Newsletter, broj 73., 9. 10. 2018.

Godišnji plenarni sastanak EGMUS-a - Europske grupe za muzejsku statistiku koja se okuplja već šesnaestu godinu održat će se ove godine u Muzejskom dokumentacijskom centru 11. i 12. listopada. Sastanku će nazočiti predstavnici 12 zemalja (Finska, Francuska, Njemačka, Latvija, Litva, Makedonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Švedska), uključujući i Hrvatsku.

Središnja tema sastanka jest statistika besplatnih posjeta i politike naplate ulaznica u posljednjem desetljeću, posljedice mijenjanja politika naplata te buduće strategije o kojima će izlagati svi predstavnici zemalja sudionika. Ova tematika u fokusu je zemalja čiji je razvoj muzejske djelatnosti na visokoj razini, a trenutno posebice Ministarstva kulture Francuske, čije je predsjedništvo zatražilo specifična istraživanja na ovu temu i budno će pratiti rezultate istraživanja ostalih zemalja sudionika ovog skupa. Specifična tema (također važna za razvoj publike) o kojoj će se raspravljati jesu neposjetitelji muzeja (engl. non-visitors), unutar koje će biti predstavljeni rezultati Eurostatovog SILC istraživanja o nesudjelovanju (Statistics on Income and Living Conditions, prev. Statistika o dohotku i životnim uvjetima).

Dr.sc. Monika Hagedorn-Saupe iz Instituta za muzejska istraživanja u Berlinu predstavit će dosadašnje rezultate rada na projektu izrade standarda za ključne indikatore za muzeje (ISO/NP 21246), a iz nizozemskog Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti koordinator istraživanja kulture i medija Robert Oosterhuis protumačit će rezultate Eurobarometrovog istraživanja o Kulturnoj baštini u kojem su obuhvaćeni i podaci istraživanja provedenog 2017. u Hrvatskoj. Podatke o hrvatskim muzejima predstavit će voditeljica Službe statistike obrazovanja, kulture i znanosti Matija Škegro Vdović iz Državnog zavoda za statistiku i MDC-ova dokumentaristica i kustosica Ivona Marić.

EGMUS od svojih početaka surađuje s Eurostatom, čije će statističarke na sastanku u Zagrebu predstaviti rezultate dvogodišnjeg zajedničkog projekta. Svoj doprinos grupa redovito daje i projektima poput Europeane, Enumerate-a, sudjelujući u izradi ISO standarda za muzejsku struku i sl.

Od 2017. godine Muzejski dokumentacijski centar član je užeg tijela ove grupe, što je potaknulo održavanje međunarodnog skupa prvi put u Hrvatskoj u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu. Pokrovitelj Godišnjeg plenarnog sastanka je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, čija će predstavnica, voditeljica Službe za muzejsku djelatnost Rašeljka Bilić nazočiti dvodnevnom sastanku o muzejskoj statistici i srodnim temama važnim za razvoj muzejske djelatnosti.

Za sudionike skupa, zahvaljujući pomoći kolega iz Muzeja Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović, organiziran je obilazak Atelijera pod stručnim vodstvom kustosice Lane Majdančić kao i vodstvo po gradu Zagrebu koje nam je omogućila Turistička zajednica Grada Zagreba.

Program je ostvaren uz podršku Ministarstva kulture. (MDC)

U sklopu programa predavanja stranih stručnjaka za muzejske djelatnike u utorak 16. listopada 2018. u 11 sati u Muzejskom dokumentacijskom centru gostuju kolege iz Kunsthistorisches Museum-a iz Beča s predavanjem pod nazivom „KHM Stories“. Ovaj najveći austrijski umjetnički muzej posljednjih je desetak godina udvostručio broj svojih posjetitelja. Godine 2003. imali su svega 700 tisuća posjetitelja da bi prošle godine taj broj narastao na milijun i četiri stotine tisuća zabilježenih posjeta.

Takva promjena posljedica je politike kuće koju je pokrenula nova ravnateljica Sabine Haag vodeći se mišlju da muzeji nisu uspješni u svojoj misiji ako publika nije u mogućnosti vidjeti ne samo umjetnička djela već i, kako je rekla, „sve one emocije, perspektive i priče koje ju prate“.

Jedan od projekata koji je na tragu takve strategije osmišljen i uspješno se provodi jest i „KHM Stories“, mobilna aplikacija za pametne telefone koja posjetiteljima omogućuje istraživanje građe Kunsthistorisches Museuma pomoću interaktivnih tura na različite teme kao što su ljubav, magija, čudovišta i mnoge druge. S pametnim telefonom u ruci, posjetitelji otkrivaju ne samo dobro poznata nego i manje poznata umjetnička djela.

Posjetitelj na razigran način dobiva zanimljive uvide u umjetnička djela Muzeja. Aplikacija, primjerice, omogućuje fascinantan pogled na rendgenske snimke pozadine slike koje poput povećala otkrivaju skrivene detalje. Naglašena i odglumljena naracija kao i nekonvencionalni interaktivni elementi čine umjetnička djela Kunsthistorisches Museuma uzbudljivima, čime se stvara poveznica između prošlosti i sadašnjosti.

Muzej neprestano nadograđuje Aplikaciju kako bi pružili nova i zanimljiva vodstva za djecu i odrasle. Trenutno se ture mogu preuzeti na četiri jezika: njemačkom, engleskom, turskom i tzv. BKS-u (Bošnjačkom, Hrvatskom i Srpskom).

S ovim projektom će nas upoznati predavačice Veronika Lux i Larissa Kopp, muzejski interpretatori/edukatori Kunsthistorisches Museum-a iz Beča. (MDC)

O predavačicama:

Larissa Kopp bečka umjetnica je i likovna pedagoginja. Stekla je titulu magistre na Umjetničkim akademijama u Nurembergu i Beču. Od 2005. god. radi kao likovna pedagoginja u Germanisches Nationalmuseum Nuremberg (KPZ – Center for Art and Cultural Education), Kunstpalais Erlangen, Sigmund Freud Museum, a od 2013. god, radi u Edukacijskom odjelu Kusthistorisches Museuma. Organizirala je, oblikovala i izvela veliki broj različitih projekata u polju likovne pedagogije za sve vrste grupa i pojedinačnih posjetitelja. Također je sudjelovala u nacionalnim i međunarodnim izložbama sa samostalnim umjetničkim projektima. Jedan od glavnih interesa je razvoj muzejskih sadržaja u odnosu na različite potrebe i interese potencijalnih posjetitelja. Od 2014. do 2018. godine voditeljica je projekta mobilne aplikacije KHM Stories.

Veronika Lux je magistrirala 2011. godine na Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Beču te se iste godine zaposlila na mjestu likovnog pedagoga u Kunsthistorisches Museumu u Beču. Osim što koncipira i vodi edukativne radionice, također osmišljava vodstva na različite teme i za različite skupine individualnih posjetitelja. Od posebne joj je važnosti i interesa umjetnička edukacija za posjetitelje s fizičkim i kognitivnim invaliditetom. Od začetka projekta KHM Stories, Veronika je kao dio tima radila na kreiranju i implementaciji aplikacije. Neke od zadaća na projektu su bile odabir djela, istraživanje sadržaja, koncipiranje i revidiranje tekstova, te kontrola postupka snimanja priča u studiju.

Umjetnički paviljon u Zagrebu, najstarija likovna institucija u jugoistočnoj Europi osnovana davne 1898. godine, proslavio je prošle srijede svoju 120 obljetnicu velikom izložbom posvećenom Vlahi Bukovcu i njegovom učitelju Alexanderu Cabanelu kod kojega je u Parizu na École des Beaux-Arts studirao slikarstvo.

"Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja“ u cijelosti obuhvaća opus začetnika i glavnog predstavnika hrvatske moderne – od pariške, preko zagrebačke do praške faze, a Bukovčeva djela su po prvi put izložena uz bok slikama pariškoga učitelja zaslužnog za njegov umjetnički razvitak, a posredno i za njegov doprinos hrvatskom slikarstvu i zagrebačkoj umjetničkoj sceni s kraja 19. stoljeća. Među 140 izloženih djela svojom monumentalnošću ističe se Putifarova žena (1886.), ulje na platnu nastalo u razdoblju kada je Bukovac živio i radio u Parizu, desetljećima njegovo najtraženije djelo, kojem se 1911. godine u Parizu nakon aukcije zbirke engleskoga kolekcionara Samsona Foxa izgubio svaki trag.

Hrvatsku premijeru imaju i Portret obitelji Račić (1898.), Portret Jozefine Škarice (1903.) i Dalmatinski ribari (1884.), a publika ima priliku razgledati i Ruku (1877.) s kojom je sve počelo - sliku s kojom je talentirani, ali tada neiskusni 22-godišnji Bukovac uvjerio svog budućeg mentora Cabanela da ga primi u svoju popunjenu klasu na École des Beaux-Arts. Riječ je o važnom francuskom slikaru, jednom od najuspješnijih francuskih likovnih pedagoga druge polovice 19. stoljeća, predsjedniku žirija prestižnog Pariškog salona, dobitniku ugledne Prix de Rome i portretistu francuskog cara Napoleona III.

Među izloženim Cabanelovim slikama poseban interes publike izazvao je predložak za sliku Izgubljeni raj, jednu od najvažnijih i najdinamičnijih u njegovom opusu koja je na izložbi Exposition Universelle u Parizu dobila najviša priznanja i učvrstila Cabanelovu poziciju vodećeg slikara Drugog francuskog Carstva. Originalna slika uništena je u Münchenu za vrijeme Drugog svjetskog rata tako da je izloženi predložak jedino je po čemu je priča o izgonu Adama i Eve iz raja ostala sačuvana.

Idejna autorica izložbe je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić, a autori izložbe su povjesničar umjetnosti i ponajbolji poznavatelj opusa Vlahe Bukovca Igor Zidić te Michel Hilaire, direktor Musée Fabre iz Montpelliera i specijalist za opus Alexandera Cabanela.

Izložba se u Umjetničkom paviljonu može razgledati do 6. siječnja 2019. (I.G.)

Muzej baroka u slovenskom Šmarju pri Jelšah primjer je dobre suradnje lokalne zajednice i crkve, ministarstva kulture i restauratora, uspješnog korištenja sredstava europskog fondova, a sve s ciljem očuvanja i prezentacije kulturne baštine.

Muzej je smješten u podnožju brežuljka na čijem vrhu vodi kalvarija čije su barokne skulpture toliko vremenom propale da su ih 80-ih godina sve povukli na restauraciju. Godinama su bile nedostupne dok se nije iznašlo rješenje - osnivanje Muzeja baroka kao trajnog smještaja za skulpture. Crkva je općini darovala župnu gospodarsku zgradu, u kojoj se Muzej smjestio, skulpture i zgrada djelomično su obnovljene sredstvima općine, države i onima iz EU fondova.

Prva kapelica spomenute obližnje kalvarije, posvećena je sv. Roku, baš kao i zavjetna crkva na vrhu brda, a ostale kapelice prikazuju Kristovu muku. Na mjestu crkve je, prema legendi, ranije stajala kapelica također posvećena sv. Roku, zaštitniku od kuge. Izgrađena je kao zavjet nakon što je u 17. stoljeću u Šmarju pri Jelšah od kuge umrlo više od dvije stotine osoba. Kalvarija je nastala između 1743. i 1753. godine, a dao ju je napraviti tadašnji župnik Matej Vrečer. U to se vrijeme otprilike odvijala i obnova unutrašnjosti crkve.

U svrhu očuvanja i izlaganja skulptura iz kalvarijskih kapelica, u Muzej baroka smjestila se originalna građa iz kapelica, odnosno 43 drvene skulpture te dijelovi i fragmenti nekih skulptura i par ulja na platnu. Skulpture nisu izložene u vitrinama (osim prethodno navedenih fragmenata) te ih se može vidjeti gotovo sa svih strana i približiti im se kako bismo mogli uočiti i proučiti sve dijelove i detalje, od onih koje je sam majstor izveo, do onih koje je načinio zub vremena. U kapelice su postavljene kopije. Upravo zbog te koherencije kalvarije i Muzeja baroka i njihove prostorne povezanosti , doživljaj razgleda Muzeja upotpunjuje uspon po kalvariji kako bi se skulpture koje su u Muzeju izuzete iz konteksta njihovog primarnog smještaja mogle (u obliku kopija) razgledati i kao dio cjeline kapelica.

Skulpture su iz kalvarijskih kapelica uklonjene još 1984. godine, kada su na njima provedene mjere zaštite u Restauratorskom centru te su smještene u depo centra. Kako ne bi dalje propadale, odlučeno je da se neće vratiti u kapelice, već da bi se trebale izložiti u muzeju, a u kapelice postaviti kopije. Konzervatorsko-restauratorske intervencije i izradu kopija vodila je Nuška Dolenc Kambič. Postav Muzeja baroka izradila je kazališna režiserka, scenografkinja i kostimografkinja Meta Hočevar, koja je ranije sudjelovala i u izradi nacrta za rekonstrukciju zgrade današnjeg Muzeja, a koju je izradilo celjsko projektantsko poduzeće Studio List.

Muzej baroka svoja je vrata posjetiteljima službeno otvorio u lipnju 2016. godine za razgled trenutnog baroknog postava, ali je prethodno bio otvoren već od kolovoza 2015. godine kada se mogao razgledati dio eksponata te prisustvovati različitim događanjima koja su se tu održavala. I danas se u Muzeju održavaju različite manifestacije poput prigodnih radionica za sve uzraste, predavanja koja se bave kulturnom baštinom i koncerata zborova, klasične i jazz glazbe. Muzejom upravlja Knjižnica Šmarje pri Jelšah.

Općina Šmarje pri Jelšah i Muzej baroka vode se prethodno dobrim iskustvima s korištenjem sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i zapravo se nadovezuju na započetu priču - ulaskom u nedavno pokrenuti projekt „In cultura veritas“, koji se bavi povezivanjem vinskih cesta i kulturne baštine u okviru turističke ponude, Muzej baroka će se s pravom promovirati kao jedno od poželjnih kulturno-turističkih odredišta, baš kao i ostali objekti kulturne baštine koji se nalaze na Šmarsko-vrištanjskoj vinskoj cesti. Jedan od partnera na projektu je i MDC, koji je zadužen i za promociju kulturne baštine na vinskim cestama Zagrebačke županije. (Zrinka Marković)