HR | EN

PRETRAŽIVANJE PUBLIKACIJA MUZEJSKOGA DOKUMENTACIJSKOG CENTRA

fraza ključna riječ
autor tema vremenska
naslov ime osobe / obitelj zemljopisna
godina naziv tijela vrste
 
 

Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2023

Autor/i Miklošević, Željka [urednik]; Kocijan, Maja [urednik]
numerički podaci Sv. 60 (2023.)
materijalni opis 1 sv.
predmetnice Igrifikacija
isbn / issn 0353-7552
Medij Tiskana građa
Lokacija Knjižnica MDC-a
Sadržan u Muzeologija

Sažetak

Tema broja: Baština i igra. Budući da je igrifikacija danas rastući trend u baštinskom sektoru kako u praktičnoj primjeni tako i u stručno-znanstvenim istraživanjima novi broj časopisa Muzeologija posvetili smo upravo temi „Baštine i igre“ jer se u dobu kada se naglasak stavlja na razvoj publike, elementi igre u baštinskom sektoru prepoznaju ne samo u kontekstu edukacije nego i zabave. Najnovije godišnje izvješće Entertainment Software Association (ESA) o navikama igranja video igara u Americi navodi kako danas 66 % Amerikanaca – više od 215 milijuna ljudi svih dobi i podrijetla – redovito igra video igre. Digitalne igre ili njihovi specifični aspekti su zbog privlačnosti među i mlađim i srednjim generacijama prožele ne samo slobodno vrijeme nego i profesionalna područja – korporativno poslovanje, obrazovanje, umjetnost i kreativnu industriju, a muzeji i druge baštinske ustanove nisu iznimka. Implementacija elemenata videoigara danas je u praksi sve raširenija jer se njima uvode novi načini prenošenja znanja o kulturi, promociji shvaćanja o potrebi zašite i uvažavanja različitih kulturnih objekata i/ili praksi iz prošlosti te učenja o svojoj ili tuđoj baštini. Pozitivan utjecaj videoigara i igraćih elemenata na korisnike odlučujući je čimbenik za spoj igara i baštine u digitalnom okružju pa se i u muzejskim okvirima, elementi igara sve više koriste kao alat za održavanje, povećavanje i diversifikaciju zajednica korisnika. Ovim brojem Muzeologije namjera nam je bila, kako kaže naša gostujuća urednica dr. sc. Željka Miklošević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, učiniti korak prema promatranju, istraživanju i propitivanju kompleksnijih poveznica koje nastaju između muzeja i baštine s jedne te digitalnih igara s druge strane. Ovdje se promatraju videoigre i igrifikacija kao sve rašireniji kreativni načini komunikacije baštinskih informacija i to zasnivajući poglede autora kako na pozitivnim učincima takvih proizvoda, tako i na kritičkom promišljanju u pristupima njihovog oblikovanja. Praćenjem, propitivanjem, testiranjem i evaluacijom sadržaja moguće je utvrditi stupnjeve odnosa između baštine i igre, načine na koje se baština koristi u kontekstu digitalnih igara i ostvaruje li se, i na koje načine, pozitivan utjecaj na korisnike. Bit praktičnih rješenja je pronaći balans između komercijalnog, zabavnog i edukativnog, ozbiljnog aspekta. (Maja Kocijan)

Sadržaj

 
 

Arhiva starih brojeva