biografija
Tullio Vorano rođen je 1946. u Labinu gdje je pohađao Osnovnu talijansku školu i hrvatsku Gimnaziju, a Filozofski fakultet, grupu povijest i povijest umjetnosti, završio je u Zagrebu.
Sav radni vijek, od 1968. godine proveo je u Narodnome muzeju Labin, u svojstvu kustosa voditelja. Dva je puta bio vršitelj dužnosti direktora Radničkog sveučilišta Labin, a godinu je dana (1971.) honorarno predavao povijest u Gimnaziji „Mate Blažina“ u Labinu. U jednome mandatu bio je izaslanik u Republičkom SIZ-u kulture i član Hrvatskog muzejskog vijeća. Od 2004. do 2006. bio je voditelj Društva muzealaca i galerista Istre. Bio je član Savjeta Historijskog arhiva Pazin, te član Upravnog vijeća Etnografskog muzeja Istre u Pazinu. Kao predstavnik Zajednice Talijana Labin pet je puta uzastopno izabran za općinskoga, a kasnije i za gradskog vijećnika. Pod njegovim je vodstvom obnovljena muzejska zgrada i postavljen novi stalni postav Narodnog muzeja Labin, koji djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta. Posebno zanimanje pokazao je za život i rad Matije Vlačića Ilirika, te je upravljao otvaranjem Memorijalne zbirke Matije Vlačića Ilirika u Labinu. Ujedno je organizirao restauriranje ciklusa baroknih slika i obnovu crkve sv. Marije Tješiteljice u Labinu te potaknuo otvaranje Zbirke sakralnih umjetnina.
Ostala područja interesa T. Vorana jesu razvitak labinskih rudnika, istarski ugljenokopi, radnički pokret Labinštine i štrajkovi rudara, a autor je knjige Istarski ugljenokopi, četiri stoljeća rudarenja u Istri, (1997.).
Napisao je i dva muzejska vodiča (2004. i 2006.), predgovor fotomonografji Virgilija Giuricina Zalazak jedne epohe. Autor je zbornika radova o Radničkom pokretu i NOR-u Istre, Radničkom pokretu Labinštine, 1921.-1941., sa širim osvrtom na Istru. Preveo je i uredio Labinsku povijesnu kroniku, Hermana Stembergera (1983.).
Surađivao je s Centrom za povijesna istraživanja u Rovinju, Zajednicom Talijana Labin i časopisom Istra. U glasilu Labinska komuna objavio je brojne članke o labinskim društvima i udruženjima, a s Turističkom zajednicom grada Labina sudjelovao u projektu Labin art republika. Bavio se i prevođenjem s talijanskog jezika, pa je osim stručnih tekstova preveo i roman Diega Zandela Una storia istriana (Istarska priča). Nagrađen je Srebrenom plaketom Labinske republike.
Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 22. ožujka 2007.
Iz Knjižnice MDC-a:
Radovi autora
O autoru su pisali
tekst zvučnog zapisasakrij tekst zvučnog zapisa
Ministarstvo kulture, prvi puta, odnosno RSIZ je dao jedan mali iznos za popravak krova, onda smo mi vlastitim snagama nabavili materijal. Imali smo stari kombi i s tim kombijem smo sav taj materijal za krov dovukli, to je strašna kvadratura, sve to po tim stepenicama, to je trajalo dosta dugo, svi smo bili angažirani. Išli smo u Sloveniju kupiti daske, pa su se onda tu sušile jednu sezonu. To je bio početak. Kad smo uspjeli krov riješiti i kad su vidjeli da zaista stojimo i dušom i tijelom iza toga, onda je stvar nekako po inerciji krenula dalje, počeli su davati sredstva, tako smo obnavljali kat po kat, spuštali smo se od krova na dolje. Kad smo opet došli do prizemlja trebalo je smisliti unutra, pa smo opet radili nove postave od prizemlja prema prvom katu, relativno je to bilo u redu.
|
