HR | EN
fraza ključna riječ
autor ISBN / ISSN medij jezici
godina izdavač grad
naslov predmetnice vrsta publikacije
 
fraza ključna riječ
autor naslov pregledavanje prinova
izdavači medij
vrste teme
 
Zbirke, fondovi Knjižnica

Rezultati pretraživanja Prinova knjižnice MDC-a (68)

Sve prinove 19 (2) 2012
Visentini, Paola

Hic sunt leones

Udine, Museo Friulano di Storia Naturale, 2011

Prinova br.: 19 (2) 2012
Museo Friulano di Storia Naturale iz Udina priredio je izložbu (studeni 2011. - travanj 2012.) i opsežnu popratnu publikaciju o istraživačima, geografima i putnicima 19. i 20. stoljeća, koji su iz talijanske pokrajine Furlanije prenosili i u nju donosili znanja o izvaneuropskim zemljama. Skupina autora sudjelovala je u pisanju tekstova koji su grupirani u nekoliko tematskih skupina: „Iskustvo putovanja“ („L`esperienza del viaggio“), „Apostolski izleti“ („Le escursioni apostoliche“), „Kolonijalne avantura“ („l`inizio dell`avventura coloniale“), „Rođenje geografije u Italiji“ („La nascita della geografia in Italia“) i „Prema novom svijetu“ („Verso un nuovo mondo“). Tekstovi su bogato ilustrirani dokumentarnim fotografijama, presnimkama arhivskoga gradiva, crtežima, kartama te fotografijama predmeta. Virtualna izložba može se posjetiti na mrežnim stranicama http://hic.suntleones.it/ (datum pristupa: 14. studenog 2012.).
Crnković, Vladimir

Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Zagreb, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Najnoviji vodič Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti (HMNU) „Hrvatski muzej naivne umjetnosti: vodič kroz muzejsku zbirku naiva, art brut i autsajderska umjetnost: antologija“ Vladimira Crnkovića, povjesničara umjetnosti, likovnog kritičara i teoretičara te ravnatelja HMNU-a objavljen je 2012. godine, dvanaest godina nakon prvog vodiča kroz svoju zbirku umjetnina što ga je objavio HMNU. Vodič donosi izbor najboljih umjetnika iz fundusa muzeja te njihova najkarakterističnija i najvrsnija ostvarenja. Obuhvaćeno je ukupno 48 hrvatskih i stranih umjetnika sa 187 vrhunskih umjetnina, zbog čega vodič u svojemu podnaslovu i nosi naziv antologija. Tekst vodiča autor je koncipirao u nekoliko tematskih cjelina: „O pojmu naiva ili naivna umjetnost“; „Bilješke uz kronologiju hrvatske naive“, „Umjetnici Hlebinske škole ili slikarstvo na staklu“, „Nezavisni umjetnici / Hrvatski slikari i kipari / Naiva i likovna kritika“, „Strani umjetnici iz kolekcije Hrvatskoga muzeja naivne umjetnosti / Naiva, art brut i autsajderska umjetnost“, „Crteži, akvareli i grafike hrvatske naive“, „Predšasnici Hlebinske škole“. Poglavlje „Dokumentacija“ donosi popis reproduciranih djela, popis osnovne literature, kao i literaturu o pučkim sakralnim slikama na staklu te literaturu o Udruženju umjetnika „Zemlja“. Recenzenti knjige su Tonko Maroević, Franjo Mrzljak i Marijan Špoljar.

Idemo na pivo!

Zagreb, Etnografski muzej Zagreb, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Izložba „Idemo na pivo!“ Etnografskog muzeja u Zagrebu (održana od 11. svibnja do 15. srpnja 2012.) nastala je kao rezultat jednogodišnjega istraživanja potpomognutoga financijskim sredstvima Karlovačke pivovare. Prikazani su rezultati istraživanja kulture konzumiranja piva u Hrvatskoj i Europi, što je tema koja dotad nije istraživana na području kulturne antropologije u Hrvatskoj. Izložba je organizirana u suradnji s nekoliko zagrebačkih i hrvatskih muzeja i arhiva, među ostalima s Muzejom grada Zagreba, Muzejom za umjetnost i obrt, Arheološkim muzejom Zagreb i Gradskim muzejom Vukovar, a popraćena je opsežnom izložbenom publikacijom koju je uredila autorica izložbe, viša kustosica dr. sc. Zvjezdana Antoš. Publikacija donosi 19 tekstova skupine autora - etnologa, povjesničara, arheologa te drugih sveučilišnih profesora. U njoj je dan povijesni pregled proizvodnje i konzumiranja piva od prapovijesnih dana i razdoblja faraonskog Egipta do danas, prikazani su načini njegove proizvodnje u različitim tradicijskim kulturama u usporedbi s industrijskom proizvodnju, a navedeni su i običaji njegova konzumiranja u različitim europskim zemljama. Detaljnije su opisani počeci proizvodnje piva, kao i industrijska proizvodnja u Hrvatskoj općenito i u pojedinim gradovima (Iloku, Karlovcu). Dan je i osvrt na mjesta konzumiranja piva - pivnice i pubove, kao i na suvremena televizijska i reklamna oglašavanja Karlovačke pivovare. Opisane su pivske čaše iz fundusa MUO-a te je dan osvrt na pivo kao inspiraciju likovnih umjetnika, ali i na zastupljenost piva u gastronomiji. Publikacija je ilustrirana reprodukcijama izložaka, a tekst je napisan usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku.
McIlwaine, John

IFLA-in kratki priručnik za pripravnost i planiranje mjera zaštite u slučaju katastrofa

Zagreb, Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Hrvatsko knjižničarsko društvo objavilo je „IFLA-in kratki priručnik za pripravnost i planiranje mjera zaštite u slučaju katastrofa“ ( „IFLA disaster preparedness and planning: a brief manual“), hrvatsko izdanje priručnika objavljenoga 2006. godine. Riječ je o kratkom priručniku Sekcije za zaštitu i konzervaciju Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (International Federation of Library Associations and Institutions; IFLA) sa smjernicama za postupanje s knjižničnom i arhivskom građom u uvjetima katastrofa. Priručnik je prije svega poticaj svim djelatnicima knjižnica i arhiva da planiraju primjerenu zaštitu kojom bi se smanjio rizik od katastrofa i povećala učinkovitost reakcije u takvim situacijama, ali nesumnjivo može koristiti i svim ostalima koji se brinu o srodnoj građi (o knjigama, arhivskim spisima, fotografijama, umjetninama na papiru i sl.). Naglasak je na rizicima od prirodnih katastrofa (poput poplava, požara, potresa), no navode se i rizici od namjernih i slučajnih štetnih ljudskih djelovanja (primjerice, od ratnih razaranja i vandalizma, ali i od rizika zbog neodržavanja zgrada i nemara). Uz napomenu da ne postoji jedinstveni plan koji odgovara svima, već je za svaku ustanovu potrebno izraditi posebnu pripremu s obzirom na specifične potrebe, strukturu i sredstva, ali i okolnosti katastrofe, u pet se poglavlja iznose i objašnjavaju zajedničke sastavnice koje treba uzeti u obzir pri izradi i provedbi plana spašavanja. Riječ je o prepoznavanju i procjeni mogućih rizika (unutar i izvan zgrade), upravljanju rizicima, prevencijom i zaštitom zgrade i građe, o pripravnosti i reakciji na katastrofu te o obnovi i normalizaciji stanja nakon katastrofe. Iz priručnika se mogu iščitati ne samo najvažniji koraci u postupanju s građom nego i korisni savjeti za osiguranje zgrade i okoline. Objavljen je i popis opreme koju bi svaka ustanova trebala imati na raspolaganju za slučaj katastrofe te je dan iscrpan popis korisne literature razvrstane prema tipu i sadržaju. (Dunja Vranešević)

International journal of heritage studies

Vol. 18, no. 1, 2, 3, 4, 5, 6 (2012.)
Exeter, Routledge Taylor & Francis Group, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Osamnaesti svezak časopisa „International journal of heritage studies“ objavljen je u šest sveščića. Treći je sveščić u cijelosti posvećen temi suodnosa ljudskih prava i svjetske kulturne baštine („World heritage and human rights“), a urednici teme broja su Stener Ekern, William Logan, Birgitte Sauge i Amund Sinding-Larsen. Autor tematske studije u kojoj se razmatra prepoznavanje ljudskih prava u međunarodnoj doktrini je Jukka Jokilehto, savjetnik generalnog direktora ICCROM-a. Četvrti sveščić posvećen je temi očuvanja memorije u pomorskim muzejima („Memory in the martime museum: objects, narratives, identities“). Urednički odbor (Eleni Beneki, James D. Delgado i Anastasia Filippoupoliti) potpisuje i uvodnu tematsku studiju u kojoj naglašava kako se recentni i osnovni muzeološki problem suvremenih pomorskih muzeja temelji na razmatranju njihove uloge u očuvanju identiteta. Svoj prilog temi dali su i Charlotte Andrews (Odjel za arheologiju Sveučilišta u Cambridgeu), koja je predstavila pomorsku baštinu na Bermudima; Maura Coughlin (Odsjek za književne i kulturološke studije Sveučilišta u Bryantu), koja je istraživala prezentaciju pomorske povijesti u lokalnim muzejima britanskog priobalja; Eleni Stefanou (Sveučilište u Aegeanu, Grčka) analizira načine i oblike materijalizacije smrti u grčkim pomorskim muzejima; William M. Taylor (Sveučilište zapadne Australije) opisuje porast zanimanja za prezentaciju pomorske baštine u australskim muzejima, koje je posljednjih godina očito. Peti sveščić također je u cijelosti posvećen jednoj temi - etnografiji baštine i moći („Ethnographies of heritage and power“) te uz uvodnu studiju Luisa Silve i Paula Mota Santosa donosi pet tematskih priloga. Među njima je tekst u kojemu se razmatra suodnos svjetske kulturne baštine i turizma u Portu, Portugal (P. Mota Santos, Sveučilište Fernando Pesso, Porto); tekst o izgradnji spomenika nacionalne povijesti i kulture rekonstrukcijom kraljevskog dvorca u Varšavi (E. Klekot, Sveučilište u Varšavi); tekst o klijentelizmu i političkom korištenju baštinom kao legitimnim oruđem lokalne političke moći (Cyril Isnart, Sveučilište Evora, Portugal) itd. Svi su tekstovi potkrijepljeni bogatim bilješkama i literaturom.
Pasinli, Alpay

Istanbul Archaeological museums

Istanbul, A Turizm Yayinlari, 2010

Prinova br.: 19 (2) 2012
Istanbulski arheološki muzeji (tur. İstanbul Arkeoloji Müzeleri) obuhvaćaju tri različita muzeja pod zajedničkom upravom: Arheološki muzej, Muzej drevnoga Orijenta (Eski Sark Eserleri Müzesi) i Muzej keramike (Cinili Köşk Müzesi). Muzej je izgrađen i otvoren za javnost 13. lipnja 1891. zaslugom Osmana Hamdi Begova, ujedno i njegova prvog ravnatelja, koji ga je brojnim arheološkim istraživanjima te akvizicijama učinio jednim od najpoznatijih u svijetu. Arheološki muzej okuplja i čuva različite predmete iz civilizacija koje su ostavile tragove u turskoj povijesti i jedan je od deset najvažnijih, svjetski poznatih muzeja. Ujedno je i prvi muzej čija je zgrada namjenski građena za muzejske sadržaje. Fundusi zbirki i povijest Muzeja opisani su u knjizi bivšeg ravnatelja dr. Alpaya Pasinlija. Svaka je od tri muzejske jedinice opisana u zasebnom poglavlju kraćim uvodnim tekstom te izborom muzejske građe. Predmeti su navedeni kronološkim slijedom, popraćeni su tekstualnim opisima i kvalitetnim ilustracijama u boji (ukupno 270 predmeta). Šesto izdanje knjige objavljeno je 2010. godine. Muzej je predstavljen i na mrežnim stranicama URL:http://www.istanbularkeoloji.gov.tr/main_page (datum pristupa: 25. ožujka 2013.).