Ako vam je poznat podatak da Amsterdam slovi kao svjetski grad s najvećim brojem kulturnih znamenitosti po glavi stanovnika i kao dom najvećem broju muzeja po kvadratnome metru, onda zasigurno možete pretpostaviti kako jednomu muzeju u takvoj kulturnoj metropoli nije nimalo lak zadatak pronaći svoje mjesto na muzejskome "zvjezdanom nebu". Pa ipak, među više od 90-ak odreda zanimljivih muzeja, od kojih su neki na samom vrhu svjetske muzejske scene, muzej Micropia uspio se istaknuti jednim od najfascinantnijih postava u glavnom gradu Nizozemske, a i puno šire.
Prošle godine ovaj je amsterdamski muzej osvojio i Museums in Spot Award, nagradu na međunarodnom natječaju Museums in Short za kratak film nastao u cilju predstavljanja muzeja, o čemu smo nedavno pisali. U spotu Meet your microbes domišljato se prikazuje kako se sve oko nas sastoji od mikroba, pa i mi sami, te se posjetitelje poziva da svoje mikrobe pobliže upoznaju u Micropiji. Takav poziv nemoguće je ne prihvatiti, pa smo Micropiju sada i posjetili te se uvjerili da je nagrađeni reklamni spot samo početak inovativnog promišljanja uloge muzeja na kojemu počiva rad ovog muzeja.
Otvorena u rujnu 2014. godine u sklopu zoološkog vrta Artis, nakon više od dvanaest godina razvijanja koncepcije, Micropia je prvi muzej mikroba na svijetu. Ideja za osnivanje potekla je iz želje da se posjetiteljima približi svijet mikrobiologije širenjem provjerenih informacija o mikrobima koji se, unatoč njihovoj ključnoj ulozi u svakodnevnom funkcioniranju ljudskog života, često povezuju isključivo s bolestima, a nedostatak razumijevanja negativno utječe na razvoj inovacija u znanosti. Uspostavljanjem pozitivnoga i informiranog gledišta na mikrobe Muzej nastoji premostiti još uvijek velik jaz između znanosti i javnosti, i to radi vrlo uspješno.
Razvivši se kao dio Artisa, Micropia je i sama zoološki vrt – za mikrobe. Priču o mikrobima posjetiteljima prenose živi izlošci: čak tristo vrsta mikroba uzgaja se u laboratoriju u sastavu Muzeja i izlaže u stalnom postavu, a na njihov odabir utječu ljepota izložaka, izvanredna obilježja, raznolikost, mogućnost izlaganja i prenošenja određene priče, važnost ljudima i čovječanstvu. Za mikroorganizme koji bi pak mogli uzrokovati opasnost ljudima odabran je virtualni način predstavljanja.
Na ulazu posjetitelji se upoznaju s ocem mikrobiologije, nizozemskim trgovcem tekstilom Antoniejem van Leeuwenhoekom (1632. – 1723.) koji se u želji da što bolje vidi kvalitetu vlakana počeo zanimati za izradu povećala, a potom i mikroskopa. Na kućnome mikroskopu proučavao je zubni plak, vodu iz jarka i spermu te otkrio mikroorganizme od kojih se sastoje. No pravi ulazak u svijet mikroba započinje vožnjom dizalom na gornju etažu odakle počinje obilazak postava. Osmišljeno kao crna kutija sa zaslonom na stropu, dizalo odaje dojam kao da su sami posjetitelji uzorci ispod mikroskopa: filmom na kojemu se povećava slika vodi se sve dublje u organizam i pokazuje kako i naši mikrobi imaju svoje mikrobe.
Svi zidovi izložbenog prostora na gornjoj razini crne su boje, zbog čega se još više ističu izlošci i pomoćni zasloni koji su jedini osvijetljeni, a njihova površina prekrivena je sitnim kuglicama od recikliranog materijala koje asociraju na živi organizam. Velikim stablom života, modelom koji pokazuje da su svi organizmi na Zemlji jedna velika obitelj s istom strukturom (DNK) i pretkom (prabakterijom), otkriva se beskrajno prostranstvo živih organizama inače nevidljivih golom oku. Dok se pretpostavlja da na Zemlji živi oko deset milijuna vidljivih vrsta (životinja, biljaka, kukaca), procijenjen broj mikroba seže od stotinu milijuna do deset trilijuna različitih vrsta, od kojih je zasad identificiran samo jedan posto!
U postavu su predstavljene najvažnije tematske cjeline povezane s djelovanjem mikroba u svakodnevnom životu. Koje su osnovne vrste mikroba, kako izgledaju, gdje se nalaze, u kakvim sve uvjetima žive, kako se hrane, razmnožavaju i kreću, po čemu su posebni i kako utječu na život na Zemlji samo su neka od pitanja na koja se daju zanimljivi i nadasve poučni odgovori. Kako bi se osiguralo izbjegavanje fizičkog kontakta između mikroba i posjetitelja, postavljene su inovativne instalacije: upravljanje mikroskopom pojednostavnjeno je uvođenjem 3D uređaja povezanoga s mikroskopom kamerama, a brojni multimedijski zasloni prenose trenutačan pogled kroz mikroskop, "katalog" mikroba s pojedinostima o njihovu staništu i ulozi, usporedan prikaz veličina različitih mikroba u nanometrima te animirane obrazovne filmove koji kratko i razumljivo objašnjavaju svaku od istaknutih tema. Osim toga, od uređenja oduševljava i staklo koje povezuje izložbeni prostor s pravim laboratorijem u kojemu rade djelatnici Micropije, čime posjetitelji dobivaju jedinstven uvid u svakidašnji posao mikrobiologa.
Muzej je prepun faktografskih, ali nimalo suhoparnih podataka koji zadivljuju i ujedno educiraju posjetitelja. Posjetitelje se neprekidno podsjeća na neraskidivu vezu između mikroba i njihova života. Mikrobi oblikuju cijeli naš svijet: prisutni su dok dišemo i jedemo; nalaze se na nama i u našim tijelima; određuju što nam miriše i čime se hranimo, kada smo bolesni, a kada zdravi. Održavaju ravnotežu i omogućuju kruženje života u prirodi, od proizvodnje kisika do razlaganja organskih ostataka na hranjive tvari. U prenošenju njihove uloge ističu se dva interaktivna muzejska pomagala: skener tijela koji omogućuje pobliže upoznavanje s čak 171 trilijunom mikroba koji nastanjuju našu kožu, usta i unutrašnje organe te mjerač poljubaca (Kiss-o-meter) koji otkriva tko sve uistinu sudjeluje kada se dvoje ljubi. Izloženi su i primjeri pokvarene hrane na kojoj su se razvile plijesan i bakterije, ali i primjeri opasnih i bezopasnih vrsta mikroorganizama s kojima se svakodnevno susrećemo u kućanstvu, na predmetima poput mobitela, četkica za zube, ključeva, kuhinjskih spužvi, novčanica i dr., kako bi se pokazala važnost redovite higijene.
Posebna pozornost posvećena je upućivanju na sve blagodati koje omogućuju mikrobi, tj. na sve ono za što su zaslužni u našim tijelima i okolini te za što ih se sve može upotrijebiti: za dobro, poput proizvodnje goriva i alternativnih izvora energije, razvijanja lijekova, kozmetike, prirodnih gnojiva i hrane (kruha, sira, vina, jogurta, čokolade i dr.), čišćenja vode, zaštite usjeva od nametnika, pa čak i izrade otpornih materijala u proizvodnji namještaja i predmeta (kao zamjena za drvo, plastiku, kožu i sintetiku), ali i za ono loše, kao što su razvoj biološkog oružja i širenje epidemija. No naglasak u Muzeju nikako nije na lošim, nego na višestruko pozitivnim učincima koje mikrobi imaju na čovječanstvo i na naš planet.
Obilaskom amsterdamskog muzeja možemo sigurno utvrditi da nevidljivi svijet mikroba nikada prije nije djelovao tako zanimljivo i blisko. Kao primjer dobre muzejske prakse Micropia nastoji – i uspijeva – potaknuti zanimanje za mikrobiologiju i upoznati sve s njezinim nepresušnim potencijalom u rješavanju brojnih svjetskih problema. Nakon posjeta ovomu jedinstvenom zoološkom vrtu za mikrobe više nikada nećete isto gledati na sebe niti na svijet oko sebe, a to je odlika muzeja s vizijom. (Dunja Vranešević)