Joseph Beuys: Tko ne želi misliti, leti van!

<p> Muzej suvremene umjetnosti u suradnji s Goethe-Institutom Kroatien 9. prosinca 2021. &nbsp;organizira izložbu&nbsp;<strong>Joseph Beuys: Tko ne želi misliti, leti van!</strong>&nbsp;kojom se priključuje obilježavanju 100. godi&scaron;njice rođenja Josepha Beuysa i programu #Beuys100.&nbsp;Naslov izložbe riječi su Josepha Beuysa koje je uputio sudionicima diskusije održane na svjetskoj izložbi suvremene umjetnosti documenta 6, 1977. godine u Kasselu, kako bi potaknuo sudionike na razmi&scaron;ljanje i odgovorno djelovanje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vi&scaron;e na poveznici:</strong></p> <p> <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/joseph-beuys-tko-ne-zeli-misliti-leti-van/809/hr.html">http://www.msu.hr/dogadanja/joseph-beuys-tko-ne-zeli-misliti-leti-van/809/hr.html&nbsp;</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba&nbsp;<strong>Joseph Beuys: Tko ne želi misliti, leti van!&nbsp;</strong>prikazat će radove Josepha Beuysa iz zbirke MSU-a, fotografije Buby Durinija, &scaron;vicarskog fotografa koji je snimao Beuysove performanse, te izbor radova Josepha Beuysa iz zbirke Beuysovog bliskog suradnika, njemačkog kolekcionara, Karl Heinza Rummenya. Stvarala&scaron;tvo Josepha Beuysa je na posredan ili neposredan način ostavilo snažan trag na hrvatske umjetnike koji su usvajali njegove metode, a ponekad i reinterpretirali njegove radove. Tako će jedna dionica izložbe prikazati izbor radova hrvatskih suvremenih umjetnika koji su nastali kao neposredni odgovor na Beuysovo učenje u smislu primjenjivanja njegovih metoda ili reinterpretacije njegova rada.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Misterij fotografske slike Borislava Božića

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/B.-Bo%C5%BEi%C4%87-f.jpg" style="width: 450px; height: 450px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vi&scaron;e na poveznici:</strong></p> <p> https://www.mojarijeka.hr/dva-jubileja-borislava-bozica-50-godina-fotografskog-rada-te-dolazak-u-rijeku-i-zivot-s-rijekom-50-godina/&nbsp;</p>

Umjetnička instalacija Katarine Alamat Kusijanović u Dubrovniku

<p> Instalacija &#39;<strong>Mir</strong>&#39; Katarine Alamat Kusijanović bit će postavljena od 9. prosinca 2021.&nbsp;u atriju Umjetničke galerije Dubrovnik, u okviru&nbsp;<a href="https://www.facebook.com/DuWinterFest/" target="_blank">Dubrovačkog zimskog festivala</a>.</p> <p> <strong>url:</strong>&nbsp;<a href="https://www.facebook.com/momadubrovnik/" target="_blank">https://www.facebook.com/momadubrovnik/</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &#39;QR (Quick Response) k&ocirc;d&nbsp;je matrični&nbsp;bark&ocirc;d, dvodimenzionalni tip k&ocirc;da koji se sastoji od crnih modula raspoređenih u kvadratni uzorak na bijeloj pozadini. Zbog brze čitljivosti i mogućnosti velike pohrane podataka postao je popularan i nailazimo na njih posvuda. Skeniranjem korisnik dolazi do raznih informacija te se danas proizvode mobilni telefoni koji u sebi imaju aplikaciju za i&scaron;čitavanje. Autorica ga slika|izrađuje u crvenoj boji kao&nbsp;<em>krinku za poruku&nbsp;</em>koja je napisana na hrvatskom i engleskom jeziku: <strong><em>Mirni blagdani i godina nova.&nbsp;</em>|<em>&nbsp;A peaceful holiday and new year</em></strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ona k&ocirc;d&nbsp;uvlači i postavlja unutar prozirnog pleksiglasa kao trajnu vrijednost. &Scaron;titi ga i zaklanja da bi time naglasila njegovu su&scaron;tinsku bitnost. Riječ je o tome da vanj&scaron;tina profinjeno skriva nutrinu. Misao se upućuje i rastvara svijetu posredstvom tehnologije. Rad se uspostavlja kao sustav komunikacije koja je &scaron;ifrirana. Simplificirani zapis je istinska pacifistička želja. Svima je isto upućena. Time se potvrđuje da u svako ljudskom biću egzistira univerzalni mir. Crveno označava osnovni simbol životne snage, sredi&scaron;nju vatru čovjeka i zemlje. Utjelovljuje slobodu i pobjedu Erosa. Platon u&nbsp;<em>Gozbi&nbsp;</em>daje Erosu prije svega značenje _ čiste, duhovne i netjelesne ljubavi.&nbsp;Boja označava najdublju povezanost s principima života, za mnoge narode je prva. U radu se, osim navedenog, njome simboizira život i iskrenost.&#39;</p> <p> &nbsp;</p>

Ars et virtus. Hrvatska – Mađarska

<p> 9. prosinca 2021. - Izložba &bdquo;Ars et virtus. Hrvatska &ndash; Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne ba&scaron;tine&ldquo; nakon zagrebačkih Klovićevih dvora, predstavljena je i mađarskoj publici u prostorima Mađarskoga nacionalnog muzeja, sukreatora i suorganizatora izložbe. Izložbu je otvorila&nbsp;izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića&nbsp;ministrica kulture i medija&nbsp;dr. sc. Nina Obuljen Koržinek zajedno sa svojim mađarskim kolegom, ministrom ljudskih resursa dr. sc. Mikl&oacute;sa K&aacute;slera.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Podsjetiv&scaron;i kako je izložba prati vi&scaron;e od 800 godina hrvatsko-mađarskoga suživota, ministrica je istaknula važnost istraživanja iznimnog bogatstva zajedničke kulturne i umjetničke ba&scaron;tine te dodala kako je to ujedno i prigoda da se ponovo vrednuju hrvatsko-mađarski povijesni odnosi. Uz to, ministrica je istaknula i kako je ova velika obljetnica prigoda da se ukaže na činjenicu da se unatoč jezičnim razlikama i snažnim političkim prevratima tijekom 20. stoljeća, suradnja na području kulture i umjetnosti nastavlja u kontinuitetu sve do dana&scaron;njih dana.&nbsp;<br /> <br /> Na izložbi su predstavljena remek-djela, umjetnine i dokumenti na&scaron;e vi&scaron;estoljetne zajedničke ba&scaron;tine. Brojni predmeti hrvatsko-mađarskih kulturno-povijesnih i umjetničkih veza prikupljeni su iz najznačajnijih mađarskih i hrvatskih te europskih muzejskih i ostalih kulturnih ustanova.<br /> <br /> Jedna od senzacija ovog mađarskog izdanja izložbe je postavljanje, odnosno nakon 200 godina spajanje fragmenata nadgrobne ploče zagrebačkog biskupa Luke Baratina rođenog u Segedinu u drugoj polovici 15. stoljeća, koji su pronađeni nakon pro&scaron;logodi&scaron;njeg zagrebačkog potresa u sjevernom dijelu apside zagrebačke katedrale s onima od prije poznatih koji se čuvaju u Hrvatskom povijesnom muzeju.&nbsp;<a href="https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/izlozba-ars-et-virtus-hrvatska-madjarska-800-godina-zajednicke-kulturne-bastine-otvorena-u-madjarskom-nacionalnom-muzeju-u-budimpesti/21676" target="_blank">Op&scaron;irnije</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Peter Pierre Weisz: Putovanja… susreti…mostovi…

<p> U Muzeju likovnih umjetnosti održat će se 9. prosinca 2021. (četvrtak) u 19 sati otvorenje izložbe <strong>Peter Pierre Weisz: Putovanja&hellip; susreti&hellip;mostovi&hellip; </strong>kustosice i autorice idejne koncepcije Martine Gavran &Scaron;paniček</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Hrvatsko-izraelski umjetnik židovskog podrijetla nakon nekoliko desetljeća po prvi puta predstavlja se osječkoj publici u Muzeju likovnih umjetnosti s ukupno 30 radova, od kojih se dva nalaze u muzejskom fundusu. Djela su suvremenog izričaja. Stilski uzori su ekspresionizam (oba pravca), nadrealizam i apstrakcija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom će se predstaviti lik i djelo Petera Pierra Weisza, Židova odraslog u Osijeku. Weisz se &scaron;kolovao u Zagrebu i Parizu. Preko njegovog slikarstva upoznat ćemo se s drugim hrvatskim suvremenicima poput Vatroslava Kuli&scaron;a, Dalibora Jelavića i dr. Njegovo slikarstvo je&nbsp; progresivno, upečatljivo, lako razumljivo i blisko običnom čovjeku.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &raquo;Opisana iskustva, koja su uglavnom te&scaron;ka i kompleksna, zapravo su navigacija kroz život i budućnost ne samo Petera Pierrea Weisza nego i svih nas. Upravo ona čine temelje mostovima koje Weisz gradi kao zalog za budućnost, kako bi buduće generacije bolje shvatile život i pojave oko sebe. Mostovi povezuju svaku suprotnost koju čovjek nosi u sebi, svaki kontekst koji ga oblikuje kao misaono i kompleksno biće. U konačnici, svaki taj most koji je Weisz izgradio jest posljedica putovanja i susreta i svaki od njih vodi prema jednoj točki: prema kući, prema Osijeku.&laquo;</p> <p> iz teksta kataloga:&nbsp; Martina Gavran &Scaron;paniček</p> <p> &nbsp;</p> <p> &laquo;Meni inspiracija nisu pejzaži ni neke blage stvari, već moram ne&scaron;to snažno emocionalno doživjeti da bih mogao raditi. Zato i radim na mahove, a ono u čemu sam najjači i najiskreniji jest enformel i ekspresionizam. Iskustva dolaze od godina lutanja, gledanja i učenja. Normalno je da je ljudski lik, ako već govorimo o ekspresionizmu, najzahvalniji za izražavanje raspoloženja i stanja. Često slikam samo jedan lik koji postaje optički centar slike: lik je istaknut, a ponekad je apstrakcija pozadina. Nije to lik u stvarnom prostoru nego je uloga tog lika da objasni ugođaj slike te je na taj način lik dovoljno snažan da djeluje na emocije.&raquo;</p> <p> Peter Pierre Weisz</p> <p> &nbsp;</p> <p> Fotografija: Peter Pierre Weisz, Glava, 1993., 74x60cm</p> <p> &nbsp;</p> <p> KONTAKT / kustosica Martina Gavran &Scaron;paniček / 031 251 282</p> <p> MARKETING / ODNOSI S JAVNO&Scaron;ĆU</p> <p> Katica Kaniža / mb: 091 183 9209</p> <p> Kasja Vukić / mb: 099 300 0220</p> <p> &nbsp;</p>

Lazer Rok Lumezi / Opus

<p> <strong>Lazer Rok Lumezi</strong>, doajen suvremenog hrvatskog umjetničkog nakita, bit će u Kneževoj palači &nbsp;predstavljen na izložbi opusu umjetničkog nakita i male plastike s naglaskom na recentnu produkciju. Otvorenje izložbe je u srijedu, 8. prosinca 2021. u 19 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Lumezi se izražava formom nakita koji nije izgubio svoju utilitarnu funkciju - nosivost - ali izlazi iz sfere mondenosti skulpturalnim oblikovanjem i likovnom kvalitetom. On svoja djela dijeli po namjeni: izrađuje bro&scaron;eve, ogrlice, narukvice, prstenje i reljefne kompozicije - asamblaže od plemenitih kovina i dragog kamenja. No sve te vrste nakita su zapravo kompozicijski uravnotežene apstrakcije sa figurativnim detaljima koji se izmjenjuju u dinamičkoj ili ritmičkoj alteraciji. Teksture, mat i sjajne povr&scaron;ine, nagla&scaron;ene su bojom (kamenom ili patinom) koja cjelini daje novi, formalni smisao. Motive često pronalazi u prirodi pa forma poprima naznake zoomorfnih ili fitomorfnih oblika ili pak u sjećanjima i manifestacijama svijeta koji ga okružuje. Najdraži materijal mu je srebro kojem boji povr&scaron;inu patinom, a jetkanjem, utiskivanjem ili graviranjem, tvori teksturu. Njegov rad karakteriziraju tanke isprepletene linije, ugrebane u povr&scaron;inu metala iglom za crtanje, točkaste strukture, rupice kroz koje žicom kao koncem spaja dijelove kompozicije iz čega se može i&scaron;čitati dvojni kiparski i grafičarski senzibilitet umjetnika. Plemenito drvo, poludragi kamen, jantar, koralj, neolitsko staklo iz libijske pustinje, sedef, zlato ili predmet koji je u trenutku pronalaska pobudio interes umjetnika svojom formom ili bojom, neizostavni su dio u Lazerovom stvaralačkom procesu. Bez obzira na vrijednost materijala, glavna karakteristika Lumezijevih malih plastika je, kao i svim kiparskim djelima kroz povijest, likovni izričaj i nova vizualna vrijednost koju ovaj umjetnik postiže s nemjerljivom lakoćom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Elizabeta Wagner, mag. hist. art.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Od rata do potresa: pokupska župna crkva 1991. – 2021.

<p> U srijedu, 8. prosinca 2021., u 18 sati, u Muzeju Turopolja u Velikoj Gorici otvara se izložba &bdquo;<strong>Od rata do potresa: pokupska župna crkva 1991. &ndash; 2021.</strong>&ldquo;. Autorica izložbe je Valentina Rado&scaron;, povjesničarka umjetnosti i kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja. Fokus je na prikazu povijesti župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom, njezinom stradavanju u Domovinskom ratu 1991. godine, evakuaciji umjetnina, obnovi, ali i o&scaron;tećenjima nastalima u petrinjskom potresu 29. prosinca 2020. godine. U sklopu izložbe prikazat će se deset predmeta iz župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom, slike iz likovne zbirke Muzeja Turopolja, dokumentarni film &bdquo;Podvizi i sudbine &ndash; ratna sudbina crkve sv. Ladislava u Pokupskom&ldquo; urednice Maje Gregl (HRT, 1992.) te brojne fotografije iz fotodokumentacije Muzeja i institucija poput Schneiderovog fotografijskog arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Instituta za povijest umjetnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom jedna je od najznačajnijih cjelina barokne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, predstavlja pravo umjetničko djelo gdje su sve vrste umjetnosti poput arhitekture, slikarstva i kiparstva ujedinjene i povezane, a sve to zbog temeljito osmi&scaron;ljenog programa izgradnje i opremanja. Ne samo da je prva crkva četverolisnog tlocrta, a time i uzor za cijeli korpus takvih crkava u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, nego je i jedina crkva u kojoj je cjelovito sačuvan oltarni ansambl majstora iz Branjugove drvorezbarske radionice.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Predstavlja i primjer ciljanog uni&scaron;tavanja kulturne ba&scaron;tine u Domovinskom ratu, ali i snažne povezanosti ljudi s vlastitim identitetom te zajedni&scaron;tva koje je probudila u lokalnom stanovni&scaron;tvu, vojsci, djelatnicima muzeja, novinarima, djelatnicima zavoda i službi, koji su se samoorganizirali u spa&scaron;avanju sakralnoga blaga. U te&scaron;kom životu ove crkve istaknuta je uloga Muzeja Turopolja u očuvanju ba&scaron;tine i identiteta. Osim sudjelovanja u evakuaciji umjetnina za vrijeme rata, Muzej se snažno trudio prezentirati i komunicirati javnosti povijest i aktualnu situaciju u Pokupskom putem izložbi, kataloga, aukcije, člancima u monografiji i zborniku radova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Sada, 30 godina nakon prvih napada na Pokupsko u Domovinskom ratu, prve izložbe posvećene ovoj crkvi i brojnih tekstova koji su nam pričali priču njezine pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti, Muzej Turopolja vraća se ovoj pokupskoj ljepotici. Inicijalna zamisao i ideja ove izložbe bila je sjetiti se događaja iz ne tako daleke pro&scaron;losti i proslaviti predivnu obnovu crkve i inventara. Ali, nit te zamisli i ideje prekinuta je 29. prosinca 2020. godine petrinjskim potresom. Pokupska crkva jo&scaron; jednom je ozbiljno stradala, crvena oznaka na njezinim je vratima, a umjetnine su jo&scaron; jednom napustile prostor za koji su istinski namijenjene.</p> <p> &nbsp;</p> <p> S nadom u &scaron;to bržu i kvalitetniju obnovu crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava), Muzej Turopolja u suradnji s župom Pokupsko i župnikom mons. Franjom Ćukom jo&scaron; jednom izlaže njezina bogatstva koja su temelj identiteta jednog kraja, s ciljem podizanja svijesti o ba&scaron;tini koja nas okružuje i potrebom za njezinim očuvanjem.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Art Forum – Zadar / Ljepota različitosti

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/art-b-poz.jpg" style="width: 450px; height: 225px;" /></p> <p> <a href="/files/images/2021/art-b-KATALOG.pdf"><strong>Katalog</strong></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/images/2021/art-b-KATALOG.pdf" /></p>

35 godina Dylana Doga u Hrvatskoj

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/dog1.jpg" style="width: 450px; height: 407px;" /></p> <p> <img alt="" src="/files/images/2021/dog2.jpg" style="width: 450px; height: 452px;" /></p>

Kad zemlja zatrese

<p> U Tehničkom muzeju Nikola Tesla bit će u&nbsp;utorak, 7. prosinca&nbsp;2021. u 13&nbsp;sati otvorenje Izložbe<strong> Kad zemlja zatrese.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Svim stanovnicima Zagreba zauvijek će u sjećanju ostati rano nedjeljno jutro 22. ožujka 2020. kad je potres magnitude 5,5 prema Richterovoj skali pogodio glavni grad Hrvatske. Učinio je veliku &scaron;tetu u staroj gradskoj jezgri, ali i izvan nje, pogotovo u području epicentra u blizini prigorskog naselja Marku&scaron;evca, pri čemu je uzeo jednu ljudsku žrtvu. Potres te jačine očekivao se dugo, no kako se potres ne može predvidjeti, uvijek nas iznenadi svojom neočekivanom pojavom, tre&scaron;njom tla i strahom. Mnogobrojna podrhtavanja tla koja su uslijedila dala su nam do znanja kako je na&scaron;a Zemlja živ planet i kako su potresi jedna od manifestacija burnih događanja u unutra&scaron;njosti na&scaron;eg planeta. Nažalost, krajem 2020. dogodio se jo&scaron; jači i teži potres na području Banovine, magnitude 6,2 prema Richterovoj skali. Iako nepovezan sa zagrebačkim potresom, taj je potres dodatno pokazao koliko &scaron;tete može izazvati, nažalost i u vidu ljudskih žrtava. Svjedoci smo podrhtavanja tla i mjesecima nakon potresa.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Potaknuti potresima koji su tijekom 2020. pogodili sredi&scaron;nju Hrvatsku, Tehnički muzej Nikola Tesla organizira izložbu &bdquo;Kad Zemlja zatrese&ldquo;. Cilj je izložbe upoznati građane s mehanizmima nastanaka potresa i obrazložiti uzroke potresa koji su pogodili sredi&scaron;nju Hrvatsku. Koncipirana je tako da se najprije daje uvid u osnove potresa, njihovu pojavu, manifestaciju, značenje, mjerenje jačine i popratne aktivnosti. Zatim se daje kratak osvrt na povijesni prikaz potresa na području sredi&scaron;nje Hrvatske i njihovo značenje. Drugi dio izložbe posvećen je upoznavanju regionalne geotektonske strukture sredi&scaron;nje Hrvatske, a potom se daju stručni osvrti na dva glavna potresa koja su tijekom 2020. pogodila sredi&scaron;nju Hrvatsku &ndash; zagrebački i banovinski.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je namijenjena svim uzrastima, osobito posjetiteljima koje zanimaju prirodne i tehničke znanosti. Vjerujemo da će svatko pronaći ne&scaron;to zanimljivo i naučiti nove stvari o potresima.<br /> Izložbu možete razgledati do 13. ožujka 2022.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt&nbsp;za medijske izjave:</strong></p> <p> <strong>Zvonimir Drvar</strong>,&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT831_ZmEmailObjectHandler" role="link">zvonimir.drvar@tmnt.hr</span>, 098/978 2513&nbsp;</p> <p> Marijo Zrna,&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT832_ZmEmailObjectHandler" role="link">marijo.zrna@tmnt.hr</span>, 091/3365 326</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt</strong></p> <p> Tehnički muzej Nikola Tesla<br /> Savska cesta 18, Zagreb<br /> Marijo Zrna, PR and visit organisation<br /> 01/4844-050 (centrala); 01/4881-626; 091/3365-326<br /> marijo.zrna@tmnt.hr<br /> <a href="http://www.tmnt.hr/" target="_blank"><span id="OBJ_PREFIX_DWT835_com_zimbra_url" role="link">www.tmnt.hr</span></a></p>

Lidija Šeler / Krici i šaputanja

<p> <strong>U Galerijai&quot;Josip Račić&quot; - Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 7.12. 2021. moći će se pogledati radovi</strong> <strong>&nbsp;<strong>Krici i &scaron;aputanja </strong></strong><strong>autorice</strong><strong> Lidija &Scaron;eler.</strong><br /> &nbsp;</p> <p> U novim radovima koje premijerno predstavlja u Galeriji Josip Račić Lidija &Scaron;eler nadahuta je Bergmanovom psiholo&scaron;kom dramom &bdquo;Krici i &scaron;aputanja&ldquo; iz 1972. godine - dva diptiha i jedan triptih većih dimenzija pretežno ostvareni u crnoj, bijeloj i crvenoj hommage su scenografiji i kostimima iz filma. Ovo nije prvi put da Lidija &Scaron;eler poseže za filmom odnosno jednim filmskim klasikom kao nadahnućem. Učinila je to i 2014. godine u ciklusu i istoimenoj izložbi &bdquo;San o Kurosawi&ldquo; prema Kurosawinom filmu &bdquo;Snovi&ldquo;. No dok je u tim djelima spajala sliku i crtež, ovdje je riječ o čistom, gestualnom slikarstvu čime se postiže jak emotivni naboj i svojevrsna aluzija na dominantan psiholo&scaron;ki moment Bergmanova filma. ...<br /> Romina Peritz, iz teksta: &quot;Krici i &scaron;aputanja&quot;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>In her recent works, presented for the first time in the Josip Račić Gallery, Lidija &Scaron;eler is inspired by Bergman&rsquo;s psychological drama &ldquo;Cries and Whispers&rdquo; from 1972 &ndash; two large-scale diptychs and one triptych rendered mostly in black, white and red, paying homage to the set and costume design from the film. This is, however, not the first time that Lidija &Scaron;eler has reached for a film or a film classic as an inspiration. She did so in 2014, in the series and exhibition titled &ldquo;Dream of Kurosawa&rdquo; based on Kurosawa&rsquo;s film &ldquo;Dreams&rdquo;. But while in the earlier works she combined painting and drawing, here we are presented with pure, gestural painting that is emotionally charged and is an allusion of sorts to the dominant psychological moment in Bergman&rsquo;s film.</em>&nbsp;...<br /> <em>Romina Peritz,&nbsp;from the essay &quot;Cries and Whispers&quot;</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>*S obzirom na epidemiolo&scaron;ku situaciju službeno otvorenje neće se održati.</strong><br /> <em><strong>Due to the public health and safety situation, there is no official opening.</strong></em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em><strong>*</strong></em><strong>&nbsp;Pri posjetu Galeriji obavezno je pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera koje je propisao HZJZ i odluka koje je donio Stožer civilne za&scaron;tite RH /&nbsp;</strong><em><strong>During the Gallery visit it is mandatory to adhere the epidemiological measures prescribed by the CIPH and the decisions brought by the National Civil Protection Headquarters.</strong></em></p> <p> &nbsp;</p> <p> Lidija &Scaron;eler, Crvena /&nbsp;<em>Red,&nbsp;</em>2021.<br /> akrilik na platnu /&nbsp;<em>acrylic on canvas</em>, 200 x 450 cm<br /> Foto /&nbsp;<em>Photo</em>: Goran Vranić &copy; NMMU, Zagreb</p> <p> &nbsp;</p>

Ivana Pegan / Negdje

<p> U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik bit će 4.12.2021 u 12 sati otvorenje izložbe<strong> Ivane Pegan</strong> naslova <strong>Negdje</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Multimedijalna umjetnica Ivana Pegan predstavlja se u izložbi <strong>Negdje </strong>knjigama, video radovima, fotografijama, fotografijama s tekstom ili riječju pisanim pisaćim strojem, slikama u kojima su zapisi ili nisu. Izričaj se gradi od svijeta života i svijeta jezika kojima se estetika temelji na razmeđu ključnih pitanja temeljnih područja, životopisa, fikcije i žive metaforike. Pegan se bavi analizom uvjeta prostorne i predmetne percepcije i njezinih konceptualnih i jezičnih međuovisnosti. Istražuju se spoznajni i estetski učinci koji su različiti zbog materijalnih i metafizički strukturalnih uvjeta. Umjetnica razmatra samospoznaju i spoznaju. Interpretira život, kako zbiljski tako i imaginarni, mekoćom izričaja o&scaron;troumne percepcije i predstavlja ga u njegovim lomovima, ali i svjetlu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Rukopis je minimalistički i mnogoznačenjski.</p> <p> Autorica se koristi starom metodom pisanja u stvarala&scaron;tvu radeći kompaktne niti teksta koje <em>povezuje</em> fotografskim slikama<em>. </em>U knjigama je bliska stvarala&scaron;tvu knjiga umjetnika koje je započelo početkom 20. stoljeća i trajalo je do 70-ih godina te je bilo obilježeno upotrebom jeftine tiskarske tehnike u malim nakladama i posljednjih je desetljeća ponovno aktualno. U seriji fotografskih diptiha, koje režira tek pokojom riječju, rastvara ključna pitanja vezana za čovjeka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Umjetnica tijekom izolacije u doba po&scaron;asti Covid&ndash;19 u ovim krajevima svijeta stvara djela u akvarelu i gva&scaron;u. Događa se povezivanje pisanja/slikanja riječi i pikturalnog polja. Istražuje se interslikovno i intertekstualno. Tekst je narativni okvir razumijevanja slike. Općenito se u radu umjetnice uspostavlja filozofski odnos teksta i vizualnog zapisa. Ciklus zastupa jedan ogoljeni, oslobođeni i prazni krajolik koji se metafički navodi u vi&scaron;e razina kao _ istina i vječna egzistencija. On se ne može ukinuti i poni&scaron;titi ni u najtežim/najtamnijim periodima pojedinca i svijeta u kojima jednostavno treba preživjeti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U radu autorice prisutno je neprestano suptilno htijenje dolaženja do istine o biti svijeta i života, do srži čovjeka. Jasno je iskazana težnja ljudskog bića za spoznajom&nbsp;<em>prekosvjetnosti,</em>&nbsp;nepromjenjivog i istinitog bitka svega opstojećega. Radovi imaju obilježja zena _ spontanost, jednostavnost<em>,</em>&nbsp;smirenost i osamljenost. Navodi se tama i svjetlost bivstvovanja. Analizira se prisutnost. Ukida se vrijeme.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Simplificirano se mapira percepcija života u običnosti i tihoj veličanstvenosti. Povezuju se unutarnje zone čovjeka s izvanjskim koje sami <em>kreiramo</em> i koje nam je zadano. Rastvara se imaginarno. Označuje se bit slobode duha. Kodira se čisto mjesto.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica izložbe je Petra Golu&scaron;ić, vi&scaron;a kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik.</p> <p> Autori tekstova u katalogu su Petra Golu&scaron;ić i Pasko Burđelez.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Biografija</strong></p> <p> Ivana Pegan rođena je 1971. godine u Doboju. Diplomirala je 1996. na kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, u klasi &Scaron;ime Vulasa.&nbsp; Autorica u stvarala&scaron;tvu istražuje i otvara razne diskurse posredstvom audio djela, video radova, knjiga umjetnika, dnevnika / knjiga &ndash; radova, fotografija, instalacija i dr. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika Dubrovnik, Art radionice Lazareti Dubrovnik, umjetničke organizacije Tkivo i Dubrovnik Art Forum. Voditeljica je Galerije Flora Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika Dubrovnik te se bavi i restauracijom. Pegan je izlagala na mnogim samostalnim i skupnim izložbama i drugim manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Prilikom otvorenja izložbe Ivane Pegan_Negdje ulazak u Umjetničku galerija Dubrovnik će biti moguć uz obvezu predoćavanja EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o&nbsp; cjepljenju, preboljenju odnosno testiranju, te pridržavanja svih epidemiolo&scaron;kih mjera &ndash; dezinfekcije ruku, no&scaron;enja maske, distance od 2m na zatvorenom i 1.5 m na otvorenom prostoru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Božićna bajka Jasmine Kosanović / Jasmina i lutkice

<p> U Etnografskom muzeju, u subotu, 4. prosinca 2021. godine u 17 sati bit će otvorenje izložbe<strong> &bdquo;Božićna bajka Jasmine Kosanović / Jasmina i lutkice&ldquo;.</strong> Izložba je dio velikog izložbenog projekta Etnografskog muzeja&nbsp;<em>Igračke &ndash; djetinjstvo zauvijek</em>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O Izložbi</strong></p> <p> <em>Bajkovite zimske večeri postat će jo&scaron; čarobnije odlučite li se posjetiti Etnografski muzej. Tamo vas čekaju bijele vile koje simboliziraju pahulje i zimu, maleni crvendaći koji predstavljaju toplinu doma u zimskoj noći te &scaron;uma prekrivena snijegom iza čijih borovih grana proviruju promrzle životinjice.</em></p> <p> <em>Snijeg pada, a s neba rosi mir i ljubav Božića...</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Jasmina Kosanović</strong>&nbsp;živi u najljep&scaron;em svijetu od svjetova. Netko će reći da je to svijet bajki, netko će ga nazvati carstvom lutaka dok će netko, puno manje romantičan, njezin atelje u srcu Zagreba opisati kao prodavaonicu. I svi će oni zapravo imati krivo. Jer taj svijet &scaron;to ga stvara posve sama, u procesu kontinuirane kreacije, nestalan je poput mijene. Zrcali godi&scaron;nja doba &ndash; kiti se injem, resi žutim li&scaron;ćem, blista na prvome proljetnom suncu i veseli se svježini ljetne večeri. Glavnih likova nema jer ovdje su glavni svi. I kao ugljen crna vrana, i lisica hrđave dlake, i tek naoko stra&scaron;ni vuk i gradski mačori sa stilom i stavom. A u njezine nježne djeve - Crvenkapicu, zanosnu Rosu i naj&scaron;armantniju Vje&scaron;ticu - svi smo se odavno bezglavo zaljubili. Cijela se ova družina susreće u &scaron;umi kao mitskom mjestu i među bijelim granama breze živi bezbrižno i u slozi. Nema tu ni negativaca. Povezuje ih sve ona iskonska dobrota i gotovo zaboravljena toplina koja živi u najmek&scaron;im sjećanjima na djetinjstvo, bakinu blagost i mamine priče za laku noć.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe i likovnog postava:&nbsp;<strong>Jasmina Kosanović</strong></p> <p> Voditeljica projekta&nbsp;<em>Igračke &ndash; djetinjstvo zauvijek</em>:&nbsp;<strong><a href="http://dr.sc/" target="_blank">dr.sc</a></strong><strong>. Iris Bi&scaron;kupić Ba&scaron;ić</strong></p> <p> &nbsp;</p>

Graditeljice maestrala

<p> U okviru projekta Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule izložba VR instalacije<strong> Graditeljice maestrala</strong> autorica Dijane Protić, Marte Stražičić i Manje Ristić otvorit će se 3.12. 2021. u Galeriji Miroslav Kraljević.<br /> <br /> Projekt Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule službeno je pokrenut 2014. godine u okviru udruge Siva zona u Korčuli. Projekt je zami&scaron;ljen kao inkluzivna suradnička platforma, vi&scaron;egodi&scaron;nje znanstveno i umjetničko istraživanje koje objedinjuje interdisciplinarni kulturno-antropolo&scaron;ki, etnografski, umjetnički i kustoski pristup, uključujući dijalog i suradnju s lokalnom zajednicom, institucijama, udrugama i inicijativama. Projekt je primarno fokusiran na prostor Vele Luke gdje su do sada kroz nekolicinu tekstova i umjetnički rad Božene Končić Badurine dobro obrađene tvornica za preradu i konzerviranje ribe Jadranka i tvornica limene ambalaže 8. mart.<br /> <br /> Unazad tri godine naglasak je stavljen i na treći bitan case study - brodogradili&scaron;te Greben. Umjetničko istraživanje Dijane Protić tamo je započelo jo&scaron; 2017. godine s fokusom na ženske perspektive i iskustva rada u Grebenu, a kao okosnica istraživanja postavljena su kazivanja Lučanki/biv&scaron;ih radnica Grebena. Iako je inicijalna ideja bila istraživanje pretočiti u film, ubrzo se medij VR instalacije pokazao kao bitan novi element za produbljivanje teme i moguću interpretaciju &bdquo;uti&scaron;ane&quot; ženske povijesti brodogradili&scaron;ta. U suradnji s Martom Stražičić i Manjom Ristić projekt je dobio novu vizualnu i akustičnu dimenziju kojima se promi&scaron;ljaju i nove forme prezentacije industrijske ba&scaron;tine i specifičnog ženskog sjećanja ključnog za (pre)ispisivanje službene i neslužbene lokalne povijesti. Ženski glas vodi nas kroz istraživanje apstrahiranog prostora Grebena. Njeno sjećanje objedinjuje nekolicinu životnih i profesionalnih priča kazivačica/biv&scaron;ih radnica u Grebenu, s tim da je poseban naglasak stavljen na radu u tzv. plastici, ključnom pogonu gdje su dominantno radile žene. Osvje&scaron;tava se iznimno zdravstveno ranjiva i neza&scaron;tićena pozicija koju su žene tamo zauzimale. Istovremeno saznajemo o mikro iskustvima emancipacije i financijske samostalnosti koje su žene priskrbile radeći u Grebenu. Uz to aludira se na relevantnost ženskog kolektiva, kako u udruženom ženskom radu tako i međuljudskoj potpori koju takva zajednica stvara. (Lea Vene)<br /> <br /> Produkcija: Siva zona - prostor suvremene i medijske umjetnosti, GMK - Galerija Miroslav Kraljević, Sintoment - udruga za multimedijalnu umjetnost i afirmaciju kulture<br /> <br /> Autorica: Dijana Protić<br /> Kustosica izložbe: Lea Vene<br /> Voditeljice projekta Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule: Marija Borovičkić i Lea Vene<br /> Art direkcija, modeliranje i VR tehničar: Marta Stražičić<br /> Kompozicija zvuka: Manja Ristić<br /> Glas naracije: Marija Borovičkić<br /> Dizajn: Andrija Mudnić<br /> Tehnička podr&scaron;ka: Skygorilla<br /> Tehnička podr&scaron;ka online predstavljanja projekta: Format C<br /> <br /> Izložba je premijerno prikazana na Korčuli u kolovozu 2021. Na dan otvorenja 3.12. VR se može pogledati u periodu 18-21h. Izložba će se moći pogledati u Galeriji Miroslav Kraljević od 7.-10.12. 2021. unutar radnog vremena GMK (14-20h).</p> <p> Program podržavaju: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba te Dubrovačko-neretvanska županija.<br /> <br /> Rad GMK podržavaju: Zaklada Kultura Nova i INA d.d.</p> <p> &nbsp;</p>

I.J. Pino - Gesamtkunstwerk kr(i)vi i popela

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/msu_pino.jpg" style="width: 450px; height: 867px;" /></p>

Svi smo mi umjetnici - izložba radova nastalih na Radionicama likovne terapije VII

<p> U Muzeju Prigorja bit će u petak 3.&nbsp;<a href="callto:12.%202021">12. 2021</a>. otvorenje izložbe <strong>Svi smo mi umjetnici - izložba radova nastalih na Radionicama likovne terapije VII.&nbsp;&nbsp;</strong></p> <p> <br /> &rdquo;Uspje&scaron;no realizirani projekti kreativnih likovnih radionica s elementima art terapije koju Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara provodi već sedam godina potiče&nbsp;nas da unatoč epidemiolo&scaron;koj situaciji i u 2021. nastavimo s integracijom osoba s intelektualnim te&scaron;koćama, kao i drugim hendikepom u sustav likovnog stvarala&scaron;tva&rdquo;, nagla&scaron;ava kustosica projekta Sanda Stanaćev Bajzek te nastavlja: &rdquo;Pogledajte primjene različitih oblika, odnosno medija i tehnika likovne umjetnosti sa svrhom razvijanja kreativnosti i uključivanja određenih populacija, ali i lokalnog stanovni&scaron;tva u kulturni život zajednice&nbsp;te popularizaciju umjetničkog stvarala&scaron;tva ukazujući na njegove neizmjerne potencijale i važnost u psihičkom i fizičkom zdravlju čovjeka&rdquo;.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> U ovaj program od samoga početka uključeni su&nbsp;korisnici Centra za&nbsp;rehabilitaciju Zagreb, odrasle osobe sa intelektualnim te&scaron;koćama, vugrovečke umirovljenice, stanovnici Sesveta&nbsp;&ndash; polaznici likovnih radionica Narodnog sveučili&scaron;ta Sesvete, a ove godine&nbsp;prvi puta su se&nbsp;pridružile članice Udruge slabovidnih osoba iz Kranja.</p> <p> <br /> Oblik ovakvih edukativnih i terapijskih umjetničkih druženja prilika je za suradnju umjetnika i potrebitih skupina s lokalnom zajednicom, mogućnost da se osobe s intelektualnim pote&scaron;koćama i invaliditetom bolje&nbsp;predstave i uključe u zajednicu, a kroz poticanje suradnje s raznim kulturnim institucijama, poput umjetničkih galerija i muzeja te kompatibilnih udruga i organizacija. Stoga i ove godine ovaj likovno&nbsp;terapijski projekt tradicionalno zavr&scaron;ava izložbom u Muzeju Prigorja u Sesvetama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Program podupire Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.</p> <p> &nbsp;</p>

Zeleni Zagreb / Iz ciklusa ''Fotografija i mladi''

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/ZELENI-ZAGREB_ciklus-Fotografija-i-mladi_pozivnica.jpg" style="width: 450px; height: 288px;" /></p>

Najduže putovanje – Prva plovidba oko svijeta

<p> U četvrtak, 2. prosinca 2021. godine s početkom u 12 sati, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka (Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka) održat će se otvaranje<strong> izložbe</strong> <strong><em>Najduže putovanje &ndash; Prva plovidba oko svijeta</em></strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvaranju izložbe prethodit će zajednički prijem Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke za veleposlanika Dezcallara de Mazarreda tijekom kojeg će se razgovarati o kulturnoj suradnji sa &Scaron;panjolskom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba kronolo&scaron;ki opisuje putovanje koje je prije 500 godina započeo Ferdinand Magellan i koje je promijenilo tijek povijesti. Tražeći novi put za Indiju ploveći preko Atlantskog oceana, ovaj pothvat se pretvorio u najdulje putovanje tog doba, prvo oplovljavanje svijeta, otkriće Tihog oceana i dokaz da je Zemlja okrugla.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Organizatori izložbe su Veleposlanstvo Kraljevine &Scaron;panjolske u Hrvatskoj, &Scaron;panjolska kulturna akcija, Ministarstvo kulture i sporta Kraljevine &Scaron;panjolske, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na događanju će sudjelovati <strong>Nj. E. Alonso Dezcallar de Mazarredo</strong>, veleposlanik Kraljevine &Scaron;panjolske, <strong>Marina Medarić</strong>, zamjenica župana Primorsko-goranskog, <strong>Sandra Krpan</strong>, zamjenica gradonačelnika Rijeke, <strong>Sonja &Scaron;i&scaron;ić</strong>, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije i <strong>Nikolina Radić &Scaron;tivić</strong>, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, koji će otvoriti izložbu i dati izjave povodom prijema veleposlanika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Nikolina Radić &Scaron;tivić, dipl. ing. arh.</p> <p> ravnateljica</p> <p> &nbsp;</p>

Zvonimir Šepat / Dodir ljepote i duhovnosti

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/Sepat2-1.JPG" style="width: 450px; height: 344px;" /></p>