Najnoviji broj “Muzeologije”, jedinstvenog stručnog časopisa iz muzejske teorije i prakse u izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) sadrži prerađeni i skraćeni magistarski rad više knjižničarke MDC-a Snježane Radovanlija Mileusnić. Radnja s naslovom “Ustroj i organizacija knjižnica zavičajnih muzeja u Hrvatskoj” rezultat je istraživanja dostupne stručne literature i elektroničkih izvora podataka kao i dokumentacijskih zbirki i baza podataka MDC-a. Autorica je nastojala stručnoj muzejskoj publici pružiti uvid u djelatnost knjižnica zavičajnih muzeja te potaknuti njihovo ustrojavanje i organizaciju u skladu sa suvremenim knjižničarskim i muzeološkim standardima i preporukama. U knjižničnoj jedinici zavičajne baštine prepoznala je ne samo informacijsko vrelo znanja za stručni i znanstveni rad na muzejskoj građi zavičajnih muzeja već i potencijal muzejskog predmeta s obzirom na njezin materijal, oblik i značenje. Tema je razrađena unutar tri tematske cjeline: “Teorijsko-metodološka ishodišta knjižničnih službi i usluga u zavičajnom muzeju”, “Knjižnice zavičajnih muzeja” i “Komunikacijska funkcija knjižnice i knjižničnih jedinica zavičajne baštine u zavičajnim muzejima”. U prilozima su sadržani popisi općih muzeja te knjižnica zavičajnih muzeja izrađeni na temelju “Registra muzeja, galerija i zbirki Republike Hrvatske” te opsežan popis literature. Tekst je ilustriran građom iz fototeka hrvatskih zavičajnih muzeja i MDC-a.

Trideset i sedmi svezak "Muzeologije" sadrži deset radova s Međunarodnog skupa "Muzeji - tradicija i moderne nacije" koji je održan 3. i 4. studenog u Göthe institutu u Zagrebu u organizaciji Katedre za muzeologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Göthe instituta i Hrvatskog nacionalnog komiteta ICOM-a. Većina publiciranih radova je proširena i dopunjena verzija održanih izlaganja renomiranih inozemnih i hrvatskih autora. To su: Ivo Maroević, "19. stoljeće - tradicija i moderne nacije", Kilian Kreilinger, "Razvoj muzeja u Bavarskoj u prvoj polovici 19. stoljeća", Žarka Vujić, "Obrazac osnutka prvih muzeja u Zagrebu", Fani Celio Cega, "Skupljačka i muzejska djelatnost u Trogiru tijekom 19. stoljeća", Milvana Arko Pijevac, "Utemeljenje Prirodoslovnog muzeja Rijeka", Hans Georg Lippert, "Tvornica znakova i simbola -katedrala u Kölnu nakon 1842. godine", Danka Radić, "Zaštita spomenika u Trogiru tijekom 19. stoljeća", G. Ulrich Grossman, "Germanski nacionalni muzej u 19. stoljeću", Dubravka Peić Čaldarević, "Uloga Hrvatskog narodnog muzeja u procesu nacionalne integracije (1835-1918), Tomislav Šola, "Prilog reformi nacionalnih muzeja ili pledoaje za Hrvatski nacionalni muzej". Tekstovi su ilustrirani i popraćeni sažecima na engleskom jeziku.

Trideset i šesti svezak muzeološkog zbornika u cijelosti je posvecen temi "Djela Ivana Meštrovica u zbirkama, muzejima i galerijama" kao prilog revidiranju sadržaja i vrednovanju umjetnickog i dokumentarnog fundusa Ivana Meštrovica u muzejskim ustanovama. Svoje priloge dalo je trinaest istaknutih poznavatelja Meštrovicevog opusa, kustosa, profesora, likovnih teoreticara i arhitekata. Ljiljana Cerina, "Cetrdeset godina djelovanja i trideset godina stalnog postava Atelijera Meštrovic u Zagrebu"; Miroslav Begovic (HAZU), "Uredenje izložbenog prostora - atrija, atelijera i vrta Atelijera Meštrovic u Zagrebu 1963. godine"; prof. dr. Ivo Maroevic (Filozofski fakultet, Zagreb), "Arhitektura Atelijera Meštrovic u Zagrebu i Galerije Meštrovic u Splitu u funkciji Meštrovicevih djela"; mr. Marijan Susovski (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb), "Izložbe djela Ivana Meštrovica iz Atelijera Meštrovic u Zagrebu i Galerije Meštrovic u Splitu u velikim europskim muzejima"; Duško Keckemet, "Dopune Meštrovicevih radova u Galeriji Meštrovic u Splitu"; Božo Majstorovic, "Stalni postav Galerije Ivana Meštrovica u Splitu kao muzeološki i arhitektonski izazov"; Vinko Peracic, "Stalni postav Galerije Ivana Meštrovica u Splitu ka arhitektonski izazov"; Iris Slade, "Meštrovicev Presveti Otkupitelj"; Ljubica Dumencic, "Spomen-galerija Ivana Meštrovica u Vrpolju - 27 godina djelovanja"; Joško Zaninovic, "Izložbeno-galerijski postav radova Ivana Meštrovica u Muzeju drniške krajine"; Božena Klicinovic, "Gipsani odljevi Ivana Meštrovica u Gliptoteci HAZU u Zagrebu"; Igor Zidic, "Djela Ivana Meštrovica u stalnom postavu Moderne galerije u Zagrebu"; Vesna Barbic, "Radovi Ivana Meštrovica u Zbirci Karla Wittgensteina u Becu". Tekstovi su popraceni sažecima na engleskom jeziku, bibliografskim bilješkama kao i ilustrativnim materijalom.

Tridesetipeti svezak (1998.) Muzeologije u izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra u cjelosti je posvecen povijesti nastanka zbirke bana Josipa Jelačića koja se danas cuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu i sadrži oko 700 predmeta. Mr. Maja Škiljan rekonstruirala je povijest zbirke na temelju spisa koji se cuvaju u bogatoj muzejskoj dokumentaciji. U opsežnom prikazu vecina ove vrijedne dokumentacije (banova oporuka, arhivska grada, razliciti popisi predmeta, korespodencija) donesena je u svome originalnom ili prevedenom obliku prateci povijesnu kronologiju doniranja i pristizanja predmeta u Muzej (od 1859. do 1994. godine). Tekst je popracen brojnim ilustracijama iz fotografskog arhiva i reprodukcijama muzejskih predmeta iz Jelačićeve ostavštine i sažetkom na engleskom jeziku.

34. svezak muzeološkog godišnjaka posvećen je problemu etno-muzeja i muzeja na otvorenom. Cjelovito je prikazana situacija u Hrvatskoj te pregled stanja u Sloveniji, Mađarskoj i Makedonije i Njemačkoj. Zbornik sadrži izlaganja 32 sudionika s Medunarodnog skupa "Položaj i funkcioniranje etno-muzeja i muzeja na otvorenom u Republici Hrvatskoj s mogućim uzorima u Europi" (Kumrovec, 29. - 30.5. 1997.). Sažeci na engleskom jeziku; 226 str., 110 fotografija c/b.

Tema broja 32: Umjetničke i kulturno-historijske donacije gradu Zagrebu.