#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Predavanje Arne Kvorning: Neobična mjesta i trenutci / iza rešetaka

"Neobična mjesta i trenutci / iza rešetaka" naziv je predavanja Arnea Kvorninga, danskog arhitekta i dizajnera iza kojeg stoji pet tisuća izložaba u pedeset zemalja svijeta od postava Libeskindovog Danish Jewish Museum-a, preko The Secret Wartime Tunnels-a u Doveru do muzeja Lego kockica. Arne Kvorning svoj će pristup i način rada hrvatskoj muzejskoj zajednici predstaviti u ponedjeljak 2. listopada 2017. u 13 sati u prostorijama Muzejskoga dokumentacijskoga centra na primjeru dizajniranja postava Horsenes zatvorskog muzeja (Fængselsmuseet på Fængslet) u Kopenhagenu, za koji je dobio niz prestižnih nagrada.

Arne Kvorning osnovao je 1992. godine vlastitu dizajnersku tvrtku Kvorning Design & Communication specijaliziranu za prezentaciju baštine. Tvrtka danas ima urede u Kopenhagenu, Londonu, Oslu i Pekingu, a njen međunarodni uspjeh počiva na dobro osmišljenoj strategiji koja spaja muzejsku struku, povijesno nasljeđe i kreativne industrije. Pri realizaciji izložbenih projekata, uključujući i onih koji prezentiraju "teške" teme, velika važnost pridaje se dizajnu interijera i arhitekturi, grafičkom dizajnu te kreiranju atraktivnog korisničkog doživljaja primjenom novih tehnologija u prezentaciji muzejske građe.

Kvorning će u svom izlaganju predstaviti Horsens zatvorski muzej, nekadašnji danski državni zatvor, a danas muzej koji je svojom jedinstvenošću privukao veliku međunarodnu pozornost. Zadaća Kvorninga kao dramaturga, scenografa i dizajnera bila je dočarati zatvorske ambijente koristeći umjetničke i filmske efekte. Projekt je dobio čitav niz međunarodnih priznanja i nagrada od kojih su najznačajnija Museums+Heritage Award 2016 , nagrada za najbolju međunarodnu izložbu, InAVation Award 2016, nagrada za najbolje europsko AV pričanje priče te priznanje CNN-a koji ga je uvrstio u listu 10 najzanimljivijih zatvorskih muzeja u svijetu.

Pored Horsens zatvorskog muzeja bit će predstavljeni i brojni drugi atraktivnih baštinski projekti realizirani za brojne kulturne institucije u Danskoj i svijetu, od kojih svakako treba izdvojiti The Secret Wartime Tunnels u Doveru u Engleskoj, gdje su upotrebom scenografije i novih tehnologija posjetiteljima dočarani dramatični trenutci evakuacije britanske vojske iz Dunkirka u Drugom svjetskom ratu, kao i izložbu "Vrijeme i ceste" u The Norwegian Road Museum-u, koja posjetitelje uz pomoć pozadinske glazbe, specijalnih efekata , ambijentalne rasvjete i video animacija, vodi na putovanje norveškim cestama od ledenog doba, preko Vikinga i personalne unije sa Švedskom do današnjih dana. (Tončika Cukrov)


 

Suradnja Rijeke i Beča – prva retrospektiva Leontine Littrow

U Muzeju grada Rijeke u petak 29. rujna otvara se izložba sedamdesetak radova slikarice Leontine Littrow, umjetnice čija se djela, osim u brojnim privatnim zbirkama, čuvaju u Galeriji Akademije i u Wien Museumu u Beču, u Narodnom muzeju u Varšavi, u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani, u Pomorskom muzeju Sergej Mašera u Piranu, u Muzeju Revoltella u Trstu i u – Muzeju grada Rijeke.

Pripreme za izložbu, istraživanje njezina rada i prikupljanje njezinih djela, mahom u Rijeci i Beču, trajale su dvije godine. Sada se njezini radovi prvi put prikazuju javnosti cjelovitom kritičkom retrospektivnom izložbom i monografijom.

Leontine Littrow (Trst, 1856. – Opatija, 1925.) kćer je riječkoga lučkog kapetana i pomorskog nadzornika Heinricha von Littrowa, koji je naročito zaslužan i za uređenje Opatije početkom 1890.-ih. No, Leontine je Riječanima, Opatijcima i Primorcima gotovo nepoznata iako je ovdje živjela i radila. Slikarica koja se potpisuje isključivo kao Leo – pa time unosi zabunu, posljednjih je godina sve zapaženija na umjetničkom tržištu u Beču, a pojavljuje se i u drugim umjetničkim središtima te u poznatim aukcijskim kućama Sotheby i Christie's u Londonu.

Najznamenitiji Leontinini radovi su oni iz posljednjih godina devetnaestog i prvih godina dvadesetog stoljeća. U to vrijeme ima više zapaženih samostalnih izložbi u Continental Gallery u Londonu (1896. – 1899.) na kojima prikazuje primorske ambijente, djevojke na šterni i pod brajdom ili na rivi te pralje koje peru na potoku i na obali. Londonska kritika očarana je ljepotom našeg kraja i svjetlošću koje isijava iz njezinih slika. Već 1880. Leontina počinje izlagati u Beču, najviše na brojnim izložbama u Kunstlerhausu. Dva puta izlaže i na znamenitim međunarodnim izložbama u Glaspalastu u Münchenu, a samostalne je izložbe imala u Galerie Arnot (1911.) i Galerie Mhietke (1914.). Bile su to godine njezina najvećega zamaha i najvećih uspjeha.

Često je odlazila slikati u Veneciju i poslije u Dalmaciju te je na velikoj Austrijskoj izložbi u Londonu 1906. nastupala zajedno s dalmatinskim umjetnicima Bukovcem, Medovićem, Vidovićem i Meštrovićem. No najčešće slika u opatijskoj i riječkoj okolici – u Voloskom, Mošćenicama i Brseču, na Pećinama te na otocima, Krku, u Velom Lošinju i na Rabu. Zrele slike Leontine Littrow odišu impresionističkim prštanjem boja te igrom svjetla i sjene na slikama primorskih brajdi i u pergolama opatijskih vila. Stalna su joj tema more i stijene uz more koje u kasnim slikama sve više poprima ekspresivan ugođaj i novu snagu.

Opsežna i pregledna monografija Muzeja grada Rijeke i galerije Kolhammer & Mahringer (autori i priređivači: Bernhard Barta, Ervin Dubrović, Alfred Kolhammer i Rudolf Mahringer) u dva izdanja, na hrvatskom i na njemačkom jeziku, iznosi opsežnu biografiju, prikaz umjetničkog rada i katalog od blizu tri stotine radova, mahom ulja na platnu, koji nam otkrivaju vrsnoću ove umjetnice koja zadivljuje svježinom boja i osobitim ugođajem Kvarnera i Dalmacije. (Ervin Dubrović, Muzej grada Rijeke)

Izložba ostaje otvorena do 30. listopada 2017.

Više u tekstu (.pdf) Ervina Dubrovića "Leontine Littrow, slikarica s kraja 19. i početka 20. stoljeća”, Peristil 59/2016 (71–91)

 

Foto: Muzej grada Rijeke


 

Zagreb – izložbom u Gliptoteci otvoreni Dani Europske baštine 2017

Baština i priroda – krajolik mogućnosti tema je ovogodišnjih Dana Europske baštine 2017. koji se tradicionalno obilježavaju tijekom rujna i listopada u organizaciji Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH.

Ovogodišnjom temom Dana Europske baštine želi se istaknuti potreba istraživanja raznolikosti i kulturnih vrijednosti s ciljem očuvanja prirode, baštine i krajolika za buduće naraštaje, a svojom sadržajem i sveobuhvatnošću ona predstavlja prikladan uvod u Europsku godinu kulturne baštine, čijim će mnogobrojnim i raznovrsnim manifestacijama biti obilježena cijela 2018. godina.

Središnje izložba manifestacije Pustinja Blaca – kulturni krajolik otvorena je u srijedu 20. rujna 2017. u Zagrebu u Gliptoteci HAZU. Izložba predstavlja 35 godina intenzivnog restauratorsko-konzervatorskog rada na očuvanju tog nekadašnjeg svećeničkog eremitorija nastalog u 16.st. u kanjonu Blaca na južnoj strani otoka Brača. Svoj današnji izgled - spoj tradicionalnih odlika poljičkih i bračkih zaseoka s udobnostima srednjoeuropskog građanskog stanovanja, Pustinja Blaca dobila je u 19. stoljeću, a tijekom četiri stoljeća postojanja bila je model uređene zajednice i uravnoteženog gospodarenja prirodnim okolišem.

Jasna Damjanović, koautorica izložbe i pročelnica Centra za kulturu Brač, predstavila je na otvorenju projekt "Eko muzej Pustinja Blaca" i otkrila da se Pustinja Blaca nalazi na Pristupnoj listi kulturnih i prirodnih dobara RH poslanoj UNESCO-vom Centru za svjetsku baštinu.

Od 2007. godine Konzervatorski odjel MK u Splitu i Centar za kulturu Brač intenzivno provode opsežan program „Eko muzej Pustinja Blaca“, koji ima za cilj Blace pretvoriti u kulturni krajolik prilagođen kulturno-turističkim hodočasnicima 21. stoljeća, pritom čuvajući fragilnost prostora tog izuzetnog fenomena koji nam je ostavljen u nasljeđe. Riječ je o projektu procijenjene vrijednosti oko šest milijuna eura za koji je već spremna sva dokumentacija za apliciranje na fondove Europske unije, a osim obnove muzejskih i samostanskih zgrada i nove muzeološke koncepcije, njime je predviđena revitalizacija poljoprivrede i uređenje pristupnih putova, te korištenje solarne energije, pojasnila je Damjanović.

U sklopu Dana europske baštine na svečanosti održanoj u zagrebačkom Muzeju Mimari 22. rujna dodijeljene su Nagrade Vicko Andrić za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine. Nagrada za životno djelo dodijeljena je Zorislavu Horvatu, danas umirovljenom djelatniku Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zagrebu, a godišnja nagrada profesorici na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Jasni Jeličić-Radonić.

U brojnim naseljima diljem Hrvatske, od Vukovara do Konavala, organizirane su izložbe, stručna predavanja, prezentacije, radionice, obilasci i drugi sadržaji kojima se želi prizvati važnost istinske povezanosti i interakcije čovjeka s prirodom u današnjem visokotehnološkom dobu te ih pozicionirati kao temelj, izvorište ljudskog umjetničkog kreiranja. (I.G.)

Detaljnije informacije o programima, njihovom sadržaju i lokacijama možete pročitati u Publikaciji Dani europske baštine 2017. (.pdf)


 

Natječaj – potpora programima Europske godine kulturne baštine

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Europske komisije objavila je natječaj za Potporu europskim projektima suradnje vezanim uz Europsku godinu kulturne baštine 2018.

Europski parlament i Vijeće Europske unije u svibnju ove godine donijeli su Odluku o Europskoj godini kulturne baštine 2018. Tijekom iduće godine diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, organizirat će se niz aktivnosti kojima će se nastojati šira javnost zainteresirati za kulturnu baštinu i aktivno uključiti u što veći broj događanja.

Cilj je Europske godine kulturne baštine je potaknuti ljude na istraživanje bogate i raznovrsne kulturne baštine Europe; slaviti, razumijevati i štititi njezinu jedinstvenu vrijednost te promišljati o mjestu koje kulturna baština zauzima u našim životima.

Europska kulturna baština trebala bi nam omogućiti da bolje razumijemo prošlost te da na taj način ujedno stvaramo čvrsto polazište za zajedničku budućnost. Stavljanjem kulturne baštine u fokus tijekom 2018. godine želi se naglasiti da kulturna baština gradi snažnija društvo, stvara radna mjesta i prosperitet, gradi odnose s ostatkom svijeta, ali i to da moramo mnogo više učiniti kako bismo kulturnu baštinu zaštitili.

Stoga je unutar standardnog poziva za projekte suradnje u potprogramu Kultura, otvorena je dodatna kategorija koja se odnosi na projekte vezane uz Europsku godinu kulturne baštine 2018. Uvedena kategorija usmjerena je na dva specifična cilja: upoznavanje i razumijevanje europske kulturne baštine kao zajedničkog resursa te podizanje svijesti o zajedničkoj povijesti i vrijednostima i jačanje osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom prostoru. (sufinanciranje EU do 200.000,00 € / 60% projekta).

Na službenim stranicama Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (EACEA) možete pročitati natječaj u cijelosti i pronaći sve detalje natječaja, vodič za korisnike, dokumente kao i odgovarajuću prijavnicu. (.pdf) (MDC)

Rok za prijavu je 22. studeni 2017.


 

Madrid – velika retrospektiva kolektiva Neue Slowenische Kunst

Izložba Moderne Galerije iz Ljubljane naslovljena NSK from Kapital to Capital - An Event of the Final Decade of Yugoslavia otvorena je ovo ljeto u jednom od najprestižnijih muzeja suvremene umjetnosti u svijetu – madridskom Muzeju kraljice Sofije (Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofía).

Tako je velika retrospektivna izložba umjetničkog kolektiva Neue Slowenische Kunst (NSK), nakon gostovanja u Van Abbe Muzeju u Nizozemskoj i Garage muzeju suvremene umjetnosti u Moskvi, predstavljena i madridskoj publici, a otvorenju su nazočili predsjednik Republike Slovenije Boris Pahor i španjolski kralj Filip VI.

Kolektiv Neue Slowenische Kunst nastao je 1984. godine ujedinjenjem triju umjetničkih grupa –glazbenog sastava Laibach, grupe likovnih umjetnika IRWIN te kazališne grupe Teatar Sester Scipion Nasice. Svoj umjetnički izričaj nazvali su retroavangardom, temeljenoj na premisi da traume iz prošlosti utječu na sadašnjost i da se budućnost može zacijeliti samo vraćanjem na prvotne konflikte. Tako je njihov izričaj podrazumijevao provokativnu i zbunjujuću upotrebu njemačkog jezika za imenovanje skupina i naslova djela, što se opravdavalo "germanskom traumom" koja potječe iz vremena germanskog nametanja kršćanstva Slovencima, a odnosi se i na stoljeća austrijskog utjecaja na malobrojniju naciju Slovenaca.

Izložba NSK from Kapital to Capital- An Event of the Final Decade of Yugoslavia obuhvaća stvaralaštvo svih umjetničkih grupa iz kolektiva NSK u posljednjem desetljeću Jugoslavije i naglašava činjenicu da NSK nije bio samo kritičan prema nadolazećem globalnom kapitalizmu, već i prema socijalizmu čiji se kraj polako naslućivao. Kako u zadnje vrijeme u Hrvatskoj nema teksta u kojem se neće naći riječ ili dvije posvećena pokojnom jugoslavenskom maršalu, zgodno je spomenuti da publika na izložbi ima prilike vidjeti i njihovu najpoznatiju provokaciju – plakat Novog kolektivizma koji je pobijedio 1987. na natječaju za dizajn plakata i baklje za obilježavanje jugoslavenskog Dana mladosti kojim se slavio na Titov rođendan. Ispostavilo se da je pobjednički plakat, iako na prvi pogled vrlo blizak socrealističkoj ikonografiji, zapravo redizajn plakata njemačkog dizajnera Richarda Kleina iz 1930-ih, na kojem su nacistički simboli zamijenjeni simbolima SFR Jugoslavije. Podvalu je otkrio izvjesni inženjer mehanike Nikola Grujić tek kad je plakat predstavljen u tiražnim beogradskim dnevnim novinama Politika, nakon čega je uslijedila histerična reakcija vladajućih struktura, uključivanje UDBA-e u plakatnu aferu i progon umjetnika od strane državnog tužiteljstva.

Muzej kraljice Sofije otvoren je 1992. godine u bivšoj bolnici u Madridu i posvećen je španjolskoj umjetnosti 20. stoljeća. Zajedno s muzejima Prado i Thyssen-Bornemisza čini poznati Zlatni trokut umjetnosti u Madridu. Svjetsku popularnost stekao je nakon što je u njemu izložena Picassova Guernica nastala tijekom Španjolskog građanskog rata, a činjenica da se Neue Slowenische Kunst (NSK) našao u društvu umjetnika kao što su Pablo Picasso, Joan Miró i Salvador Dali najbolje govori o progresivnosti, provokativnosti, suvremenosti i međunarodnom utjecaju ovog slovenskog umjetničkog kolektiva. (Ivan Guberina)

Izložba ostaje otvorena do 8. siječnja 2018.

 

Foto: Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofía


 

Amsterdam – živi izlošci nude rješenja za budućnost planeta

Ako vam je poznat podatak da Amsterdam slovi kao svjetski grad s najvećim brojem kulturnih znamenitosti po glavi stanovnika i kao dom najvećem broju muzeja po kvadratnome metru, onda zasigurno možete pretpostaviti kako jednomu muzeju u takvoj kulturnoj metropoli nije nimalo lak zadatak pronaći svoje mjesto na muzejskome "zvjezdanom nebu". Pa ipak, među više od 90-ak odreda zanimljivih muzeja, od kojih su neki na samom vrhu svjetske muzejske scene, muzej Micropia uspio se istaknuti jednim od najfascinantnijih postava u glavnom gradu Nizozemske, a i puno šire.

Prošle godine ovaj je amsterdamski muzej osvojio i Museums in Spot Award, nagradu na međunarodnom natječaju Museums in Short za kratak film nastao u cilju predstavljanja muzeja, o čemu smo nedavno pisali. U spotu Meet your microbes domišljato se prikazuje kako se sve oko nas sastoji od mikroba, pa i mi sami, te se posjetitelje poziva da svoje mikrobe pobliže upoznaju u Micropiji. Takav poziv nemoguće je ne prihvatiti, pa smo Micropiju sada i posjetili te se uvjerili da je nagrađeni reklamni spot samo početak inovativnog promišljanja uloge muzeja na kojemu počiva rad ovog muzeja.

Otvorena u rujnu 2014. godine u sklopu zoološkog vrta Artis, nakon više od dvanaest godina razvijanja koncepcije, Micropia je prvi muzej mikroba na svijetu. Ideja za osnivanje potekla je iz želje da se posjetiteljima približi svijet mikrobiologije širenjem provjerenih informacija o mikrobima koji se, unatoč njihovoj ključnoj ulozi u svakodnevnom funkcioniranju ljudskog života, često povezuju isključivo s bolestima, a nedostatak razumijevanja negativno utječe na razvoj inovacija u znanosti. Uspostavljanjem pozitivnoga i informiranog gledišta na mikrobe Muzej nastoji premostiti još uvijek velik jaz između znanosti i javnosti, i to radi vrlo uspješno.

Razvivši se kao dio Artisa, Micropia je i sama zoološki vrt – za mikrobe. Priču o mikrobima posjetiteljima prenose živi izlošci: čak tristo vrsta mikroba uzgaja se u laboratoriju u sastavu Muzeja i izlaže u stalnom postavu, a na njihov odabir utječu ljepota izložaka, izvanredna obilježja, raznolikost, mogućnost izlaganja i prenošenja određene priče, važnost ljudima i čovječanstvu. Za mikroorganizme koji bi pak mogli uzrokovati opasnost ljudima odabran je virtualni način predstavljanja.

Na ulazu posjetitelji se upoznaju s ocem mikrobiologije, nizozemskim trgovcem tekstilom Antoniejem van Leeuwenhoekom (1632. – 1723.) koji se u želji da što bolje vidi kvalitetu vlakana počeo zanimati za izradu povećala, a potom i mikroskopa. Na kućnome mikroskopu proučavao je zubni plak, vodu iz jarka i spermu te otkrio mikroorganizme od kojih se sastoje. No pravi ulazak u svijet mikroba započinje vožnjom dizalom na gornju etažu odakle počinje obilazak postava. Osmišljeno kao crna kutija sa zaslonom na stropu, dizalo odaje dojam kao da su sami posjetitelji uzorci ispod mikroskopa: filmom na kojemu se povećava slika vodi se sve dublje u organizam i pokazuje kako i naši mikrobi imaju svoje mikrobe.

Svi zidovi izložbenog prostora na gornjoj razini crne su boje, zbog čega se još više ističu izlošci i pomoćni zasloni koji su jedini osvijetljeni, a njihova površina prekrivena je sitnim kuglicama od recikliranog materijala koje asociraju na živi organizam. Velikim stablom života, modelom koji pokazuje da su svi organizmi na Zemlji jedna velika obitelj s istom strukturom (DNK) i pretkom (prabakterijom), otkriva se beskrajno prostranstvo živih organizama inače nevidljivih golom oku. Dok se pretpostavlja da na Zemlji živi oko deset milijuna vidljivih vrsta (životinja, biljaka, kukaca), procijenjen broj mikroba seže od stotinu milijuna do deset trilijuna različitih vrsta, od kojih je zasad identificiran samo jedan posto!

U postavu su predstavljene najvažnije tematske cjeline povezane s djelovanjem mikroba u svakodnevnom životu. Koje su osnovne vrste mikroba, kako izgledaju, gdje se nalaze, u kakvim sve uvjetima žive, kako se hrane, razmnožavaju i kreću, po čemu su posebni i kako utječu na život na Zemlji samo su neka od pitanja na koja se daju zanimljivi i nadasve poučni odgovori. Kako bi se osiguralo izbjegavanje fizičkog kontakta između mikroba i posjetitelja, postavljene su inovativne instalacije: upravljanje mikroskopom pojednostavnjeno je uvođenjem 3D uređaja povezanoga s mikroskopom kamerama, a brojni multimedijski zasloni prenose trenutačan pogled kroz mikroskop, "katalog" mikroba s pojedinostima o njihovu staništu i ulozi, usporedan prikaz veličina različitih mikroba u nanometrima te animirane obrazovne filmove koji kratko i razumljivo objašnjavaju svaku od istaknutih tema. Osim toga, od uređenja oduševljava i staklo koje povezuje izložbeni prostor s pravim laboratorijem u kojemu rade djelatnici Micropije, čime posjetitelji dobivaju jedinstven uvid u svakidašnji posao mikrobiologa.

Muzej je prepun faktografskih, ali nimalo suhoparnih podataka koji zadivljuju i ujedno educiraju posjetitelja. Posjetitelje se neprekidno podsjeća na neraskidivu vezu između mikroba i njihova života. Mikrobi oblikuju cijeli naš svijet: prisutni su dok dišemo i jedemo; nalaze se na nama i u našim tijelima; određuju što nam miriše i čime se hranimo, kada smo bolesni, a kada zdravi. Održavaju ravnotežu i omogućuju kruženje života u prirodi, od proizvodnje kisika do razlaganja organskih ostataka na hranjive tvari. U prenošenju njihove uloge ističu se dva interaktivna muzejska pomagala: skener tijela koji omogućuje pobliže upoznavanje s čak 171 trilijunom mikroba koji nastanjuju našu kožu, usta i unutrašnje organe te mjerač poljubaca (Kiss-o-meter) koji otkriva tko sve uistinu sudjeluje kada se dvoje ljubi. Izloženi su i primjeri pokvarene hrane na kojoj su se razvile plijesan i bakterije, ali i primjeri opasnih i bezopasnih vrsta mikroorganizama s kojima se svakodnevno susrećemo u kućanstvu, na predmetima poput mobitela, četkica za zube, ključeva, kuhinjskih spužvi, novčanica i dr., kako bi se pokazala važnost redovite higijene.

Posebna pozornost posvećena je upućivanju na sve blagodati koje omogućuju mikrobi, tj. na sve ono za što su zaslužni u našim tijelima i okolini te za što ih se sve može upotrijebiti: za dobro, poput proizvodnje goriva i alternativnih izvora energije, razvijanja lijekova, kozmetike, prirodnih gnojiva i hrane (kruha, sira, vina, jogurta, čokolade i dr.), čišćenja vode, zaštite usjeva od nametnika, pa čak i izrade otpornih materijala u proizvodnji namještaja i predmeta (kao zamjena za drvo, plastiku, kožu i sintetiku), ali i za ono loše, kao što su razvoj biološkog oružja i širenje epidemija. No naglasak u Muzeju nikako nije na lošim, nego na višestruko pozitivnim učincima koje mikrobi imaju na čovječanstvo i na naš planet.

Obilaskom amsterdamskog muzeja možemo sigurno utvrditi da nevidljivi svijet mikroba nikada prije nije djelovao tako zanimljivo i blisko. Kao primjer dobre muzejske prakse Micropia nastoji – i uspijeva – potaknuti zanimanje za mikrobiologiju i upoznati sve s njezinim nepresušnim potencijalom u rješavanju brojnih svjetskih problema. Nakon posjeta ovomu jedinstvenom zoološkom vrtu za mikrobe više nikada nećete isto gledati na sebe niti na svijet oko sebe, a to je odlika muzeja s vizijom. (Dunja Vranešević)

 

Foto: Denis Bučar


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr