#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

MDC – Europska grupa za muzejsku statistiku prvi put u Hrvatskoj

Godišnji plenarni sastanak EGMUS-a - Europske grupe za muzejsku statistiku koja se okuplja već šesnaestu godinu održat će se ove godine u Muzejskom dokumentacijskom centru 11. i 12. listopada. Sastanku će nazočiti predstavnici 12 zemalja (Finska, Francuska, Njemačka, Latvija, Litva, Makedonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Švedska), uključujući i Hrvatsku.

Središnja tema sastanka jest statistika besplatnih posjeta i politike naplate ulaznica u posljednjem desetljeću, posljedice mijenjanja politika naplata te buduće strategije o kojima će izlagati svi predstavnici zemalja sudionika. Ova tematika u fokusu je zemalja čiji je razvoj muzejske djelatnosti na visokoj razini, a trenutno posebice Ministarstva kulture Francuske, čije je predsjedništvo zatražilo specifična istraživanja na ovu temu i budno će pratiti rezultate istraživanja ostalih zemalja sudionika ovog skupa. Specifična tema (također važna za razvoj publike) o kojoj će se raspravljati jesu neposjetitelji muzeja (engl. non-visitors), unutar koje će biti predstavljeni rezultati Eurostatovog SILC istraživanja o nesudjelovanju (Statistics on Income and Living Conditions, prev. Statistika o dohotku i životnim uvjetima).

Dr.sc. Monika Hagedorn-Saupe iz Instituta za muzejska istraživanja u Berlinu predstavit će dosadašnje rezultate rada na projektu izrade standarda za ključne indikatore za muzeje (ISO/NP 21246), a iz nizozemskog Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti koordinator istraživanja kulture i medija Robert Oosterhuis protumačit će rezultate Eurobarometrovog istraživanja o Kulturnoj baštini u kojem su obuhvaćeni i podaci istraživanja provedenog 2017. u Hrvatskoj. Podatke o hrvatskim muzejima predstavit će voditeljica Službe statistike obrazovanja, kulture i znanosti Matija Škegro Vdović iz Državnog zavoda za statistiku i MDC-ova dokumentaristica i kustosica Ivona Marić.

EGMUS od svojih početaka surađuje s Eurostatom, čije će statističarke na sastanku u Zagrebu predstaviti rezultate dvogodišnjeg zajedničkog projekta. Svoj doprinos grupa redovito daje i projektima poput Europeane, Enumerate-a, sudjelujući u izradi ISO standarda za muzejsku struku i sl.

Od 2017. godine Muzejski dokumentacijski centar član je užeg tijela ove grupe, što je potaknulo održavanje međunarodnog skupa prvi put u Hrvatskoj u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu. Pokrovitelj Godišnjeg plenarnog sastanka je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, čija će predstavnica, voditeljica Službe za muzejsku djelatnost Rašeljka Bilić nazočiti dvodnevnom sastanku o muzejskoj statistici i srodnim temama važnim za razvoj muzejske djelatnosti.

Za sudionike skupa, zahvaljujući pomoći kolega iz Muzeja Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović, organiziran je obilazak Atelijera pod stručnim vodstvom kustosice Lane Majdančić kao i vodstvo po gradu Zagrebu koje nam je omogućila Turistička zajednica Grada Zagreba.

Program je ostvaren uz podršku Ministarstva kulture. (MDC)


 

MDC predavanja – priče iz bečkog Kunsthistoriches Museuma

U sklopu programa predavanja stranih stručnjaka za muzejske djelatnike u utorak 16. listopada 2018. u 11 sati u Muzejskom dokumentacijskom centru gostuju kolege iz Kunsthistorisches Museum-a iz Beča s predavanjem pod nazivom „KHM Stories“. Ovaj najveći austrijski umjetnički muzej posljednjih je desetak godina udvostručio broj svojih posjetitelja. Godine 2003. imali su svega 700 tisuća posjetitelja da bi prošle godine taj broj narastao na milijun i četiri stotine tisuća zabilježenih posjeta.

Takva promjena posljedica je politike kuće koju je pokrenula nova ravnateljica Sabine Haag vodeći se mišlju da muzeji nisu uspješni u svojoj misiji ako publika nije u mogućnosti vidjeti ne samo umjetnička djela već i, kako je rekla, „sve one emocije, perspektive i priče koje ju prate“.

Jedan od projekata koji je na tragu takve strategije osmišljen i uspješno se provodi jest i „KHM Stories“, mobilna aplikacija za pametne telefone koja posjetiteljima omogućuje istraživanje građe Kunsthistorisches Museuma pomoću interaktivnih tura na različite teme kao što su ljubav, magija, čudovišta i mnoge druge. S pametnim telefonom u ruci, posjetitelji otkrivaju ne samo dobro poznata nego i manje poznata umjetnička djela.

Posjetitelj na razigran način dobiva zanimljive uvide u umjetnička djela Muzeja. Aplikacija, primjerice, omogućuje fascinantan pogled na rendgenske snimke pozadine slike koje poput povećala otkrivaju skrivene detalje. Naglašena i odglumljena naracija kao i nekonvencionalni interaktivni elementi čine umjetnička djela Kunsthistorisches Museuma uzbudljivima, čime se stvara poveznica između prošlosti i sadašnjosti.

Muzej neprestano nadograđuje Aplikaciju kako bi pružili nova i zanimljiva vodstva za djecu i odrasle. Trenutno se ture mogu preuzeti na četiri jezika: njemačkom, engleskom, turskom i tzv. BKS-u (Bošnjačkom, Hrvatskom i Srpskom).

S ovim projektom će nas upoznati predavačice Veronika Lux i Larissa Kopp, muzejski interpretatori/edukatori Kunsthistorisches Museum-a iz Beča. (MDC)

O predavačicama:

Larissa Kopp bečka umjetnica je i likovna pedagoginja. Stekla je titulu magistre na Umjetničkim akademijama u Nurembergu i Beču. Od 2005. god. radi kao likovna pedagoginja u Germanisches Nationalmuseum Nuremberg (KPZ – Center for Art and Cultural Education), Kunstpalais Erlangen, Sigmund Freud Museum, a od 2013. god, radi u Edukacijskom odjelu Kusthistorisches Museuma. Organizirala je, oblikovala i izvela veliki broj različitih projekata u polju likovne pedagogije za sve vrste grupa i pojedinačnih posjetitelja. Također je sudjelovala u nacionalnim i međunarodnim izložbama sa samostalnim umjetničkim projektima. Jedan od glavnih interesa je razvoj muzejskih sadržaja u odnosu na različite potrebe i interese potencijalnih posjetitelja. Od 2014. do 2018. godine voditeljica je projekta mobilne aplikacije KHM Stories.

Veronika Lux je magistrirala 2011. godine na Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Beču te se iste godine zaposlila na mjestu likovnog pedagoga u Kunsthistorisches Museumu u Beču. Osim što koncipira i vodi edukativne radionice, također osmišljava vodstva na različite teme i za različite skupine individualnih posjetitelja. Od posebne joj je važnosti i interesa umjetnička edukacija za posjetitelje s fizičkim i kognitivnim invaliditetom. Od začetka projekta KHM Stories, Veronika je kao dio tima radila na kreiranju i implementaciji aplikacije. Neke od zadaća na projektu su bile odabir djela, istraživanje sadržaja, koncipiranje i revidiranje tekstova, te kontrola postupka snimanja priča u studiju.


 

Zagreb – ponovni susret Bukovca i Cabanela u Umjetničkom paviljonu

Umjetnički paviljon u Zagrebu, najstarija likovna institucija u jugoistočnoj Europi osnovana davne 1898. godine, proslavio je prošle srijede svoju 120 obljetnicu velikom izložbom posvećenom Vlahi Bukovcu i njegovom učitelju Alexanderu Cabanelu kod kojega je u Parizu na École des Beaux-Arts studirao slikarstvo.

"Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja“ u cijelosti obuhvaća opus začetnika i glavnog predstavnika hrvatske moderne – od pariške, preko zagrebačke do praške faze, a Bukovčeva djela su po prvi put izložena uz bok slikama pariškoga učitelja zaslužnog za njegov umjetnički razvitak, a posredno i za njegov doprinos hrvatskom slikarstvu i zagrebačkoj umjetničkoj sceni s kraja 19. stoljeća. Među 140 izloženih djela svojom monumentalnošću ističe se Putifarova žena (1886.), ulje na platnu nastalo u razdoblju kada je Bukovac živio i radio u Parizu, desetljećima njegovo najtraženije djelo, kojem se 1911. godine u Parizu nakon aukcije zbirke engleskoga kolekcionara Samsona Foxa izgubio svaki trag.

Hrvatsku premijeru imaju i Portret obitelji Račić (1898.), Portret Jozefine Škarice (1903.) i Dalmatinski ribari (1884.), a publika ima priliku razgledati i Ruku (1877.) s kojom je sve počelo - sliku s kojom je talentirani, ali tada neiskusni 22-godišnji Bukovac uvjerio svog budućeg mentora Cabanela da ga primi u svoju popunjenu klasu na École des Beaux-Arts. Riječ je o važnom francuskom slikaru, jednom od najuspješnijih francuskih likovnih pedagoga druge polovice 19. stoljeća, predsjedniku žirija prestižnog Pariškog salona, dobitniku ugledne Prix de Rome i portretistu francuskog cara Napoleona III.

Među izloženim Cabanelovim slikama poseban interes publike izazvao je predložak za sliku Izgubljeni raj, jednu od najvažnijih i najdinamičnijih u njegovom opusu koja je na izložbi Exposition Universelle u Parizu dobila najviša priznanja i učvrstila Cabanelovu poziciju vodećeg slikara Drugog francuskog Carstva. Originalna slika uništena je u Münchenu za vrijeme Drugog svjetskog rata tako da je izloženi predložak jedino je po čemu je priča o izgonu Adama i Eve iz raja ostala sačuvana.

Idejna autorica izložbe je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić, a autori izložbe su povjesničar umjetnosti i ponajbolji poznavatelj opusa Vlahe Bukovca Igor Zidić te Michel Hilaire, direktor Musée Fabre iz Montpelliera i specijalist za opus Alexandera Cabanela.

Izložba se u Umjetničkom paviljonu može razgledati do 6. siječnja 2019. (I.G.)


 

Primjeri dobre prakse – Muzej baroka u Šmarju pri Jelšah

Muzej baroka u slovenskom Šmarju pri Jelšah primjer je dobre suradnje lokalne zajednice i crkve, ministarstva kulture i restauratora, uspješnog korištenja sredstava europskog fondova, a sve s ciljem očuvanja i prezentacije kulturne baštine.

Muzej je smješten u podnožju brežuljka na čijem vrhu vodi kalvarija čije su barokne skulpture toliko vremenom propale da su ih 80-ih godina sve povukli na restauraciju. Godinama su bile nedostupne dok se nije iznašlo rješenje - osnivanje Muzeja baroka kao trajnog smještaja za skulpture. Crkva je općini darovala župnu gospodarsku zgradu, u kojoj se Muzej smjestio, skulpture i zgrada djelomično su obnovljene sredstvima općine, države i onima iz EU fondova.

Prva kapelica spomenute obližnje kalvarije, posvećena je sv. Roku, baš kao i zavjetna crkva na vrhu brda, a ostale kapelice prikazuju Kristovu muku. Na mjestu crkve je, prema legendi, ranije stajala kapelica također posvećena sv. Roku, zaštitniku od kuge. Izgrađena je kao zavjet nakon što je u 17. stoljeću u Šmarju pri Jelšah od kuge umrlo više od dvije stotine osoba. Kalvarija je nastala između 1743. i 1753. godine, a dao ju je napraviti tadašnji župnik Matej Vrečer. U to se vrijeme otprilike odvijala i obnova unutrašnjosti crkve.

U svrhu očuvanja i izlaganja skulptura iz kalvarijskih kapelica, u Muzej baroka smjestila se originalna građa iz kapelica, odnosno 43 drvene skulpture te dijelovi i fragmenti nekih skulptura i par ulja na platnu. Skulpture nisu izložene u vitrinama (osim prethodno navedenih fragmenata) te ih se može vidjeti gotovo sa svih strana i približiti im se kako bismo mogli uočiti i proučiti sve dijelove i detalje, od onih koje je sam majstor izveo, do onih koje je načinio zub vremena. U kapelice su postavljene kopije. Upravo zbog te koherencije kalvarije i Muzeja baroka i njihove prostorne povezanosti , doživljaj razgleda Muzeja upotpunjuje uspon po kalvariji kako bi se skulpture koje su u Muzeju izuzete iz konteksta njihovog primarnog smještaja mogle (u obliku kopija) razgledati i kao dio cjeline kapelica.

Skulpture su iz kalvarijskih kapelica uklonjene još 1984. godine, kada su na njima provedene mjere zaštite u Restauratorskom centru te su smještene u depo centra. Kako ne bi dalje propadale, odlučeno je da se neće vratiti u kapelice, već da bi se trebale izložiti u muzeju, a u kapelice postaviti kopije. Konzervatorsko-restauratorske intervencije i izradu kopija vodila je Nuška Dolenc Kambič. Postav Muzeja baroka izradila je kazališna režiserka, scenografkinja i kostimografkinja Meta Hočevar, koja je ranije sudjelovala i u izradi nacrta za rekonstrukciju zgrade današnjeg Muzeja, a koju je izradilo celjsko projektantsko poduzeće Studio List.

Muzej baroka svoja je vrata posjetiteljima službeno otvorio u lipnju 2016. godine za razgled trenutnog baroknog postava, ali je prethodno bio otvoren već od kolovoza 2015. godine kada se mogao razgledati dio eksponata te prisustvovati različitim događanjima koja su se tu održavala. I danas se u Muzeju održavaju različite manifestacije poput prigodnih radionica za sve uzraste, predavanja koja se bave kulturnom baštinom i koncerata zborova, klasične i jazz glazbe. Muzejom upravlja Knjižnica Šmarje pri Jelšah.

Općina Šmarje pri Jelšah i Muzej baroka vode se prethodno dobrim iskustvima s korištenjem sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i zapravo se nadovezuju na započetu priču - ulaskom u nedavno pokrenuti projekt „In cultura veritas“, koji se bavi povezivanjem vinskih cesta i kulturne baštine u okviru turističke ponude, Muzej baroka će se s pravom promovirati kao jedno od poželjnih kulturno-turističkih odredišta, baš kao i ostali objekti kulturne baštine koji se nalaze na Šmarsko-vrištanjskoj vinskoj cesti. Jedan od partnera na projektu je i MDC, koji je zadužen i za promociju kulturne baštine na vinskim cestama Zagrebačke županije. (Zrinka Marković)

 

Foto: Denis Bučar


 
 

Foto: Screenshot, Journey™ ©2012, 2014 Sony Interactive Entertainment LLC

Muzej V&A – prva velika izložba o ulozi videoigara u našem doživljaju kulture i društva

U Muzeju Viktorije i Alberta (V&A) otvorena je izložba Videogames: Design/Play/Disrupt, prva posvećena dubinskom istraživanju dizajna i kulture suvremenih videoigara te njihova inovativnoga i radikalnog pomicanja granica u shvaćanju svijeta koji nas okružuje. Proučavanjem umijeća dizajnera i zajednica igrača iza revolucionarnih videoigara, kao i poticanjem kritičkih razgovora o mediju, izložbom se slave značenje i kreativnost jednog od najvažnijih i najbrže mijenjajućih područja dizajna u suvremenom dobu.

U našoj kulturi videoigre se još uvijek nerijetko doživljavaju kao gubitak vremena, uzrok ovisnosti, bježanje od odgovornosti i stvarnog svijeta, no istina ne može biti dalje od toga – one pomažu našem razumijevanju svijeta, borbi sa svakodnevnim izazovima u društvu, promatranju problema iz tuđe perspektive, razvijanju znatiželje i moralnog ponašanja, nošenju sa psihičkim i fizičkim bolestima. Kao najinteraktivniji oblik umjetnosti zahtijevaju aktivno sudjelovanje, ne samo sporedno promatranje. Njihova posebnost u tome je što spajaju sve, od vizualnih umjetnosti, glazbe, animacije, do složenog kodiranja i priče, a da bi se potpuno shvatio umjetnički aspekt, potrebno ih je igrati određeno vrijeme. Upravo zbog toga velik je izazov postaviti ih u muzejsko okružje u kojemu to često nije moguće. Ipak, otkako je 2012. godine došlo je do povijesne akvizicije Pacmana za Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, sve više muzeja gleda na videoigre radikalno drukčije, a londonski muzej primijenjene umjetnosti i dizajna u tome prednjači.

 

Prepoznavši videoigre kao građu koja posve odgovara poslanju istraživanja i predstavljanja svih oblika inovativnog dizajna te kultura u kojima nastaju, Muzej se u okviru svojeg Odjela za dizajn, arhitekturu i digitalno posvetio aktivnom skupljanju, čuvanju i izlaganju videoigara kao predmeta digitalnog dizajna te promišljanju novih načina rada s tom građom. Odjel organizira i radionice i događanja koja okupljaju vodeće predstavnike industrije videoigara u Muzeju, poput međunarodne konferencije Parallel Worlds ili rezidencijskog programa za dizajnere videoigara, spajajući tako različite, ali komplementarne discipline kreativne industrije.

Iako nije riječ o prvoj izložbi neke muzejske ustanove posvećenoj umjetnosti igranja, ovo je prva velika izložba koja promišlja videoigre kao modernu kulturnu silu. Dok se dosad najčešće izlagala povijest videoigara, pokušavajući obuhvatiti gotovo pedeset godina razvoja uz neizbježno zadržavanje na površnom prikazu medija, u Muzeju su se usmjerili na suvremeni pristup temi uvjerivši se u širokost područja. Promatrajući videoigre od sredine 2000-ih godina, bilježi se kako su glavni tehnološki pomaci, poput širokopojasnog interneta, društvenih medija, pametnih telefona i brže grafičke obrade, promijenili način stvaranja, shvaćanja i igranja videoigara, dovodeći medij do novih kreativnih razina.

Jedinstveni multimedijski uvid u stvaralački proces iza nekoliko revolucionarnih suvremenih videoigara prikazuje ih kao živi organizam u interakciji s igračima za razliku od nepromjenjivih predmeta dizajna. Izložen je njihov polazni dizajn (concept art), omogućeno je i igranje nekih od njih, no najvažnije je da se promatra njihov umjetnički, emocionalni i obrazovni potencijal. Kako bi se najbolje predstavio raznolik i izazovan medij te učinio postav pristupačnim ne samo iskusnim igračima nego i široj muzejskoj publici, izložba je podijeljena na tri tematska dijela.

Prvi dio (Design) upoznaje s kreativnim procesom nastanka videoigara, pripremnim materijalima poput skica likova i prostora, radnih bilješki, fotografija, snimki, prototipova te izlizanih primjeraka romana i drugih predložaka koji su nadahnuli njihovo stvaranje – ukratko, sa svim onim skrivenim trudom koji igrači rijetko imaju priliku vidjeti. Sve predstavljene videoigre, i velikih komercijalnih studija i nezavisnih dizajnera, prikazuju razvoj, interdisciplinarnost i ljepotu dizajna tog medija te težnju pomicanju granica: od nagrađivane postapokaliptične uspješnice The Last of Us, smatrane jednom od najboljih videoigara svih vremena, zatim nezavisnih pustolovnih videoigara Journey (koja apstrakcijom nastoji izbjeći kulturnu pristranost) i Kentucky Route Zero (s referencijama na sliku Le Blanc Seing Renéa Magrittea, prozu Williama Faulknera i dramu Smrt trgovačkog putnika Arthura Millera), pa do videoigara poput No Man's Sky, Splatoon, Bloodborne i drugih.

Drugi dio (Disrupt) daje pogled na društveno-političku ulogu videoigara koje sve češće potiču na kritičko razmišljanje i društvenu/osobnu promjenu. U komentarima utjecajnih proizvođača videoigara, kritičara i akademika propituje se što bi one trebale biti i kako se više ili manje uspješno bave osjetljivim temama seksa, oružja, rasizma, društvene nejednakosti i politike. Izložene su videoigra How Do You Do It? o dječjem otkrivanju seksualnosti, satirična mobilna igra Phone Story s kritikom izrabljivanja dječjeg rada i ljudske bijede u tvornici pametnih telefona te aktivistička videoigra A Series of Gunshots s potresnim komentarom na preveliko oslanjanje videoigara na upotrebu vatrenog oružja.

Treći dio (Play) slavi kreativnost igrača te njihovu ulogu suautora, koji svojim entuzijazmom uz dizajnere i umjetnike postaju jednako važni stvaratelji iskustva igranja. Prigrlivši voljene videoigre, zajednice igrača na društvenim platformama proširuju virtualne svjetove i potencijal medija. Prikazani su zapanjujući inženjerski pothvati igrača Minecrafta koji stvaraju virtualna mjesta iz fikcije i povijesti, masovni spektakl svjetskog finala turnira videoigre League of Legends na Nacionalnom stadionu u Pekingu, s 90 000 gledatelja uživo i milijunima na internetu, te kostimi obožavatelja (cosplay) koji predstavljaju zajednicu igrača Overwatcha.

Na kraju se istražuju drukčiji konteksti i uređaji za igranje koji pokazuju kako se medij oslobodio od tradicionalnih računala i konzola te proširio na „uradi sam“ instalacije poput prijenosnog ruksaka za arkadne igre ili starog Mitsubishija pretvorenog u igraći kabinet. Interaktivne instalacije pružaju alternativu tradicionalnomu arkadnom prostoru te poticanjem posjetitelja na sudjelovanje u nizu nekonvencionalnih umjetničkih projekata podsjećaju na društvenu moć videoigara.

Naglašavajući ovaj pothvat kao prvi u nizu izložbi o videoigrama, u Muzeju su željeli osigurati da svatko ode s novootkrivenim poštovanjem prema dizajnerima, igračima i samoj disciplini. Obuhvativši važnih petnaest godina u evoluciji videoigara, izložba pokazuje da su one rezultat složenih i zapravo iznenađujuće ustaljenih procesa u dizajnu koji se prilagođavaju tehnologiji koja se brzo mijenja te sve raznovrsnijoj publici, s više od 2,2 milijarde igrača širom svijeta. Pritom je važno što se temom bavi upravo glasovita muzejska ustanova koja je istražuje na nekonvencionalan i napredan način. Eklektičan raspon radova iz dizajna videoigara u prvom redu ističe da su ih napravili ljudi, za druge ljude, učeći ih konceptima prijateljstva, suosjećanja, ljubavi, tolerancije i zajedništva. Prva velika izložba o ulozi videoigara u našem doživljaju kulture i društva tako potvrđuje da su savršen spoj umjetnosti i tehnologije, prepun mogućnosti i utjecaja na promjenu. Izložba je otvorena do 24. veljače 2019. (Dunja Vranešević i Denis Bučar)

 

Foto: Video Games, Play, Design, Disrupt at the V&A (8 September 2018 - 24 February 2019)


 

Horizon 2020. – mogućnosti financiranja za muzejske projekte

Horizon 2020 najveći je europski program za istraživanje i inovacije. Započeo je 2014., s trajanjem do 2020. godine. Putem programa se predviđeni iznos od oko 80 milijardi eura investira u projekte kako bi se potaknula istraživanja, širenje znanja, suradnja javnog i privatnog sektora, gospodarski razvoj i zapošljavanje. Unutar programa zastupljena je i kultura, a trenutno je najavljeno nekoliko poziva koji bi se trebali otvoriti u studenom ove godine, a koji će se orijentirati na čuvanje, istraživanje i promicanje kulture, kulturne baštine i kulturnih vrijednosti, te će time zasigurno biti zanimljivi i našim muzealcima i djelatnicima u kulturi.

Kolaborativni pristupi kulturnoj baštini za društvenu koheziju

Poziv je usmjeren na projektne prijedloge kojima je cilj uključiti manje zastupljene skupine u očuvanje i promicanje kulturne baštine, kako materijalne, tako i nematerijalne, i time potaknuti socijalnu koheziju i promicati vrijednosti različitih kultura. Projekti bi trebali raditi na razvijanju aplikacija i alata, uporabi društvenih mreža i na drugim načinima kojima bi se marginalizirane zajednice mogle aktivno uključiti korištenjem, oblikovanjem i stvaranjem novih kulturnih materijala. Muzeji i druge kulturne institucije bi na ovaj način mogle privući novu publiku, a takav pristup bio bi od koristi i turističkom sektoru, različitim nevladinim i drugim organizacijama.

Predloženo je financiranje u iznosu između tri i četiri milijuna eura, ali će se razmatrati i prijedlozi kojima su za provedbu potrebni drugi iznosi.

Predviđeni početak poziva je 6 . studenog 2018., a rok 14. ožujka 2019.

Društveni izazovi i umjetnost

Područje projektnog prijedloga treba se orijentirati na suodnos i međusobni utjecaj umjetnosti i umjetničke proizvodnje i novih načina razmišljanja i djelovanja u okviru suvremenih društvenih izazova, poput društvene nejednakosti i nepravde, pitanja demokracije, nasilja, migracija i ekoloških promjena. Treba se osvrnuti i na metode uključivanja i informiranja javnosti, poput digitalnih tehnologija koje omogućuju lakši pristup umjetnosti. Potreban je multidisciplinarni pristup koji bi obuhvatio utjecaj povijesti, lokalnog ili nacionalnog identiteta, trendova i društvenih pokreta na umjetnost, a tom procesu svoj doprinos mogu dati i osobe poput kustosa, istraživača, donositelja zakona i drugih. U kontekstu projekta terminom „umjetnost“ obuhvaćeno je slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, dizajn, fotografija, kinematografija, obrt, književnost, glazba, kazališna umjetnost, ples, digitalna umjetnost, ali nije ograničen na navedene.

Predloženo je financiranje u iznosu od tri milijuna eura, ali će se razmatrati i prijedlozi kojima su za provedbu potrebni drugi iznosi.

Predviđeni početak poziva je 6 . studenog 2018., a rok 14. ožujka 2019.

Društvena vrijednost kulture i utjecaj kulturnih politika u Europi

Cilj je istražiti društvenu vrijednost kulture, procijeniti i identificirati utjecaj kulture na društvenu dobrobit, utjecaj kulture na ujedinjenje i podjelu Europe, odnos kulturnih vrijednosti i medija te različitih socio-ekonomskih grupa, kao i načine na koje npr. urbanizacija, spol i društvene razlike utječu na formiranje kulturnih vrijednosti. Unutar projekta potrebno je i procijeniti na koji način zakoni i institucije utječu na čuvanje i promicanje kulturnih vrijednosti. Očekivani rezultat je doprinos razvoju novih metodologija kojima bi se procijenila i odredila društvena vrijednost kulture u današnjem društvu.

Predloženo je financiranje u iznosu od tri milijuna eura, ali će se razmatrati i prijedlozi kojima su za provedbu potrebni drugi iznosi.

Predviđeni početak poziva je 6 . studenog 2018., a rok 14. ožujka 2019.

Digitalizacija, digitalno jedinstveno tržište i europska kultura: novi izazovi za kreativnost, prava intelektualnog vlasništva i autorska prava

U prijedlozima je potrebno osvrnuti se na utjecaj koji digitalizacija ima na pristup europskim kulturnim dobrima, doprinos kreativnosti i oblikovanju društvenog identiteta. Potrebno je usporediti stanje u različitim državama po pitanju autorskih prava i prava intelektualnog vlasništva, procijeniti važnost digitalnog jedinstvenog tržišta i osvrnuti se na kulturni sektor, umjetničke zajednice, mreže i ciljane skupine. Produkt bi trebao biti detaljna analiza i rješenja koja bi doprinijela lakšem pristupu digitaliziranim kulturnim dobrima i razumijevanju važnosti usklađivanja prava i razvoja jedinstvenog tržišta.

Predloženo je financiranje u iznosu od tri milijuna eura, ali će se razmatrati i prijedlozi kojima su za provedbu potrebni drugi iznosi.

Predviđeni početak poziva je 6 . studenog 2018., a rok 14. ožujka 2019.

Socijalna platforma o procjeni utjecaja i kvaliteti intervencija na europskom povijesnom okruženju i kulturnom naslijeđu

Programom je zamišljena platforma koja bi služila za lakše i djelotvornije dijeljenje iskustava, rješavanje postojećih i predviđanje mogućih problema, analizu, usporedbu i promociju najboljih praksi u svrhu provedbe što kvalitetnijih intervencija na kulturnoj baštini i povijesnim područjima, stvaranja zajedničkih legislativnih okvira i standarda i cjelovitog pristupa zaštite baštine. Platforma bi unutar dijaloga o navedenim temama ujedinila stručnjake za kulturnu baštinu, istraživače, donositelje zakona i ostale javne i privatne sudionike. Uključila bi materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, kulturne krajolike, kulturu manjina i različitih zajednica.

Predloženo je financiranje u iznosu od milijun i pol eura, ali će se razmatrati i prijedlozi kojima su za provedbu potrebni drugi iznosi.

Predviđeni početak poziva je 6 . studenog 2018., a rok 14. ožujka 2019.

Inovativni pristupi urbanom i regionalnom razvoju kroz kulturni turizam

Prijedlozi bi se trebali baviti utjecajem koji kulturni turizam, ili njegovo odsudstvo, ima na razvoj europskih regija i urbanih dijelova. Također bi trebali proučiti djelotvornost i održivost trendova i praksi te se osvrnuti na razvijanje metoda i alata za njihovo mjerenje, kao i razvijanje strategija koje bi doprinijele razvoju kulturnog turizma. Projekt bi trebao obuhvatiti i načine na koje bi se promovirali manje posjećene regije i urbani dijelovi i manje zastupljene kulture.

Predloženo je financiranje u iznosu od tri milijuna eura, ali će se razmatrati i prijedlozi kojima su za provedbu potrebni drugi iznosi.

Predviđeni početak poziva je 6 . studenog 2018., a rok 14. ožujka 2019.

Preobrazba povijesnih urbanih područja i/ili kulturnih krajolika u središta poduzetništva i društvene i kulturne integracije

Zaštitom od napuštanja i zanemarivanja te oživljavanjem povijesnih urbanih sredina i kulturnih krajolika može se potaknuti društvena koheziju i integracija, i to suradnjom lokalnog stanovništva, istraživačkih centara, sveučilišta i ostalih relevantnih dionika. To se može napraviti poticanjem razvoja inovacija koje se bave kulturom i kulturnim nasljeđem, kulturnih i kreativnih industrija, uključujući one koje se bave digitalnim tehnologijama, manjih manufaktura i lokalnih obrtničkih radionica. Projekt se može udružiti s drugim postojećim i relevantnim projektima kako bi se ostvario cilj.

Predloženo je financiranje u iznosu između sedam i osam milijuna eura, ali će se razmatrati i prijedlozi kojima su za provedbu potrebni drugi iznosi.

Predviđeni početak poziva je 14. studenog 2018., a rok 19. veljače 2019.

(Zrinka Marković)


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr