Prvi sveščić 55. godišta časopisa slovenskih muzeja „Argo“ svojim je većim dijelom tematski posvećen muzejskoj pedagogiji i muzejskom prenošenju znanja djeci, mladima i odraslima. Naime, prve stranice donose razgovor s dr. sc. Stašom Tome iz Prirodoslovnog muzeja Slovenije, u kojemu je dr. Tome iznijela crtice iz svojega dugogodišnjeg i bogatog iskustva muzejske pedagoginje, za koje je i nagrađena brojnim nagradama. Cijelo jedno poglavlje časopisa, sa sedam priloga, posvećeno je 40. godišnjici Pedagoške sekcije Zajednice muzeja Slovenije. U poglavlju „Teorija“ sadržan je tekst Darka Kneza i Alenke Šauperl, u kojemu je iznesena teza o mogućnostima i nužnosti primjene jedinstvene klasifikacijske sheme u muzejima i knjižnicama. U tekstu je dan i prikaz Pravilnika o seznamu zvrsti dediščine in varstvenih usmeritvah koji propisuje osnovnu klasifikacijsku shemu muzejskih predmeta u 22 skupine te njegova usporedba s drugim inozemnim klasifikacijama. Temom klasifikacije bavila se i Tina Pleško u tekstu o tipologiji skulptura. Rubrika „Gradivo“ također donosi opsežan tekst o liturgijskoj odjeći 17. i 18. stoljeća u Sloveniji autorice Tine Istinič. U časopisu su objavljeni i tekstovi iz rada sekcija Slovenskoga muzejskog društva te vijesti i prikazi. Tema br. 55 (2): Nabavna politka muzeja

Umjetnički paviljon u Zagrebu svoju je izložbenu aktivnost u 2012. godini započeo kritičkom retrospektivom likovnog umjetnika Bele Csikosa Sesije (Osijek, 1864. - Zagreb, 1931.) nastavljajući tako izložbeno valoriziranje opusa velikana hrvatske moderne umjetnosti. Izložba autora akademika i uglednog povjesničara umjetnosti Tonka Maroevića, održana od 19. siječnja do 11. ožujka 2012., nastojanje je da se prvi put primjereno predstavi jedan od ishodišnih opusa hrvatske moderne umjetnosti, opus Bele Csikosa Sesije. Izložba je popraćena katalogom koji donosi opsežnu Maroevićevu studiju „Za psihom, sliko! Motivski zov i izrazni izazov Čikoševa slikarstva“. U njezinim je uvodnim poglavljima Maroević istaknuo: „Ime Bele Čikoša Sesije opravdano odzvanja u svim pregledima hrvatskog slikarstva, njegov stvaralački prinos odmah je prepoznat u razdoblju prodora modernije likovne osjetljivosti na prelasku iz 19. u 20. stoljeće, stanovit broj njegovih radova je ne samo antologijski verificiran nego služi i kao miljokaz ili reper u panorami stilskih oscilacija i iskustveno-tehničkih tekovina slikarskog umijeća u nacionalnom kontekstu.“ Tekst je ilustriran reprodukcijama izloženih umjetnina u boji i popratnim legendama. Kataloški dio sadržava popis 175 izloženih umjetnina, a u prilozima je dana umjetnikova biografija i izbor iz bibliografije (1891. - 1977.). Tekst cijele publikacije objavljen je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku.

Monografija je objavljena uz izložbu održanu u Berlinische Galerie, Landesmuseum für Moderne Kunst, Fotografie und Architektur (Berlin) od veljače do svibnja 2012. Posvećena je Borisu Mikhailovu (Kharkov, Ukrajina, 1938.), jednome od najznačajnijih suvremenih fotografa. Otkako se sredinom 1960-ih počeo baviti fotografijom, Mikhailov je izgradio opsežan i višeznačan fotografski opus. U svome umjetničkom izričaju na različite se načine koristio medijima kako bi izrazio i naglasio svoj ironičan odnos prema okolini. Svoj kritički odnos izražavao je konceptualnim fotografskim stvaralaštvom, ali i dokumentarnim snimkama iz svakodnevnog života. Na izložbi je, kao i u popratnoj monografiji, okupljen izbor njegovih radova, od onih nastalih u eksperimentalnoj, ranoj fazi stvaralaštva do najnovijih radova ostvarenih u Berlinu, gdje umjetnik živi i radi. Uvodne tekstove u monografiji napisali su Thomas Köhler, Christina Landbrecht, Inka Schube i Jan Verwoert. Drugi dio monografije donosi reprodukcije Mikhailovih fotografija u šest tematskih serija, a treći dio obuhvaća umjetnikovu biografiju i bibliografiju te popis samostalnih i grupnih izložaba. Tekst monografije napisan je usporedno na njemačkome i engleskom jeziku.

Časopis „Curator“ donosi tekstove muzejskih profesionalaca namijenjene muzejskim profesionalcima. Zamišljen je kao forum za istraživanja i raspravu o recentnim muzeološkim i muzejskim teorijskim i praktičnim pitanjima koja se odnose na muzejsko upravljanje i poslovanje, istraživanje i izlaganje, odnos prema posjetiteljima, ulogu u društvenoj zajednici, zaštitu, edukaciju, nabavnu politiku i druge sastavnice muzejskog rada. Obično cijeli pojedinačni sveščići časopisa obrađuju jednu od aktualnih tema. Tako je prvi sveščić 55. sveska u 2012. godini posvećen temi „Zajednica i muzeji“ („Communities and museums“) i nastoji odgovoriti na pitanje je li se, i kako, promijenila komunikacijska uloga muzeja u vremenu kada su mobilni uređaji i elektronički servisi te brojne društvene mreže postali mjesta brze izmjene i razmjene ideja, prenošenja poruka i informacija. Autori priloga nastojali su primjerima prezentacije afričke, azijske ili latinoameričke kulture dokazati da su muzejski predmeti i živa riječ osnovni nositelji znanja i informacija iako se sve prednosti suvremene tehnologije primjenjuju u muzejskoj komunikaciji. Treći sveščić posvećen je muzejima kao promicateljima ljudskih prava i jednakosti („Museums and international human rights“). Tema je obrađena na poticaj FIHRM-a (The Federation of International Human Rights Museums), nove međunarodne muzejske inicijative koju koordinira Nacionalni muzej iz Liverpoola (više na mrežnim stranicama http://www.fihrm.org/). Sveščić donosi priloge s druge konferencije FIHRM-a održane 2011. u Međunarodnome muzeju ropstva (International Slavery Museum) u Liverpoolu. Drugi i četvrti sveščić svoje priloge donose u ustaljenim rubrikama („Forum“; „Promišljanja“; „Članci“; „Digitalizacija“; „Istraživanja“; „Izložbe“; „Knjige“). Tekstovi su popraćeni crno-bijelim ilustracijama te potkrijepljeni bogatim bibliografskim bilješkama i literaturom.

Glasnik Slovenskoga etnografskog muzeja „Etnolog“ u 22. sveščiću obrađuje temu „Kako preživjeti u doba krize, rata, diskriminacije ili marginalizacije“ („Preživeti v krizi, vojni, različnosti ali obstranosti“). Svoj prilog temi dali su Tješa Zidarič, koja analizira političke grafite u Ljubljani kao odraz aktualnih društvenih događanja; Nena Židov, koja istražuje kako je u pojedinim časopisima druge polovice 19. i početkom 20. st. obrađena tema prosjaka i prosjačenja; Maja Godina Golija, koja razmatra različite načine prehrane u doba ratne krize Prvoga svjetskog rata; Mojca Kovačič, koja obrađuje etnomuzikološku temu odnosa političke represije prema zvonjavi crvenih zvona; Blaž Bajič i Beja Protner, koji obrađuju „čefursku“ supkulturu u Sloveniji; Tanja Kovačič, koja piše o aseksualnosti kao stigmi u suvremenoj društvenoj zajednici; Alenka Bartulović, koja opisuje nastojanja da se u Sarajevu, gradu „nepostojeće države“, uspostavi normalan život, a Špela Alič piše o odnosu zapatizma i feminizma. Spomenuti tekstovi, kao i ostali radovi unutar stalnih rubrika časopisa, popraćeni su sažecima na engleskom jeziku te opsežnim bibliografskim bilješkama.

Najnoviji svezak „Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske“, koji obuhvaća dvobroj (33/34) za 2009. i 2010. godinu, donosi petnaest priloga. Među njima su i dva priloga s tematikom iz povijesnog zakonodavstva: Ivan Viđen predstavlja Pravilnik dubrovačkog Nadleštva za umjetnost i spomenike iz 1919. godine autora Marka Murata, a Marina Juranović Tonejc opisuje zakonsku regulativu s područja zaštite pokretne baštine u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Tematikom epistemologije konzervatorsko-restauratorske struke bavi se Denis Vokić u dva priloga. Ostale priloge potpisuju Marijana Korunek, Blanda Matica, Željko Trstenjak, Anita Gamulin, Sanja Buble, Ratko Ivanušec, Zrinka Paladino, Vladan Desnica, Goran Bulić, Danijela Jemo, Tajana Kera i Irena Ivić. Svi su tekstovi recenzirani, popraćeni bibliografskim bilješkama, sažecima na engleskom jeziku te ilustracijama.