Svezak 52. donosi doktorsku disertaciju Željke Miklošević koja je pod nazivom "Muzej kao multimodalan komunikacijski sustav" obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 17. srpnja 2014. godine pod vodstvom mentorice dr. sc. Žarke Vujić. Tekst je grupiran u četiri tematska poglavlja: Kultura i komunikacija; Komunikacijski sustav muzeja; Društveno-semiotička teorija multimodalne komunikacije; Muzej kao multimodalan sustav. Tekstu prehodi Uvod urednice Višnje Zgaga, a popraćen je opsežnim popisom literature i prilozima.

Tema broja: Glazba u muzeju / muzeji glazbe. Izlaganja objavljena unutar tematskih blokova: Glazbena baština u Hrvatskoj; Tradicijska glazbala i etnografske zbirke; Skladatelji, glazbene zbirke i glazbena građa; Restauracija glazbenih instrumenata ; Suvremeni načini komuniciranja glazbene i zvučne baštine; Muzealizacija glazbe.

Pedeseti broj MDC-ova godišnjaka „Muzeologija" objavljuje doktorsku disertaciju muzejske informatičarke savjetnice Muzeja grada Zagreba Maje Šojat-Bikić, koja je pod nazivom „Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku“ obranjena na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 26. rujna 2012. god. Rad se bavi teorijskim i praktičnim pitanjima komunikacije kulturne baštine u digitalnom obliku sa sadržajno-korisničkoga aspekta. Središnja tema rada je modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda na temelju fizičkih baštinskih zbirki i s njima povezanih znanja. Urednica časopisa Višnja Zgaga na uvodnim stranicama navodi kako rad „obuhvaća fenomen kiberheritološkoga, baštinskog online prostora, s posebnom razradom na primjerima onoga muzejskog, kibermuzeološkoga.“ Opsežna radnja na 500 stranica, tezu razrađuje u nekoliko osnovnih tematskih poglavlja: „Tehnologija i komunikacija kulturne baštine“, „Digitalizacija i digitalna kulturna baština“, „Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda“, „Hrvatska kulturna baština online“ i „Istraživanje korisnika i baštinskih mrežnih stranica“. Osim što donosi pregled suvremenih teorijskih promišljanja, osnovne definicije pojmova vezanih uz projekte i postupke digitalizacije pri izgradnji digitalnih baštinskih zbirki, radnja u svojim prilozima donosi i iscrpnu analizu online proizvoda osnovnih baštinskih ustanova (muzeja, knjižnica i arhiva) koja je rezultat autoričine baze podataka „Hrvatska kulturna baština online“, koja se kontinuirano održava i ažurira. Šojat-Bikić zaključuje kako je hrvatska muzejska zajednica još uvijek, uz neke značajnije pozitivne pomake, u početnoj fazi razvoja online okruženja koje bi korisnicima pružilo kvalitetne sadržaje i razuman okvir za e-učenje, te ističe kako postoji povezanost između učestaloga korištenja baštinskih mrežnih stranica i njihovog fizičkog posjećivanja. Stoga, se ovaj jubilarni broj „Muzeologije“ može smatrati temeljnim priručnikom za pokretanje, provođenje i razvijanje muzejskih, online, digitalnih proizvoda.

Dvobroj muzeološkog časopisa Muzejskoga dokumentacijskog centra „Muzeologija“ (sv. 48/49) objavljen je kao zbornik radova sa simpozija „Knjiga u muzeju - KUM“. Simpozij je održan uz 30. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija u Muzeju Mimara 5. i 6. listopada 2011., u organizaciji MDC-a, a u središte zanimanja stavio je knjigu u muzeju te pokušao odgovoriti na niz problemskih pitanja, među kojima su i ona o ulozi knjige u muzeju, o funkciji knjige kao muzejskog predmeta, o tome kako knjigu izložiti, čuvati i obraditi te omogućiti njezinu pristupačnost u muzejskome, ne-knjižničnom okruženju. Zbornik radova donosi 35 izlaganja renomiranih stručnjaka iz muzeja, knjižnica i znanstvenih ustanova, koja su održana unutar pet tematskih skupina. Autori radova u prvoj tematskoj skupini - „Knjiga kao kulturno dobro“ - nastojali su definirati kriterije za određivanje knjige kao kulturnog dobra (S. Harni) te proceduru upisa takvih knjiga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (R. Saračević-Würth). Definirana je muzealna vrijednost knjiga i zbirki knjižnične građe (Ž. Vujić i H. Stublić), sagledani teorijski okviri knjige kao izložbenog predmeta (A. Horić) te na primjerima prikazani neki aspekti zbog kojih se pojedine knjižnične jedinice mogu izdvojiti u kategoriju kulturne baštine (T. Ilić-Olujić, A. Škrtić). Drugi tematski blok pod naslovom „Stručna obrada, zaštita i prezentacija knjižne građe kao muzejskog predmeta“ bavio se problematikom nabave i čuvanja knjižne građe u muzejima te njihove svrhovite muzeološke funkcije (A. Duplančić), kao i pitanjima otpisa i pohrane knjižnih zbirki (D. Dujmović), problemima stručne obrade i primjene knjižničarskih odnosno muzejskih standarda u katalogizaciji knjižničnih jedinica (V. Vlašić Jurić). Upozoreno je na problematiku prečestog izlaganja vrijedne i stare knjižne građe (V. Magić) te neadekvatnih načina njezina izlaganja (S. Kočevar). Ponuđeni su i konkretni odgovori na pitanja preventivne zaštite knjižne građe (Ž. Laszlo). Nakon preglednog izlaganja o muzejskim zbirkama knjiga u hrvatskim muzejima, utemeljenoga na istraživanju podataka iz Registra muzeja, galerija i zbirki Republike Hrvatske (S. Radovanlija Mileusnić i M. Franulić), u trećem su tematskom bloku („Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju“) izlagači predstavili iznimno bogate muzejske knjižnice i zbirke starih i raritetnih knjiga poput knjižnica obitelji Prandau-Normann (M. Vinaj), obitelji Pejačević (R. Bošnjaković) i obitelji Bombelles (Ž. Lazar) te iznimno vrijedne zbirke starih knjiga Zavičajnog muzeja Ozalj (B. Stergar). Opisana je uloga tehničke knjige u izložbenoj djelatnosti Tehničkog muzeja u Zagrebu (K. Kalanj), kao i knjižna građa umjetničkih časopisa na povremenim i stalnim izložbama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (J. Vinterhalter). Objavljen je i prikaz recentne muzejske izložbe Galerije Klovićevi dvori na kojoj je knjiga bila tema i sredstvo prezentacije (K. Jurčec Kos), kao i izložba o Jozi Kljakoviću kao ilustratoru knjige „Smrt Smail-age Čengijića“ (Ž. Zdelar). U četvrtome tematskom bloku - „Muzejske knjižnice kao ishodišta muzejskih zbirki knjižne građe“ - u kojima su predstavljene vrijedne zbirke knjiga pohranjene u muzejskim knjižnicama Muzeja grada Trogira (D. Radić), knjižnici Strossmayerove galerije starih majstora HAZU (I. Šamec Flaschar), Hrvatskoga školskog muzeja (Š. Batinić), Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (D. Ćaleta), Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci (T. Mataija), Muzeja Slavonije u Osijeku (I. Knežević), u Memorijalnoj zbirci Petra Šegedina u osnutku (S. Sardelić) i u Muzeju otoka Brača u Škripu (A. Matoković). Posljednji tematski blok („Digitalizacija i web prezentacija knjižne građe“) bavi se elektroničkom knjigom u muzeju (D. Živković, M. Tot, B. Šalamon-Cindori) i mogućnostima što ih donosi suvremena tehnologija u zaštiti i prezentaciji knjižnoga kulturnog dobra u muzejima (J. Jakšić). Dobri primjeri knjižnice HAZU (V. Juričić i K. Crnković) i Knjižnice grada Zagreba (Ž. Vegh i I. Meić) postavili su visoke standarde izgradnje digitaliziranih repozitorija te postavljanja virtualnih izložaba knjižne građe. Radovi u zborniku popraćeni su sažecima na engleskom jeziku te ilustracijama u boji.

Broj 47. časopisa "Muzeologija" objavljuje djelomično izmijenjenu doktorsku disertaciju Zvjezdane Antoš, koja je pod nazivom "Uloga europskih etnografskih muzeja u suvremenim procesima globalizacije“ obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 28. svibnja 2012. god. Mentor je bio dr.sc. Tomislav Šola, a članovi povjerenstava za obranu doktorskog rada su bili dr.sc. Aleš Gačnik, Univerze na Primorskem, Fakultet za turisti čke študije, Portorož, Slovenija, predsjednik i dr.sc. Tomo Vinščak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kulturna antropologija i etnologija i dr.sc. Tomislav Šola, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, članovi.