U organizaciji Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDC-a) održan je međunarodni simpozij „Glazba u muzeju / Muzeji glazbe“ na kojemu je po prvi put u hrvatskoj muzejskoj zajednici sagledan fenomen glazbene baštine i njezine interpretacije u muzejima. Rad interdisciplinarnog programskog odbora koji su činili stručnjaci iz MDC-a, Hrvatskoga glazbenog zavoda, Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU, Muzičkoga informativnog centra, Muzičke akademije u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Centra za nematerijalnu kulturu Istre i Instituta za etnologiju i folkloristiku, rezultirao je trodnevnim simpozijem (16. - 18. listopada 2013.) održanim u Muzeju Mimara s brojnim popratnim glazbenim događanjima održanima u raznim kulturnim ustanovama grada Zagreba. Uz održavanje simpozija objavljen je i dvojezični zbornik sažetaka (na hrvatskome i engleskom jeziku) koji je uz program događanja objavio i 40 sažetaka izlaganja međunarodne skupine izlagača iz muzeja, arhiva, knjižnica, glazbenih zavoda i instituta. Sažeci su grupirani u nekoliko tematskih cjelina prateći tijek održavanja simpozija: „Uvodna izlaganja“, „Tradicijska glazbala i etnografske zbirke“, „Skladatelji, glazbene zbirke i glazbena građa“, „Restauracija glazbenih instrumenata“, „Suvremeni načini komuniciranja glazbene i zvučne baštine“ i „Zaključna izlaganja“. Zbornik je dostupan i u elektroničkom obliku u PDF formatu na mrežnim stranicama MDC-a (URL:http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/GUM%20knjizica%20sazetaka.pdf), a u pripremi je i zbornik integralnih izlaganja koji će biti objavljen u godišnjaku „Muzeologija“.

Publikacija donosi program događanja i sažetke predstavljene filmske građe

Dvobroj muzeološkog časopisa Muzejskoga dokumentacijskog centra „Muzeologija“ (sv. 48/49) objavljen je kao zbornik radova sa simpozija „Knjiga u muzeju - KUM“. Simpozij je održan uz 30. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija u Muzeju Mimara 5. i 6. listopada 2011., u organizaciji MDC-a, a u središte zanimanja stavio je knjigu u muzeju te pokušao odgovoriti na niz problemskih pitanja, među kojima su i ona o ulozi knjige u muzeju, o funkciji knjige kao muzejskog predmeta, o tome kako knjigu izložiti, čuvati i obraditi te omogućiti njezinu pristupačnost u muzejskome, ne-knjižničnom okruženju. Zbornik radova donosi 35 izlaganja renomiranih stručnjaka iz muzeja, knjižnica i znanstvenih ustanova, koja su održana unutar pet tematskih skupina. Autori radova u prvoj tematskoj skupini - „Knjiga kao kulturno dobro“ - nastojali su definirati kriterije za određivanje knjige kao kulturnog dobra (S. Harni) te proceduru upisa takvih knjiga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (R. Saračević-Würth). Definirana je muzealna vrijednost knjiga i zbirki knjižnične građe (Ž. Vujić i H. Stublić), sagledani teorijski okviri knjige kao izložbenog predmeta (A. Horić) te na primjerima prikazani neki aspekti zbog kojih se pojedine knjižnične jedinice mogu izdvojiti u kategoriju kulturne baštine (T. Ilić-Olujić, A. Škrtić). Drugi tematski blok pod naslovom „Stručna obrada, zaštita i prezentacija knjižne građe kao muzejskog predmeta“ bavio se problematikom nabave i čuvanja knjižne građe u muzejima te njihove svrhovite muzeološke funkcije (A. Duplančić), kao i pitanjima otpisa i pohrane knjižnih zbirki (D. Dujmović), problemima stručne obrade i primjene knjižničarskih odnosno muzejskih standarda u katalogizaciji knjižničnih jedinica (V. Vlašić Jurić). Upozoreno je na problematiku prečestog izlaganja vrijedne i stare knjižne građe (V. Magić) te neadekvatnih načina njezina izlaganja (S. Kočevar). Ponuđeni su i konkretni odgovori na pitanja preventivne zaštite knjižne građe (Ž. Laszlo). Nakon preglednog izlaganja o muzejskim zbirkama knjiga u hrvatskim muzejima, utemeljenoga na istraživanju podataka iz Registra muzeja, galerija i zbirki Republike Hrvatske (S. Radovanlija Mileusnić i M. Franulić), u trećem su tematskom bloku („Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju“) izlagači predstavili iznimno bogate muzejske knjižnice i zbirke starih i raritetnih knjiga poput knjižnica obitelji Prandau-Normann (M. Vinaj), obitelji Pejačević (R. Bošnjaković) i obitelji Bombelles (Ž. Lazar) te iznimno vrijedne zbirke starih knjiga Zavičajnog muzeja Ozalj (B. Stergar). Opisana je uloga tehničke knjige u izložbenoj djelatnosti Tehničkog muzeja u Zagrebu (K. Kalanj), kao i knjižna građa umjetničkih časopisa na povremenim i stalnim izložbama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (J. Vinterhalter). Objavljen je i prikaz recentne muzejske izložbe Galerije Klovićevi dvori na kojoj je knjiga bila tema i sredstvo prezentacije (K. Jurčec Kos), kao i izložba o Jozi Kljakoviću kao ilustratoru knjige „Smrt Smail-age Čengijića“ (Ž. Zdelar). U četvrtome tematskom bloku - „Muzejske knjižnice kao ishodišta muzejskih zbirki knjižne građe“ - u kojima su predstavljene vrijedne zbirke knjiga pohranjene u muzejskim knjižnicama Muzeja grada Trogira (D. Radić), knjižnici Strossmayerove galerije starih majstora HAZU (I. Šamec Flaschar), Hrvatskoga školskog muzeja (Š. Batinić), Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (D. Ćaleta), Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci (T. Mataija), Muzeja Slavonije u Osijeku (I. Knežević), u Memorijalnoj zbirci Petra Šegedina u osnutku (S. Sardelić) i u Muzeju otoka Brača u Škripu (A. Matoković). Posljednji tematski blok („Digitalizacija i web prezentacija knjižne građe“) bavi se elektroničkom knjigom u muzeju (D. Živković, M. Tot, B. Šalamon-Cindori) i mogućnostima što ih donosi suvremena tehnologija u zaštiti i prezentaciji knjižnoga kulturnog dobra u muzejima (J. Jakšić). Dobri primjeri knjižnice HAZU (V. Juričić i K. Crnković) i Knjižnice grada Zagreba (Ž. Vegh i I. Meić) postavili su visoke standarde izgradnje digitaliziranih repozitorija te postavljanja virtualnih izložaba knjižne građe. Radovi u zborniku popraćeni su sažecima na engleskom jeziku te ilustracijama u boji.

Publikacija donosi program događanja i sažetke predstavljene filmske građe

Publikacija donosi program događanja i kraće sažetke predstavljene filmske građe