Jakov Bratanić 1912. – 2001.

<p> U galeriji Juraj Plančić Muzeja Staroga Grada u subotu 7. kolovoza 2021. u 21 sat otvorit će se izložba <i>Jakov Bratanić 1912. &ndash; 2001.</i></p> <p> Izložbu čini 50 prvorazrednih Bratanićevih slika iz umjetnikove atelijerske ostav&scaron;tine koju marno čuvaju nasljednici u Zagrebu. Muzej Staroga Grada, koji vodi brigu o promociji kulturnog i umjetničkog naslijeđa grada i koji tu brigu proteže i na Bratanićev rodni Vrbanj i okolna mjesta, izložbu priređuje o 20. godi&scaron;njici slikarove smrti. Koncipirana kao mala retrospektiva, ova izložba vjerujemo u znatnoj mjeri obogaćuje muzejski program posvećen umjetnicima hvarskih korijena.</p> <p> Izložba kustosice Biserke Rauter Plančić moći će se pogledati do 30. rujna 2021.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Opus Jakova Bratanića ispoljen tisućama radova i usredotočen na stotinjak amblematičnih motivskih lokaliteta &ndash; prema Tonku Maroeviću, najodanijem promicatelju slikarova stvarala&scaron;tva &ndash; utemeljen je na&nbsp;<i>uspostavljenoj idealnoj vezi s tradicijom i autentičnim metamorfozama naslijeđa i stvarnost. Sve subjektivne dvojbe i objektivne oscilacije ukusa nisu slikara kroz gotovo pola stoljeća djelovanja odvlačile s glavne staze odavna trasirana puta prema iskonu. Iznimno konzistentno, cjelovito i u pravom smislu riječi jednodu&scaron;no ovo djelo, ostvareno u jedinstvenom dijalogu s post-modernim aktualnim tokovima, protok vremena konačno je potvrdio kao relevantni slikarski govor i poredak koji nam omogućuju da jo&scaron; jednom prođemo zavičajnim ambijentima, da podijelimo iskustvo vlastitih predaka&hellip;</i>&nbsp;i kojemu,&nbsp;<i>zahvalni za pro&scaron;irenje vizualno-simboličke empirije i supstrate starohrvatskih i starokr&scaron;ćanskih, pa i praslavenskih mitologija, pridajemo izdvojeno, nemimoilazno povijesno mjesto</i>. (iz predgovora kataloga izložbe)</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Jakov Bratanić</strong>, istaknuti intelektualac među umjetnicima, rođen je 26. ožujka 1912. u Vrbanju gdje je zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu. Sa &scaron;kolovanjem je nastavio u Splitu na klasičnoj gimnaziji. Poslije velike mature otputio se na daljnje studije u Zagreb. S pravom koje je studirao i diplomirao na zagrebačkom Sveučili&scaron;tu profesionalno se nije nikada bavio, jer se već tijekom studija ozbiljno zainteresirao za slikarstvo. Usporedo je studirao i diplomirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, a s tim se pak dijelom svoje profesionalne stručnosti seriozno bavio niz godina. Bratanićev prvi stalni posao srodan umjetničkim zvanjima bio je kustoski i to u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučili&scaron;ne knjižnice gdje je u devet godina napredovao do upravitelja zbirke. Poslije je niz godina radio kao predavač povijesti umjetnosti na Akademiji za kazali&scaron;te, film i televiziju u Zagrebu (1950.-1983.) i na &Scaron;koli primijenjenih umjetnosti (1957.-1973.), pa je sve do odlaska u mirovinu svoj rad i život svoje obitelji bio prinuđen organizirati prema nastavničkom kalendaru. Ljeta su provodili u Vrbanju i obližnjoj uvali Basina gdje su izgradili kućicu, a ostali dio godine u Zagrebu. Za rijetkih slobodnih dana i pokojeg ljetnog tjedna poduzimao je studijska putovanja u Pariz, Rim, Firencu, Veneciju, Madrid, London, Beč&hellip; da nabrojimo samo najveće likovne meke, gdje je u muzejima provjeravao znanje iz povijesti umjetnosti, a u galerijama stjecao uvid u suvremena likovna zbivanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tijekom pet stvaralačkih desetljeća surađivao je s eminentnim muzejima, galerijama i kustosima, najče&scaron;će s Tonkom Maroevićem koji mu je 1996. priredio opsežnu retrospektivu u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu, k tomu i niz monografski izložbi diljem Dalmacije i kontinentalne Hrvatske. Zauvijek nas je napustio 15. listopada 2001. i po njegovoj želji ispraćen je na vječni počinak 17. listopada 2001. u rodnom Vrbanju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je realizirana uz potpore Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Staroga Grada, Splitsko-dalmatinske županije i Turističke zajednice Staroga Grada.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>U skladu s važećim nužnim epidemiolo&scaron;kim mjerama za sprječavanje zaraze COVID-19 za područje Splitsko-dalmatinske županije, otvorenje izložbe će se upriličiti u vrtu muzeja, a <b>otvaranju može prisustvovati maksimalno 50 posjetitelja. Pozivamo stoga sve zainteresirane posjetitelje da na vrijeme dođu u Muzej, jer će ulaz biti ograničen, </b>u skladu s mjerama i Odobrenjem za održavanje programa izdanim od strane Stožera civilne za&scaron;tite Grada Staroga Grada.<br /> Također, najveći dozvoljeni broj osoba koji mogu istovremeno boraviti u galeriji je 20, a kori&scaron;tenje maske za lice u zatvorenom prostoru te kada nije moguće održavati fizičku distancu od najmanje 1,5 m na otvorenom prostoru je obavezno.<br /> <b>Posjetitelje molimo da se pridržavaju svih propisanih epidemiolo&scaron;kih mjera i da budu odgovorni prema sebi i drugima.</b></i><o:p></o:p></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Obojeno crno-bijelim Vinka Pešića

<p> U subotu, 7. kolovoza 2021. u 20 sati u Zavičajnom muzeju u Biogradu bit će otvorena izložba crno-bijelih fotografija Vinka Pe&scaron;ića. Svečanost otvorenja će biti održana sukladno epidemiolo&scaron;kim prilikama.</p> <p> Izložba je organizirana u suradnji s Gradskom galerijom Biograd i biti će otvorena do kraja rujna.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2021/Vinko-pozivnica-2021-(002).jpeg" style="width: 540px; height: 257px;" /></p> <p> &nbsp;</p>

Izložba Hrvoja Hiršla "Kolaps" u sklopu 23. izdanja festivala Media Mediterranea

<p> Od 6. do 9. 8. 2021. u u Augustovu hramu Arheolo&scaron;kog muzeja Istre održat će se izložba Hrvoja Hir&scaron;la &quot;Kolaps&quot; u sklopu <a href="https://www.mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/23-izdanje-festivala-media-mediterranea-u-puli-_-staged-authenticity,105832.html?date=05-08-2021"><span style="color:#009ee3;">23. izdanja festivala Media Mediterranea</span></a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &quot;Kolaps&quot; je dio izložbenog projekta &quot;Limit reprezentacije&quot;, čiji je cilj učiniti vidljivim dijelove stvarnosti koji su izvan ljudskog iskustva. Projekt je započet 2019. godine u suradnji s Max Planck Institutom za kvantnu optiku iz Garchinga, Njemačka. U suradnji s dr. Nevenom &Scaron;antićem, znanstvenikom s MPI-a, umjetnik je razvio svjetlosnu instalaciju na temelju eksperimenta s dvostrukim prorezom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pokus s dvostrukim prorezom pokazuje kolaps valne funkcije. Ako foton prođe kroz dva proreza neometano, pona&scaron;at će se kao val i stvoriti obrazac smetnji. Ako izmjerimo kroz koji od dva proreza prolazi, pona&scaron;a se kao čestica, implicirajući da je na&scaron;a stvarnost neodređena dok je ne promatramo. Rezultat eksperimenta ovisi o promatraču a obično je malih dimenzija, ali za potrebe instalacije pro&scaron;iren je do granica onoga &scaron;to je fizički moguće, pa ga se projicira u mnogo većem formatu. Namijenjen je povezivanju kvantne veličine s ljudskom veličinom, približavajući nas tako dijelovima stvarnosti koje normalno ne možemo promatrati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Hrvoje Hir&scaron;l</strong> je umjetnik, istraživač i dizajner čiji su umjetnički projekti na razmeđu diskursa suvremene i medijske umjetnosti. Zanima ga otkrivanje skrivenih struktura i principa te razvija strategije kako bi ih učinio vidljivima. Glavne teme su ograničenja medija, automatizacija, kompleksni sustavi i kibernetika. Njegov rad obuhvaća interaktivne instalacije, zvučne instalacije, video instalacije, printeve, itd. Godine 2012. nominiran je za nagradu Radoslav Putar za najboljeg hrvatskog umjetnika u dobi do 35 godina. Dobitnik je stipendija Crossing Parallels 2021 (Delft), Bildraum Studio 2021 (Beč), DordtYart Artists in Residence 2015. (Dordrecht), TRIBE Residency 2013. (Istanbul, Prag i Ljubljana) te Kulturkontakt Artists in Residence 2012. (Beč). Godine 2012. bio je sudionik izložbe Documenta (13) u Kasselu kao dio programa AND AND AND. Bio je jedan od Hrvatskih predstavnika na Bijenalu Dizajna u Londonu 2016. U 10 godina umjetničkog djelovanja imao je 13 samostalnih i preko 40 grupnih izložbi. Član je AR.S (algoresearch.systems) istraživačkog kolektivna i osnivač I&#39;MM_ Media Lab-a u Zagrebu. Trenutno radi na projektu knjige za Institute of Network Cultures, Amsterdam.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Izložbu u Augustovu hramu na dan otvorenja je moguće pogledati do 22:00 sata, a ostale dane od 9:00 do 20:00 sati.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Katamaran Art 2021. / Krsto Hegedušić

<p> U petak 6. kolovoza 2021. u 21 sat u Galeriji Kravata otvorit će se izložba Krste Hegedu&scaron;ića, posljednja izložba <a href="https://www.mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2021,105694.html?date=25-06-2021"><span style="color:#009ee3;">ovogodi&scaron;njeg izdanja Katamaran Arta</span></a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Krsto Hegedu&scaron;ić (1901. - 1975.) nakon zavr&scaron;ene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu (1926.) usavr&scaron;avao se u Parizu. Jedan je od osnivača Udruženja umjetnika Zemlja (1929. - 1935.). Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu počeo je predavati 1937. Od 1950. vodio je Majstorsku radionicu za slikarstvo. Jedan od utemeljitelja skupine Mart, pokrenuo je časopis Bulletin Instituta za likovne umjetnosti (1953.) i potaknuo osnivanje Arhiva za likovne umjetnosti i Kabineta grafike. Bio je član JAZU (HAZU). U traganju za autentičnim nacionalnim likovnim izrazom poticaje je nalazio u starijoj (P. Brueghel st.) i suvremenoj europskoj umjetnosti (G. Grosz), ali i u primitivnoj plo&scaron;noj stilizaciji, dekorativnom crtežu i specifičnoj paleti narodne umjetnosti. Na predratnim socijalno angažiranim kompozicijama prepleću se tragični, satirični i groteskni elementi. Za afirmaciju takozvane naivne umjetnosti presudnu ulogu odigrala je Hlebinska slikarska &scaron;kola koju je 1930. godine osnovao Hegedu&scaron;ić. Nakon rata osuvremenio je likovni izraz i pro&scaron;irio motivski registar s urbanim prizorima. U duhu nove figuracije sažima i proči&scaron;ćuje kompoziciju, pojednostavljuje crtež, nagla&scaron;ava volumen, reducira fabulu i broj likova. Promi&scaron;ljeno asimilira aktualnu poetiku enformela i materičnog slikarstva, boju mije&scaron;a s pijeskom, putem kolaža uvodi stvarnost, sve s namjerom da putem pojačane ekspresije dočara egzistencijalnu tjeskobu uzrokovanu iskustvom rata i čovjekovu osamljenost u dehumaniziranim gradskim prostorima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će trajati do 24. kolovoza 2021.</p> <p> &nbsp;</p>

Storytelling vođenje uz Marulićevu sestru Biru

<p> Rođendan Marka Marulića obilježit će se 18. kolovoza, a 5 dana ranije se i 500. obljetnica izdanja njegovorg epa <i>Judita</i>. U Marulovu slavu Muzej grada Splita organizirat će vodstvo njegove sestre Bireu koja će posjetitelje voditi kroz Split 16. stoljeća.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Storytelling vođenja održavat će se ponedjeljkom i četvrtkom u 18 i 19 sati. Sastanak je 15-ak minuta ranije u dvoru Papalićeve palače nakon čega se s Birom ide u Staru gradsku vijećnicu na izložbu <i>Judita 500</i>. Prvo storytelling vođenje započinje u <strong>četvrtak 5. kolovoza</strong> u 18 sati, traje 45 minuta, slijedi drugo u 19 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Prigodna cijena vodstva za jednu osobu je je 50 kn, a obiteljske ulaznice (roditelji i dvoje djece) je 120 kn. Maksimalan broj posjetitelja je 12 ljudi, minimalan troje. Vodstvo je moguće i na engleskom jeziku. Rođendanski popust traje do 18. kolovoza.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Predbilježbe su moguće na recepciji Muzeja grada Splita, na telefon 021/360 171 i 360 172.</p> <p> &nbsp;</p>

U Trogiru vrime / Izložba fotografija Antonija Miše

<p> U Muzeju grada Trogira 4. kolovoza 2021. godine u 21 sat bit će otvorenje izložbe &ldquo;<strong>U Trogiru vrime</strong>&rdquo;, prva samostalna izložba trogirskog fotografa <strong>Antonija Mi&scaron;e</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na svečanom otvaranju izložbe atraktivnih fotografija vremenskih (ne)prilika sudjelovat će <strong>Daniela Kontić</strong> u ime domaćina Muzeja grada Trogira, <strong>Rade Popadić</strong> i sam autor &ndash; <strong>Antonio Mi&scaron;e.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Detaljnije informacije možete saznati i preuzeti s poveznice <a href="https://muzej-grada-trogira.hr">https://muzej-grada-trogira.hr</a><a href="https://muzej-grada-trogira.hr/2021/07/28/izlozba-fotografija-antonija-mise-u-trogiru-vrime-u-muzeju-grada-trogira-od-4-do-22-kolovoza/">/2021/07/28/izlozba-fotografija-antonija-mise-u-trogiru-vrime-u-muzeju-grada-trogira-od-4-do-22-kolovoza/</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvaranje izložbe upriličit će se na ovorenom - u dvori&scaron;tu Muzeja grada Trogira, a izložbu će zainteresirani posjetitelji moći razgledati u izložbenom prostoru Muzeja grada Trogira od večeri otvaranja do 22. kolovoza svaki dan 10:00 - 13:00 te 18:00 - 21:00.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> &nbsp;Daniela Kontić na 021881406 (birati 3),&nbsp;kustosica izložbe</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Creske mačke / Renata Vranyczany Azinović

<p> U Creskom muzeju bit će u utorak, 3. kolovoza u 20 sati otvarenje izložbe skulptura &quot;<strong>Creske mačke</strong>&quot; autorice Renate Vranyczany Azinović. Otvorenje će se održati na trgu ispred Muzeja, a izložbu možete razgledati uz po&scaron;tivanje epidemiolo&scaron;kih mjera.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Renata Vranyczany Azinović oblikovala je sve tipove i karaktere mačaka s kojima se susretala na otoku Cresu, osobito u dvori&scaron;tu i vrtu svog ljetnikovca: od crne, bijele, tigraste do bijelo-smeđe kojoj je posvetila posebnu pozornost jer se kod nje udomaćila i omacila. Umjetnicu je mačkama privukla njihova narav, individualnost i portretna markantnost te voluminoznost i gipkost tijela. Kiparski izazov bio je uhvatiti njihove pokrete, osobita i promjenjiva držanja, proporcije, boje i najrazličitije forme tog vitkog savitljivog tijela, pa sve do karakterističnih stanja čekanja, vrebanja, sunčanja, predenja, spavanja, igranja, istezanja, itd. Sve su te poze kiparski intrigantne te se umjetnica nije udaljavala suvi&scaron;e od stvarnosti. Naprotiv, željela je ukipariti izraze tih neobuzdanih stvorenja koja komuniciraju svojom prirodnom koreografijom (poput plesa), otvorenim govorom tijela. Umjetnica upravo tako modelira svoje ljetne družice &ndash; ne samo portretno, nego i kroz tipsku abecedu mačje komunikacije, kako bi položajem tijela i&scaron;čitali njihova raspoloženja. (Branka Hlevnjak, ulomak iz kataloga izložbe).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Renata Azinović rođena je 13. ožujka 1950. u Zagrebu. Godine 1986. počela se baviti umjetničkom keramikom: pohađa Centar za likovni odgoj u Zagrebu (International Insea Institute) kod profesorica Vi&scaron;nje Markovinović i Vi&scaron;nje Jelačić. Od 1986. do 1989. studira slikarstvo kod prof. Vjere Lalin, a tijekom 1987. i 1988. usavr&scaron;ava keramiku kod Ivane Jelačić. Sitnu plastiku konzultativno uči kod prof. Branka Ružića (1988.&ndash;1989.). Ostvarila je niz ciklusa sitne plastike i reljefa u keramici, engobiranoj keramici i bronci. Priredila je 45 samostalnih izložbi i sudjelovala na vi&scaron;e od 200 žiriranih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika od 1989., a od 1997. članica je Zajednice umjetnika Hrvatske sa statusom samostalne umjetnice. Živi i radi u Zagrebu.</p> <pre> &nbsp;</pre> <pre> <strong>Kontakt:</strong></pre> <pre> Creski muzej</pre> <pre> Jelena Dunato, MA, ravnateljica</pre> <pre> Ribarska ulica 7</pre> <pre> 51557 Cres</pre> <pre> tel. 051 344963</pre> <pre> mob. 095 8479439</pre> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Ljeto kod Tesle / Radionica: Impact Hub Zagreb: Prototip

<p> Peti tjedan programa &lsquo;<strong>Ljeto kod Tesle&rsquo;</strong> ugo&scaron;ćava Impact Hub Zagreb koji će se predstaviti radionicom/igrom Prototip za sve male i velike koji žele dobiti crni pojas u kreativnom i kritičkom razmi&scaron;ljanju te saznati kako učenje povezati sa zabavom i igrom dok osmi&scaron;ljavaju svoj super projekt kojim će spasiti planetu Zemlju!&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Sudjelovanje na radionicama je besplatno, a mjesto na radionici potrebno je prethodno rezervirati na mail <a href="mailto:kosjenka.laszlo.klemar@tmnt.hr">kosjenka.laszlo.klemar@tmnt.hr</a>. Mjesto je rezervirano tek po potvrdi organizatora. Broj sudionika je ograničen.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Radionica:&nbsp;</strong><strong>Impact Hub Zagreb: Prototip</strong><br /> Vrijeme održavanja: utorak, 3. kolovoza 2021., 10 &ndash; 14 sati</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Opis radionice:</strong></p> <p> Zaigraj igru osmi&scaron;ljavanja ideja, otkrij svoje supermoći na radionici i spasi planetu Zemlju!</p> <p> Prototip je edukativna igra u kojoj su odrasli i djeca zajedno, u timu, posvećeni određenom problemu kojeg moraju rije&scaron;iti brzo, učinkovito i kreativno, pomoćusvojih vlastitih supermoći! &Scaron;to je ma&scaron;tovitije rje&scaron;enje, to je njihov prototip (prikaz ili model rje&scaron;enja) luđi, a zabava i učenje bolji! Kroz igru učimo o kreativnom, kritičkom razmi&scaron;ljanju, komuniciranju, konstruktivnom rje&scaron;avanju nenadanih situacija, timskom radu i jačamo povjerenje u vlastite vje&scaron;tine i njihovu moć poticanja promjena oko nas.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O voditeljici:&nbsp;</strong></p> <p> Helena Habdija rođena je u Bjelovaru, zavr&scaron;ila je studij pred&scaron;kolske nastave i umjetnosti u Zagrebu na Učiteljskom fakultetu. Nakon fakulteta nastavila se profesionalno usavr&scaron;avati na području raznih metodologija učenja i podučavanja te dječje psihologije čime se profilirala kao vrhunski edukator i mentor. Svakog učenika promatra kao izniman potencijal kojeg svojim dinamičnim i inspirativnim pristupom potiče na oslobađanje skrivenih talenata. Od 2015. godine kontinuirano radi na raznim akcelerator i pred-akcelerator programima od kojih izdvajamo: FutureStart pre-accelerator, Forge Accelerator, Dotforge Accelerator. Izuzetno je svestrana i inspirativna jednostavna za komunikaciju, podr&scaron;ku preno&scaron;enje iskustava i znanja. Trenutno je konzultantica za YEPP Europe, Projekt managerica za Youth Bank International i Impact Hub Zagreb.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O organizaciji:</strong><br /> Impact Hub Zagreb je dio mreže koju čini vi&scaron;e od 100 Impact Hubova u vi&scaron;e od 55 zemalja te s vi&scaron;e od 16.500 članova. Platforma smo i mreža koja inovacijama u edukacijskom pristupu, savjetovanjem i podr&scaron;kom doprinosi:<br /> 1. razvoju potencijala mladih da postanu otporni i aktivni nositelji promjena<br /> 2. mikro poduzetnicima da osiguraju svoju poziciju na trži&scaron;tu te postignu željeni pozitivan utjecaj kroz svoje poslovanje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Pilot-projekt Makers` Community Hub dio je provedbe Akcijskog plana projekta Urban M, osmi&scaron;ljen uz uključivanje dionika.</strong></p> <p> Partneri: Grad Zagreb, Tehnički muzej Nikola Tesla<br /> Koordinator pilot-projekta: Radiona - Zagreb Makerspace<br /> Dionici u projektu: Algebra, Bioteka, Gradionica, Građevinski fakultet Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, Grafički fakultet Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, Hrvatska zajednica Tehničke kulture, Hrvatski robotički savez, Impact Hub Zagreb, Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), ODRAZ - Održivi razvoj zajednice, Obrtnička komora Grada Zagreb, Radiona - Zagreb Makerspace, samostalna umjetnica Nina Iris Be&scaron;lić, Zagrebački inovacijski centar - ZICER, Zelena mreža aktivističkih grupa - ZMAG.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt&nbsp;za medijske izjave:</strong></p> <p> Tehnički muzej Nikola Tesla<br /> Savska cesta 18, Zagreb<br /> <strong>Kosjenka Laszlo Klemar</strong><strong>,</strong> <a href="mailto:kosjenka.laszlo.klemar@tmnt.hr">kosjenka.laszlo.klemar@tmnt.hr</a>, 091/573 0082<br /> <strong>Deborah Hustić</strong>, <a href="mailto:deborahhustic@gmail.com">deborahhustic@gmail.com</a>, 095/3555 741</p> <p> Marijo Zrna, PR and visit organisation<br /> 01/4844-050 (centrala); 01/4881-626; 091/3365-326<br /> <a href="mailto:marijo.zrna@tmnt.hr">marijo.zrna@tmnt.hr</a><br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Graditeljice maestrala

<p> U okviru projekta <i>Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule </i>premijerno će se održati izložba VR instalacije <i>Graditeljice maestrala</i>. Ovaj rad će predstaviti autorica Dijana Protić i kustosica Lea Vene 3. 8. u 19 sati u Gradskom muzeju Korčula, a instalacija će se moći pogledati svaki dan od 19 do 21 sat, uz slobodan ulaz.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projekt <i>Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule </i>službeno je pokrenut 2014. godine u okviru udruge Siva zona u Korčuli. Projekt je zami&scaron;ljen kao inkluzivna suradnička platforma, vi&scaron;egodi&scaron;nje znanstveno i umjetničko istraživanje koje objedinjuje interdisciplinarni kulturno-antropolo&scaron;ki, etnografski, umjetnički i kustoski pristup, uključujući dijalog i suradnju s lokalnom zajednicom, institucijama, udrugama i inicijativama. Projekt je primarno fokusiran na prostor Vele Luke gdje su do sada kroz nekolicinu tekstova i umjetnički rad Božene Končić Badurine dobro obrađene tvornica za preradu i konzerviranje ribe Jadranka i tvornica limene ambalaže 8. mart.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Unazad tri godine naglasak je stavljen i na treći bitan case study - brodogradili&scaron;te Greben. Umjetničko istraživanje Dijane Protić tamo je započelo jo&scaron; 2017. godine s fokusom na ženske perspektive i iskustva rada u Grebenu, a kao okosnica istraživanja postavljena su kazivanja Lučanki/biv&scaron;ih radnica Grebena. Iako je inicijalna ideja bila istraživanje pretočiti u film, ubrzo se medij VR instalacije pokazao kao bitan novi element za produbljivanje teme i moguću interpretaciju &bdquo;uti&scaron;ane&quot; ženske povijesti brodogradili&scaron;ta. U suradnji s Martom Stražičić i Manjom Ristić projekt je dobio novu vizualnu i akustičnu dimenziju kojima se promi&scaron;ljaju i nove forme prezentacije industrijske ba&scaron;tine i specifičnog ženskog sjećanja ključnog za (pre)ispisivanju službene i neslužbene lokalne povijesti. Ženski glas vodi nas kroz istraživanje apstrahiranog prostora Grebena. Njeno sjećanje objedinjuje nekolicinu životnih i profesionalni priča kazivačica/biv&scaron;ih radnica u Grebenu, s tim da je poseban naglasak stavljen na radu u tzv. plastici, ključnom pogonu gdje su dominantno radile žene. Osvje&scaron;tava se iznimno zdravstveno ranjiva i neza&scaron;tićena pozicija koju su žene tamo zauzimale. Istovremeno saznajemo o mikro iskustvima emancipacije i financijske samostalnosti koje su žene priskrbile radeći u Grebenu. Uz to aludira se na relevantnost ženskog kolektiva, kako u udruženom ženskom radu tako i međuljudskoj potpori koju takva zajednica stvara. (Lea Vene)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="http://sivazona.hr/events/graditeljice-maestrala"><span style="color:#009ee3;">Siva Zona</span></a></p>