Sanela Đurinec Raič / Suprotstavljanja

<p> U Gliptoteci &nbsp;HAZU, bit će u utorak 7. srpnja 2020. u 19 sati* otvorenje izložbe <strong>Sanele Đurinec Raič &bdquo;Suprotstavljanja&ldquo;</strong>.&nbsp;</p> <p> &nbsp;<br /> Ovu izložbenu sezonu Gliptoteka HAZU započinje 7.7. izložbom radova akademske slikarice mlađe generacije Sanele Đurinec Raič koju smo u skladu s njenim posljednjim manjim ciklusom nazvali Suprotstavljanja.</p> <p> <br /> Pri tome nismo računali da će taj naslov moći poslužiti i kao znak za na&scaron; osobni odgovor izložbom na složeno vrijeme nakon potresa i u jeku pandemije u Zagrebu. Dakle, umjetno&scaron;ću i njenom zbiljom, a koja znači u primjeru Raičeve zanimljiv slijed ciklusa od 2003 godine do danas, s ishodi&scaron;tem u Novoj slici i uspostavljen na paradigmi sučeljavanja različitih elemenata &ndash; motiva i pozadine, velikog i malenog mjerila, dinamičnog i statičnog slikanog tkiva, crtanog i slikanog itd., suprotstavljamo se zbilji svakodnevnice. Na izložbi donosimo odabir iz spomenutih ciklusa, no naglasak je dan novom radu &ndash; konstrukciji Suprotstavljanja, nastaloj s po&scaron;tovanjem prema izložbenom prostoru Gliptoteke HAZU i koja se sastoji od pet tonda na svili oslikanih tehnikom akvarela. Tako je ranije slikarsko sučeljavanje Raičeve, prema nekim autorima bez velike metaforičnosti i u otklonu od prepoznatljive stvarnosti, postalo upravo tome bliže, ali istovremeno i emotivnije i te&scaron;koćama života snažnije suprotstavljeno.</p> <p> Tekst kataloga i koncepcija izložbe: dr.sc. Žarka Vujić<br /> &nbsp;</p> <p> <a href="https://www.facebook.com/gliptoteka/videos/716846609145561/"><strong>Pogledajte poziv i web prezentaciju izložbe</strong></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> *Otvorenje izložbe biti će u dvori&scaron;tu muzeja, usklađeno s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Dijalozi - Josip Vaništa / Miroslav Krleža

<p> U sklopu 9. festivala Miroslav Krleža (2. - 7. srpnja), u Modernoj galeriji u Zagrebu, u ponedjeljak, 6. srpnja 2020., u 19 sati, održava se jednodnevna izložba <strong>Dijalozi - Josip Vani&scaron;ta / Miroslav Krleža</strong>, u autorskoj koncepciji akademika Tonka Maroevića.<br /> &nbsp;</p> <p> U najavi događanja akademik Tonko Maroević pi&scaron;e: &#39;Festival Miroslav Krleža nastavlja propitivati odnos suvremenih likovnih umjetnika prema djelu Miroslava Krleže, koji je od svojih početaka imao živ odnos s likovnom scenom i bitno je utjecao na modernu hrvatsku umjetnost, &scaron;to se manifestiralo u nizu opusa &ndash; od Hegedu&scaron;ića i Augustinčića, preko Svečnjaka, Radau&scaron;a, Vani&scaron;te i Stančića, do Boureka i Marije Ujević-Galetović, &Scaron;ercara i Kauzlarića. Naime, malo koji je značajni slikar i kipar ostao ravnodu&scaron;an na Krležino djelo, bilo da ga je promatrao kao crnu mrlju ili crvenu krpu. Nakon dijaloga Krleža&ndash;Babić, Krleža&ndash;Bućan, Krleža&ndash;Vrkljan, ove godine priređujemo izložbu Dijalozi &ndash; Josip Vani&scaron;ta/ Miroslav Krleža. U prostoru Moderne galerije postavljene su u odgovarajućoj dramaturgiji slike i crteži istaknutog umjetnika te se na taj način uspostavlja novi dijalog s Krležom, u kojem veliki slikar fiksira živu sliku pisca.&#39;<br /> &nbsp;<br /> Izložba &#39;Dijalozi - Josip Vani&scaron;ta / Miroslav Krleža&#39; uz&nbsp;crteže iz grafičke mape&nbsp;Josipa Vani&scaron;te u izdanju tiskare Kratis&nbsp;predstavlja i&nbsp;prepoznatljivu Vani&scaron;tinu &quot;crtu&quot;, &#39;Bez naslova&#39;, (oko 1964.) iz&nbsp;zbirke Moderne galerije.<br /> &nbsp;<br /> U toj&nbsp;prigodi govorit će Branko Franceschi, ravnatelj Moderne galerije,&nbsp;Goran Matović,&nbsp;autor i ravnatelj&nbsp;Festivala Miroslav Krleža,&nbsp;akademik Tonko Maroević&nbsp; te&nbsp;hrvatski kazali&scaron;ni, televizijski i filmski glumac&nbsp;Franjo Dijak.<br /> &nbsp;</p> <p> <br /> <strong>Napomena:</strong><br /> Događanje je ograničeno na 20 posjetitelja uz prethodnu najavu organizaciji&nbsp;<a href="https://www.facebook.com/events/2753565741542605/">Festivala Miroslav Krleža</a>&nbsp;radnim danom od 9 do 18 sati (095/353-71-72), a obvezno je i no&scaron;enje za&scaron;titnih maski za vrijeme trajanja događanja.<br /> <br /> <a href="https://www.moderna-galerija.hr/dijalozi-josip-vanista-miroslav-krleza-izlozba-u-sklopu-9-festivala-miroslav-krleza/">https://www.moderna-galerija.hr/</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=98565">Izvor</a></p>

Igor Čabraja

<p style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt"> <span style="font-family:&quot;Arial&quot;,&quot;sans-serif&quot;; color:#1C1E21">U Gradskom muzeju Nova Gradi&scaron;ka bit će u petak, 3. srpnja 2020., s početkom u 19 sati otvorenje izložbe umjetnika <strong>Igora Čabraje</strong>.<o:p></o:p></span></p> <p style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt"> <span style="color:#1C1E21"><o:p>&nbsp;</o:p></span></p> <p style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt"> <span style="color:#1C1E21"><o:p>&nbsp;</o:p></span></p> <p style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt"> <span style="font-family:&quot;Arial&quot;,&quot;sans-serif&quot;; color:#1C1E21">Igor Čabraja se već jednom predstavio novogradi&scaron;koj javnosti, i to 2018. godine na izložbi SB:NG kada su posjetitelji imali priliku vidjeti jednu njegovu grafiku. Ovog puta ćete ih vidjeti mno&scaron;tvo i upravo zato je ovo prilika koja se ne propu&scaron;ta!</span><span style="color:#1C1E21"><o:p></o:p></span></p> <p> &nbsp;</p>

M. Bratoš, I. Ožetski, V. Šantak: ''Koja je tvoja frekvencija?''

<p> Izložba Mercedes Brato&scaron;, Ivana Ožetski, Vesna &Scaron;antak &#39;Koja je tvoja frekvencija?&#39; bit će otvorena&nbsp;<span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; text-align: justify;">u petak 3. srpnja 2020. u 19 sati&nbsp;</span>u Galeriji Kurija Muzeja Prigorja.</p> <p> <br /> Izložbom u Muzeju Prigorja tri hrvatske vizualne umjetnice: Mercedes Brato&scaron;, Ivana Ožetski i Vesna &Scaron;antak, otkrivaju svoju stvaralačku frekvenciju, potičući nas da, izlažući se pozitivnom &bdquo;zračenju&ldquo; njihove umjetnosti, otkrijemo vlastitu te se ukoliko je potrebno, namjestimo na onu vi&scaron;u i pozitivniju frekvenciju. Inspirirani radom, tj. ciklusom Ivane Ožetski simboličnog naziva &bdquo;What is Your Frequency?&ldquo;, predstavljamo recentne uratke ovih triju autorica pod okriljem teze kojom sama Ivana opisuje svoj rad: &bdquo; Sve oko nas uključujući i nas same energija je napravljena od valova različite dužine koji vibriraju na različitim frekvencijama, a na&scaron; mozak je prevoditelj i ima sposobnost interpretiranja frekvencija u ono &scaron;to osjetilima percipiramo kao fizičku realnost. U tome nam nerijetko pomaže tehnologija (- i razne tehnike) kako bismo različite pojave sproveli u druge medije i time ih učinili vidljivima&ldquo;. - iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=98393"><strong>Izvor</strong></a><br /> &nbsp;</p>

Angelus! / Djela sakralne umjetnosti iz zbirki XVIII. i XIX. stoljeća Muzeja likovnih umjetnosti

<p> U Muzeju likovnih umjetnosti &nbsp;u četvrtak, 2. srpnja &nbsp;2020. otvara se izložba <em>Angelus!: djela sakralne umjetnosti iz zbirki XVIII. i XIX. stoljeća Muzeja likovnih umjetnosti. </em>No, obzirom na situaciju sa &scaron;irenjem virusa COVID-19, <u>neće biti održana</u> uobičajena ceremonija otvorenja u 19 sati, kako je najavljeno u sklopu programa Osječkoga ljeta kulture.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>U četvrtak, 2. srpnja, na dan otvorenja izložbe, Muzej će raditi uobičajenim radnim vremenom (10 - 20 sati)</strong> u vrijeme kojega će kustos izložbe, Ivan Roth, biti prisutan u izložbenom prostoru i dočekivati posjetitelje te uz druženje i, naravno, održavanje sigurne udaljenosti sa svima zainteresiranima popričati o izloženim djelima. &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Predstavnike medija, obzirom na neuobičajenu proceduru otvorenja, pozivamo isti dan, 2. srpnja, u 9 sati na stručno vodstvo samo za medije.&nbsp;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Muzejska građa sakralne tematike Muzeja likovnih umjetnosti dosad je nekoliko puta problematizirana i prezentirana, većinski kao cjelina unutar &scaron;ireg konteksta, a kao samostalna tema izložbi svega dva puta. Prvi puta, kada je prikazana u kontekstu sakralne umjetnosti XVIII. stoljeća na području čitave Slavonije 1971. godine i drugi puta 2003. godine kada je održana prigodna izložba povodom dolaska pape Ivana Pavla II. u Osijek.&nbsp; Izložba <em>Angelus!</em> ima za svrhu prezentaciju dijela fundusa Muzeja likovnih umjetnosti u krajnjem cilju pripreme za novi Stalni postav muzeja kao druga po redu izložba u seriji, nakon <em>Autoportreta iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti</em>, izložbe otvorene u svibnju ove godine. Konkretno, izložba <em>Angelus!</em> je koncentrirana na djela sakralne tematike dviju muzejskih zbirki, Zbirke slikarstva XVIII. i XIX. stoljeća te Zbirke crteža i grafika XVIII. i XIX. stoljeća.</p> <p> Izložbom će, osim prezentacijom bogate i zanimljive građe, biti problematizirana uloga djela sakralne tematike u muzejskom okruženju te načini i mogućnosti njihove prezentacije u tom kontekstu. Ulaskom u muzej rijetko promi&scaron;ljamo o primarnoj namjeni nekog umjetničkog djela, tko su mu bili vlasnici, gdje je izvorno stajalo i kako je <em>kori&scaron;teno</em>. Specifičan karakter djela sakralne umjetnosti nameće da se promi&scaron;lja upravo o tome jer, iako muzej nije mjesto molitve, <em>sveta slika</em> svakako jest i, bez obzira na svoj sada&scaron;nji muzejski karakter, nikada nije izgubila sakralni, svoju <em>svetost</em> &ndash; ona nastavlja živjeti u njoj u novom kontekstu. Upravo takav stav je vrlo nov u muzejskoj struci, a ukratko iznesena problematika <em>svetosti</em> muzejske slike vrlo aktualna na svjetskoj razini.</p> <p> Kako bi se dodatno istaknuo takav, ne isključivo muzejski karakter predmeta, odnosno izložbe, i sam naslov pozdravlja posjetitelja u duhovnom tonu: <em>Angelus!</em> jest, naime, stari pučki pozdrav izveden iz molitve Anđeoski pozdrav (Gospino pozdravljenje) kojom se komemorira Gabrijelovo navje&scaron;tenje radosne vijesti: <em>Angelus Domini nuntiavit Mari&aelig;</em>.</p> <p> Okupljena su djela od vremena početaka obnove katoličanstva u Osijeku, dakle od kraja XVII., odnosno početka XVIII. stoljeća do kraja XIX. stoljeća. Formirana je kronolo&scaron;ki, a kao izdvojenu temu prikazat će djela marijanske pobožnosti. Uz to bit će prikazana malobrojna djela kristolo&scaron;ke (pashalne) tematike, a najbrojnija su ona s prikazima svetaca. U kontekstu naručitelja ističu se slavonske plemićke obitelji i visoki vojni stalež (Pejačević, Hilleprand von Prandau, von Normann-Ehrenfels, Pfeffershofen), a od umjetnika zastupljeni su Johann Franz Michael Rottmayr, Paulus Antonius Senser, Adolf Waldinger, Carl Rahl, M&oacute;r Than i dr. Istraživanje provedeno za izložbu pokazalo je nova otkrića i iznjedrilo nove zaključke o sakralnoj umjetnosti u Osijeku.</p> <p> Ova izložba planirana je i kao dio programa Festivala sakralne umjetnosti (Ars Sacra festival) koji će se održati od 12. &ndash; 20. rujna u cijeloj Europi. Muzej likovnih umjetnosti, kao organizator osječkog (i jedinog hrvatskog) dijela festivala, uključuje se ovom izložbom, prigodnim radionicama i predavanjima. Muzeju će se pridružiti i Đakovačko-osječka nadbiskupija, Muzej Slavonije Osijek, Slavonsko Tambura&scaron;ko Dru&scaron;tvo &quot;Pajo Kolarić&quot;, Kinematografi Osijek i brojni pojedinci, a o programu ćemo Vas izvijestiti naknadno.</p>

Ana Opalić ''Portreti 1997-2020''

<p> Izložba <strong>Ane Opalić &#39;Portreti 1997-2020&#39; </strong>bit će otvorena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u Dubrovniku, u četvrtak, 2. srpnja, u 20 sati.<br /> &nbsp;</p> <p> Ana Opalić je renomirana dubrovačka fotografkinja sa zagrebačkom adresom koja se predstavlja serijom portreta (mahom Dubrovkinja i Dubrovčana), fotografijama nastalim u vremenskom razdoblju od&nbsp; 1997. godine do danas. Riječ je o autorici bliskim ljudima,&nbsp; članovima obitelji i prijateljima koje snima u dužim vremenskim intervalima osvje&scaron;ćujući kod promatrača &bdquo;uhvaćenost&ldquo; čovjeka u vremenu koje nas oblikuje, modelira i mijenja. Prikazane osobe uvijek su snimljene u njima bliskom ambijentu koji atmosferski i na vizualno-intuitivnom nivou funkcionira kao dodatni putokaz u otkrivanju (ali i preispitivanju) njihova identiteta. Kao i velika većina fotografskih serija Ane Opalić, &bdquo;Portreti&ldquo; su work in progress, kontinuirani proces autoričinog stalnog pozicioniranja i komunikacije sa svijetom i ljudima koji je okružuju. Bez obzira na režirani i osmi&scaron;ljeni prizor u seriji &bdquo;Portreti&ldquo; uvijek je prisutan neizostavni prilog same osobe koja se snima - bilo da je riječ o nekom nesvjesnom pokretu, nagibu glave, jedva primjetnom smje&scaron;ku, fotografije svjedoče&nbsp; nijemu komunikaciju, visok stupanj interakcije i povezanosti autorice i ljudi koje snima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=98459"><strong>Izvor</strong></a></p>

Vasko Lipovac

<p> Izložbom radova <strong>Vaska Lipovca</strong> započima splitska dionica ovogodi&scaron;njeg <em>Katamaran Art</em> projekta, koji se po treći put održava na relaciji Jelsa &ndash; Split.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Lipovac nas je zauvijek napustio prije četrnaest godina, ali je za sobom ostavio obilan i inspirativan opus. Unatoč svojevremenom favoriziranju apstraktnog likovnog idioma, u kojemu se na početku karijere i sam isku&scaron;ao, ostao je vezan za figuru i predmetni svijet, smjelo posežući za tradicionalnim i <em>anakronim</em> sadržajem otežalim od ustaljenih predodžbi. Na tom putu je lucidno uspostavio vlastitu likovnu ikonografiju i, premda je pojedine motive nebrojeno puta interpretirao, u pravilu nije posustajao u stvaralačkoj iskrenosti izvedbe. To vrijedi i za jedanaest dosad neizlaganih radova u laviranom tu&scaron;u i/ili temperi na papiru iz obiteljske zbirke, među kojima su četiri predlo&scaron;ka za već izlagane grafike. Pojedinačni prikazi brodova <em>u tipu</em> jedrenjaka i parobroda na uzburkanom ili mirnom moru i jedna silueta mornara njihov je motivski repertoar. Iskričava nesputanost u izvedbi kao i prikazivačka sabranost u radovima zami&scaron;ljenim za grafičke predlo&scaron;ke, kojima <em>nesavr&scaron;enost</em> umjetnikove ruke daje dodatnu vrijednost, dio su jedinstvenog umjetničkog koda Vaska Lipovca.<br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vasko Lipovac</strong>&nbsp;rođen je 14. lipnja 1931. godine u Kotoru. Akademiju primijenjenih umjetnosti zavr&scaron;io je u Zagrebu 1955. godine. Od 1955. do 1959. godine bio je polaznik Majstorske radionice Krste Hegedu&scaron;ića. Izlagao je na oko stotinu samostalnih i preko dvjesto skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Autor je javnih skulptura: spomenik Draženu Petroviću, park Olimpijskoga muzeja u Lausanni (1995.), spomenik Marku Maruliću u Vukovaru (2006.) i u Parku skulptura u Santiagu de Chile (2007.),&nbsp;<em>Crveni cvijet</em>&nbsp;ispred Ekonomskoga fakulteta u Splitu. Za crkvu sv. Marije u Kotoru izradio je brončane vratnice (1989.). Likovno je opremio interijere brojnih hotela (&bdquo;Argentina&ldquo; i &bdquo;Babin kuk&ldquo; u Dubrovniku, &bdquo;Berulia&ldquo; u Brelima i &bdquo;Marco Polo&ldquo; u&ldquo;Korčuli, &bdquo;Marjan&quot; u Splitu), javnih zgrada (Centar za kulturu i Pomorski muzej u Kotoru). Bavio se ilustracijom knjiga, scenografijom i kostimografijom. Za svoj rad dobio je niz nagrada i priznanja. Vasko Lipovac umro je 2006. godine u Splitu gdje je živio i radio od 1967. godine.<br /> <br /> &nbsp;<br /> Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Splita.<br /> &nbsp;<br /> Fotografija: <em>Bez naziva</em>, 1990-ih<br /> <br /> &nbsp;<br /> <em>Molimo posjetitelje da pri ulasku u muzej dezinficiraju ruke i da se pridržavaju propisanih&nbsp;mjera distanciranja.&nbsp;</em><br /> <br /> <br /> <br /> Vi&scaron;e o izložbi<br /> <a href="https://galum.us9.list-manage.com/track/click?u=dfce76c6d08f16fd1c6332e3c&amp;id=efbc05ba9d&amp;e=de42040299">http://galum.hr/izlozbe/izlozba/1705/</a><br /> <br /> &nbsp;</p>

Zoran Rubinjoni / Izložba podvodnih fotografija

<p> Izložba podvodnih fotografija<strong> Zorana Rubinjonija</strong> bit će otvorena&nbsp;od 1. do 15. srpnja 2020. godine&nbsp;koja će&nbsp;u atriju Muzeja grada Trogira.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu koja približava podvodni svijet, popraćenu&nbsp;<em>Pjesmom kitova</em>&nbsp;- kompilacijom glasanja kitova i glazbe - koju je uglazbila mlada Splićanka, pomorska biologinja&nbsp;Sara Nik&scaron;ić, moći ćete razgledati svaki dan&nbsp;10:00 - 13:00 te 18:00 - 21:00.&nbsp;<em>Vjerujemo da ćete svratiti, zaroniti s nama u morske dubine ne samo jednom, već nekoliko puta... i rashladiti se od vrućina koje upravo počinju!</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> Autor izložbe,<strong>&nbsp;Zoran Rubinjoni</strong>, ronilac i fotograf, rođen je 16. veljače 1950. godine u Rimu. Ovaj prometni inženjer fotografijom se bavi od 1964. godine, a od 1968. godine izlaže na domaćim i stranim izložbama fotografije kao član fotokluba&nbsp;<em>Elektroma&scaron;inac</em>. Živi u Trogiru i Beogradu, kao predsjednik&nbsp;<em>Fotosaveza Jugoslavije</em>&nbsp;vodio je galeriju&nbsp;<em>Salon fotografije</em>&nbsp;u Beogradu, a član je<em>&nbsp;i Likovne udruge Trogir</em>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kao dvadesetogodi&scaron;njak počeo se aktivno baviti ronjenjem u klubu podvodnih aktivnosti&nbsp;<em>URS</em>. Sada roni u beogradskoj&nbsp;<em>Amfori</em>&nbsp;i trogirskom&nbsp;<em>&Scaron;ototajeru</em>. Instruktor je ronjenja. Snima podmorje od 1970. godine. Podvodna fotografija mu postaje strast koja ga ne napu&scaron;ta do dana&scaron;njih dana. Organizira i sudjeluje na natjecanjima u podvodnom fotolovu i izložbama podvodne fotografije u zemlji i inozemstvu. Autor je prve samostalne izložbe podvodne fotografije u Beogradu. Najvi&scaron;e je snimao u Jadranskom moru, na lokalitetima oko Trogira, Lastova i Visa, a kasnije i na mediteranskom podmorju Turske, Crvenom moru, u Egiptu i Jordanu, Zanzibaru te u Indijskom oceanu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Počeo je snimati fotoaparatom Zenit sa improviziranim podvodnim kući&scaron;tem. Potom snima Nikonosom i, nposlijetku,&nbsp; u digitalnoj tehnologiji, različitim modelima Olympusa s tvorničkim kući&scaron;tima. Od nedavno koristi i GoPro kameru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &quot;Fotografije na ovoj izložbi su odabir s &bdquo;likovnom&ldquo; pretenzijom. Projekcija sadrži &scaron;iri odabir sa željom da se gledatelju približi ugođaj podvodnog svijeta. Izložba je poku&scaron;aj odgovaranja na pitanje &bdquo;ZA&Scaron;TO RONIM?&ldquo;.&quot;, zaključuje Zoran Rubinjoni.</p> <p> &nbsp;</p> <p> *Svečano otvaranje neće biti održano. Ukoliko biste željeli kontaktirati s autorom, dostupan je na e-adresi sototajertrogir@gmail.com, broju mobitela +385 99 401 2171, a možete ga pratiti i na instagramu&nbsp;<a href="https://www.instagram.com/rubignjurac/">@rubignjurac</a></p> <p> &nbsp;</p>

Tihomir Lončar / Harmonija nejednakog

<p> Izložba akademskog slikara <strong>Tihomira Lončara</strong> organizira se u sklopu jubilarne &bdquo;10. Umjetničke kolonije &Scaron;trigova 2020.&ldquo;, njeno otvorenje izložbe bit će u četvrtak, 2.7.2020 u 18 sati. Predgovor za katalog i izbor radova napravila&nbsp; je povjesničarka umjetnosti&nbsp; Dunja Horvat Weitner, koja će i otvoriti slikarovu izložbu u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>O autoru:</strong><br /> <strong>Tihomir Lončar</strong> rođen 1953. u Vinagori u Hrvatskom zagorju. U Zagrebu je zavr&scaron;io &Scaron;kolu za primijenjenu umjetnost (1974.) i Akademiju likovnih umjetnosti, gdje je 1980. diplomirao na slikarskom odjelu u klasi prof. Vasilija Jordana.</p> <p> <br /> Prvu samostalnu izložbu priredio je 1985. u zagrebačkoj Galeriji Buljat, a od tada je samostalno izlagao vi&scaron;e od trideset puta. Najznačajnije su mu monografska izložba&nbsp;u Muzeju za umjetnost i obrt 1993. i&nbsp; izložba <em>Tri godi&scaron;nja doba</em> u Umjetničkom paviljonu 1999., obje priređene u Zagrebu. Sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama i objavio&nbsp; nekoliko grafičkih mapa. O njegovu životu i djelu objavljene su monografije Stanka &Scaron;poljarića (1995.), Vladimira Bužančića (2000.) i Nikole Albaneže (2017.).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Crpeći znanje utemeljeno na&nbsp; tradiciji tonskog slikarstva i učeći od profesora Ljube Ivančića, Miljenka Stančića te &nbsp;Vasilija Jordana i Josipa Biffela, umjetnik Tihomir Lončar isprva slika klasične kompozicije interijera, mrtvih priroda i portreta prigu&scaron;enog&nbsp; kolorita. Na njegov slikarski razvoj bitno će utjecati&nbsp; boravak u majstorskoj radionici&nbsp; slikara Ede Murtića. Početkom 1980-tih u svoj likovni jezik unosi promjene&nbsp; i započinje&nbsp; slikati krajolike, koji će do danas ostati centralna tema i strukturna okosnica većine njegovih djela u smislu rje&scaron;avanja problema likovnih odnosa unutar slike. U drugoj polovici 1990-ih, Lončar je nastavio put prema redukciji motiva i otvaranju palete. Od početka novog tisućljeća do danas &bdquo;Lončar se sve sigurnije i opu&scaron;tenije kreće u vlastitom likovnom prostoru. U recentnoj produkciji evidentan je organski razvoj prema sveobuhvatnoj paleti i jo&scaron; liberalnijem shvaćanju forme, u likovno proči&scaron;ćenim kompozicijama&ldquo; (D. Weitner) na kojima se jo&scaron; uvijek prepoznaju odjeci nekada&scaron;njih krajolika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tihomir Lončar živi i djeluje u Zagrebu. Jedan je od osnivača neformalne umjetničke <strong>Grupe&nbsp;Contra.</strong></p>

Izložba plakata Borisa Bućana u Krakowu

<p> U okviru bilateralne suradnje dviju zemalja te u suradnji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Međunarodnog kulturnog centra u Krakowu izložba Borisa Bućana bit će svečano otvorena u četvrtak, 2. srpnja 2020. godine, u okviru turneje kojom se ovaj međunarodno priznati umjetnik predstavlja poljskoj javnosti.<br /> <br /> Izložba plakata umjetnika Borisa Bućana, jednog od najistaknutijih hrvatskih grafičkih oblikovatelja, nakon uspje&scaron;nog predstavljanja u Galeriji Miejska Arsenał u Poznanju gostuje i u Krakowu gdje će se poljskoj javnosti prezentirati plakati koji prekoračuju granicu oglasnog medija te inventivnim likovnim, kolorističkim i kompozicijskim rje&scaron;enjima stvaraju autentičan autorov potpis koji je odavno postao prepoznatljiv i priznat i izvan granica Lijepe na&scaron;e.<br /> <br /> U Međunarodnom kulturnom centru u Krakowu izložba će biti otvorena do 16. kolovoza 2020. godine.<br /> <br /> Izložbu Borisa Bućana financijski je podržalo Ministarstvo kulture, a dio je kulturnog i umjetničkog programa u zajedničkoj organizaciji Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kojim se Hrvatska predstavlja tijekom predsjedanja Vijećem EU.<br /> &nbsp;<br /> <a href="https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=24686">Op&scaron;irnije</a></p> <p> <a href="https://mck.krakow.pl/boris-bucan" target="_blank">https://mck.krakow.pl/boris-bucan</a></p>

Virtualna izložba posvećena Franji Bučaru

<p> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Hrvatski &scaron;portski muzej omogućuje javnosti pregled izložbi preko interneta. Postupak je započet s preno&scaron;enjem izložbe posvećene Franji Bučaru (25.11.1866. &ndash; 26.12.1946.), čovjeku čije ime nosi državna nagrada za sport, u elektronički format, dostupan putem interneta.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">&nbsp;</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> &nbsp;</p> <p> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Franjo Bučar presudno je utjecao na razvoj cjelokupnog hrvatskog &scaron;porta. Djelovao je krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Po zvanju doktor povijesti, učitelj po zanimanju, cijeli život je neraskidivo bio vezan sa &scaron;portom. Postavio je temelje mnogim sportskim disciplinama u Hrvatskoj, bio propagator, instruktor, osnivač &scaron;portskih klubova i organizacija, istaknuti član međunarodnih &scaron;portskih organizacija, novinar i publicist.&nbsp;</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> &nbsp;</p> <p> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Od 1991. godine, Državna nagrada za &scaron;port nosi njegovo ime.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> &nbsp;</p> <p> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Izložba se u cijelosti može pregledati na mrežnoj stranici:&nbsp;</span><a href="http://franjo-bucar.sportski-muzej.hr/" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);"><strong>http://franjo-bucar.sportski-muzej.hr/</strong>.</a></p>