnih“ članova društva te apsurdnosti i suludosti ratnih sukoba, otvorena je krajem mjeseca u Muzeju dizajna u Londonu pod nazivom "Stanley Kubrick: Exhibition".

Stanley Kubrick bio je američki filmski redatelj, scenarist i producent koji je većinu svojih filmova snimio u Engleskoj. Njegovi najbliži suradnici opisali su ga kao „nemilosrdnog autokrata, perfekcionista sa zločestim smislom za humor i genijalca koji je volio pomicati granice“, a u svojoj pedesetogodišnjoj karijeri snimio je 13 dugometražnih filmova od kojih su mnogi smatrani klasicima poput “Lolite” (1962.), “2001.: Odiseje u svemiru” (1968.), „Isijavanja” (1980) ili “Full Metal Jacketa” (1987.). Direktor Muzeja dizajna i autor izložbe Deyan Sudjić rekao je na otvorenju kako su povodom obilježavanja 20. godišnjice Kubrickove smrti željeli oživjeti njegove najpoznatije filmove i pružiti publici „pogled iznutra“ u Kubrickov cjeloviti filmski kreativni proces – od dizajna kostima i izrade scenskih rekvizita do snimanja, rasvjete, montaže i režije.

Preko sedamsto izložaka – kostima, filmskih postera, fotografija sa snimanja, intervjua i izbačenih scena prava su poslastica za sve Kubrickove fanove. Izložene su haljine koje su nosile Gradyeve kćeri u „Isijavanju“, erotski namještaj iz Korova Milk Bara iz „Paklene naranče“ (1971.), kaciga Born-to-Kill koju je nosio Private Joker u Full Metal Jacketu, kostimi iz povijesne drame “Barry Lyndon” (1975.) te model centrifugalnog stroja koji se koristio u “2001 Odiseji u svemiru”. Među izlošcima su se našli i skečevi „ratne sobe“ koje je izradio Ken Adam za „Dr. Strangelove“ (1964)., remek-djelo političke satire u kojem poludjeli američki general Jack D. Ripper naređuje vojnim zrakoplovima nuklearni napad na Sovjetski Savez, a izložene su i jezive venecijanske maske korištene u scenama orgija iz posljednjeg Kubrickovog filma "Eyes Wide shut" (1999.) u kojemu su glumili Tom Cruise i Nicole Kidman.

Šetnjom kroz tematske sobe koje rekreiraju najpoznatije scene iz Kubrickovih filmova posjetitelji otkrivaju niz nepoznatih detalja s filmskih setova poput epizode sa snimanja „Dr. Strangelovea“ u kojoj su pripadnici američke vojske šokirani autentičnošću avionskih interijera prijetili Kubricku istragom FBI-ja zbog sumnje na špijunažu ili podatka da je za potrebe transformacije plinarskih postrojenja u Becktonu u Vijetnamski grad Hue uvezeno dvjesto živih palmi iz Španjolske i sto tisuća plastičnih egzotičnih biljaka iz Hong Konga. Izložba završava replikom Earthlight Rooma iz vjerojatno najvažnijeg SF filma u povijesti - „2001.: Odiseje u svemiru“, u kojoj su izloženi kostimi čovjekolikih majmuna koji se u uvodnoj „zori čovjeka“ susreću s misterioznim crnim monolitom.

Izložba se može pogledati u londonskom Muzeju dizajna do 15. rujna 2019. godine. (I.G.)