Umjetnička instalacije AutomaTic talijanskog umjetnika Giovannija Morbina

<p> U sklopu programa <a href="https://mmsu.us7.list-manage.com/track/click?u=3f698acfe3363eaf9e5b57d84&amp;id=efa445c4fe&amp;e=62e2d07d01" target="_blank">Rijeke 2020 &ndash; Europske prijestolnice kulture i programskog pravca Doba moći</a> a dio serije umjetničkih intervencija u javnom prostoru Izvrnuti džep u organizaciji riječkog <a href="https://mmsu.us7.list-manage.com/track/click?u=3f698acfe3363eaf9e5b57d84&amp;id=8ee6f7689a&amp;e=62e2d07d01" target="_blank">Muzeja moderne i suvremene umjetnosti</a>, bit će u subotu, 10. listopada u 15 sati, u ulici Pavla Rittera Vitezovića neformalno otvorenje umjetničke instalacije<strong> AutomaTic talijanskog umjetnika Giovannija Morbina</strong><strong>.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O instalaciji:</strong><br /> Deset pokretnih rampi koje se pri prolasku pje&scaron;aka aktiviraju i zaustavljaju pod kutom od sedamdeset stupnjeva, umjetnička je instalacija <a href="https://mmsu.us7.list-manage.com/track/click?u=3f698acfe3363eaf9e5b57d84&amp;id=b29964aebc&amp;e=62e2d07d01" target="_blank"><strong>AutomaTic</strong></a> talijanskog umjetnika Giovannija Morbina koja će biti postavljena u Rijeci, u Ulici Pavla Rittera Vitezovića, 10. listopada ove godine.<br /> &nbsp;<br /> Prolaznici li&scaron;eni konteksta umjetnikova opusa ulicom mogu pro&scaron;etati ne pridajući zaustavljenim rampama posebnu pažnju. No ova instalacija poziva na opažanje &bdquo;upisane opasnosti&ldquo;, naime kut pod kojim se podignute rampe zaustavljaju isti je kao kut koji s tlom stvara ruka u fa&scaron;ističkom pozdravu. Giovanni Morbin ovim se radom nastavlja na seriju radova &bdquo;Kut pozdrava&ldquo; te ostaje vjeran umjetničkoj strategiji kojom, riječima kustosa Daniele Capre, namjerno izbjegava jasnoću i didaktičnost i ne odaje svoj politički stav.<br /> &nbsp;<br /> Ono &scaron;to pak instalacija komunicira jest da i nakon ga&scaron;enja političkih režima i odricanja od određenih ideologija, neki obrasci mi&scaron;ljenja i destruktivni nagoni ipak nastavljaju tinjati u pozadini.<br /> Nakon vi&scaron;e od sto godina od početka D&#39;Annunzijeve okupacije Rijeke, u tijeku koje se uvelo kori&scaron;tenje &bdquo;rimskog pozdrava&ldquo;, Giovanni Morbin stavlja nas u stanje pripravnosti pri susretu s instalacijom. Meandrirajući kroz postav možemo izbjeći interakciju s rampama, no jesmo li im zaista uspjeli pobjeći, smijemo li AutomaTic ispustiti iz vida?<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>O umjetniku:&nbsp; </strong></p> <p> <strong>Giovanni Morbin</strong> rođen je u Valdagnu, Vicenza, 9. kolovoza 1956. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Veneciji, nakon zavr&scaron;enog tečaja slikanja kod Emilija Vedove. Živi i radi u Cornedo Vicentinu.</p> <p> <br /> Morbin potpuno napu&scaron;ta slikarski rad nakon serije &bdquo;Bitumen&ldquo;, koja je nastajala između 1978. i 1980. godine. Od 1978. umjetnik se posvećuje istraživanju pona&scaron;anja, a performans postaje njegovo idealno sredstvo za izražavanje ideja.</p> <p> <br /> Paralelno s radom vezanim za pona&scaron;anje, Morbina zanima i stvaranje predmeta za svakodnevnu upotrebu, kojima pridaje vrijednost &bdquo;alata&ldquo; (Strumento a perdifiato, Scultura sociale, DNA, L&rsquo;angolo del saluto, Pr&ecirc;t-a-porter, Fioriera, EU itd.).</p> <p> <br /> Godine 1993. predstavlja svoj rad &bdquo;Oblici pona&scaron;anja&ldquo;.<br /> Morbin je i koautor i supotpisnik poetske deklaracije ETICA ESPRESSIVA UNIVERSALE (EEU), objavljene 8. svibnja 1994 u dnevnim novinama &bdquo;Corriere della Sera&ldquo;. Iste godine osmi&scaron;lja &bdquo;Strumento a Perdifiato&ldquo;, alat za komunikaciju sa samim sobom.<br /> U studenom 1995 osnovao je UNIVERSAL SURFACE, platformu za sve svoje akcije. Otada se njegovi performansi nazivaju &bdquo;Hybridizactions&ldquo;.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Uz potporu Lorenza Lomonaca.</strong></p> <p> &nbsp;</p>

Cvetje moje prebrano

<p> <img alt="" src="/files/Muzej-Grada-%C4%90ur%C4%91evca/page-ALA.jpg" style="width: 404px; height: 404px;" /></p>

Želimir Kukavica / Samostalna izložba slika

<p> <span style="font-size:12.0pt;line-height:106%;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,serif">Organizator izložbe je Centar za kulturu &ldquo;Drago Britvić&rdquo; u suradnji sa slikarom Želimirom Kukavica, Kućom Petra Preradovića, Općinom Pitomača, Likovnim klubom &ldquo;Duga&rdquo; Pitomača te Turističkom zajednicom općine Pitomača.</span></p> <p> <span style="font-size:12.0pt;line-height:106%;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,serif">Vi&scaron;e informacija na<br /> http://www.preradovic.eu/hr/poziv-na-otvorenje-samostalne-izlozbe-slika-zelimira-kukavice/147/</span><br /> &nbsp;</p>

Umjetnost djeluje! / Art Works!

<p> Muzej suvremene umjetnosti poziva vas na izložbu&nbsp;<strong>&bdquo;Umjetnost djeluje!&ldquo; / &bdquo;Art Works!&ldquo;</strong>&nbsp;nastalu u sklopu međunarodnog interdisciplinarnog projekta &bdquo;Umjetnost djeluje! Kultura otpora i oslobođenja u Europi&ldquo; (<em>Art Works! European Culture of Resistance and Liberation</em>) koji obuhvaća umjetničko, kulturno i povijesno-političko obrazovanje mladih. Izložba će od&nbsp;<strong>8. listopada do 8. studenog</strong>&nbsp;<strong>2020</strong>. biti predstavljena u Otvorenoj galeriji Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, potom u muzeju Erlauf Erinnert u istoimenom mjestu u Austriji te početkom 2021. godine u Berlinu.&nbsp;</p> <p> Projekt organiziraju Fundacija wannseeFORUM Berlin i udruga HASENHERZ s partnerima Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb, Muzejom moderne i suvremene umjetnosti MUSEION Bolzano i Centrom za suvremenu povijest Melk Memorial, a okuplja skupine mladih ljudi koji su u suradnji s europskim umjetnicima istraživali pokret otpora i oslobođenja od fa&scaron;izma tijekom Drugog svjetskog rata. U procesu istraživanja i kritičkog promi&scaron;ljanja ove teme, mladi su sudionici proučavali povijesne izvore i umjetničke radove te su uz podr&scaron;ku i mentorstvo profesionalnih umjetnika stvorili zajednička umjetnička djela koja povezuju povijesne nalaze s vrijednostima ovdje i danas. Umjetnici Anderwald + Grond (Austrija), OKO (Hrvatska), Katja Pratschke (Njemačka) i Alessandra Ferrini (Velika Britanija / Italija) s mladima su potom osmislili i realizirali umjetnička djela na temu antifa&scaron;ističkog otpora i njegovog naslijeđa danas.&nbsp;</p> <p> Temeljeni na povijesno-umjetničkim djelima na temu otpora, nastali radovi usredotočeni su na pitanja o povijesno-kulturnim korijenima ključnim za razumijevanje dana&scaron;nje Europe, ali i njegovog naslijeđa u pojedinim zemljama. Klub mladih MSU tako je u suradnji s multimedijalnom umjetnicom OKO (Marina Mesar) istraživao i obrađivao temu partizanskog otpora na području Hrvatske, točnije - ulogu žena u njemu. Aktivne sudionice antifa&scaron;ističkog pokreta, žene su tijekom Drugog svjetskog rata preuzele mnoge tradicionalno mu&scaron;ke uloge, čemu, između ostalog, svjedoče i iznimno visoka zastupljenost partizanki u Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije, kao i brojna odličja koja su primile. Radom &bdquo;Resistance: Then and Now / Otpor: jučer i danas&ldquo; obuhvaćeni su te dovedeni u suodnos antifa&scaron;istički otpor tijekom Drugog svjetskog rata, te različiti oblici otpora na&scaron;eg suvremenog doba. Protesti protiv rodne neravnopravnosti, rasizma, nacionalizma i sličnih vidova diskriminacije, oblici su otpora kojima i dalje svjedočimo u borbi za mir svakog pojedinca.&nbsp;</p> <p> U povodu obilježavanja 75. obljetnice zavr&scaron;etka Drugog svjetskog rata na području Europe, nastali radovi bili su predstavljeni u prijenosu uživo u subotu, 9. svibnja 2020. na web stranicama i dru&scaron;tvenim mrežama institucija uključenih u projekt, kao i na službenoj web stranici projekta na kojoj se snimka prijenosa može pogledati putem linka:&nbsp;https://culture-of-resistance.eu/Commemoration2020&nbsp;</p> <p> Pokrovitelj izložbe u MSU:&nbsp;<br /> Austrijski kulturni forum&nbsp;</p> <p> Projekt &bdquo;Art Works! European Culture of Resistance and Liberation &ldquo; ostvaren je uz potporu programa Erasmus+ Europske unije.&nbsp;</p> <p> Projekt je ostvaren uz podr&scaron;ku:&nbsp;<br /> Zukunftsfonds der Republik &Ouml;sterreich; National Fund of the Republic of Austria for Victims of National Socialism; Senatsverwaltung f&uuml;r Bildung, Jungend und Familie, Berlin; Kunst im &ouml;ffentlichem Raum, Nieder&ouml;sterreich</p> <p> &nbsp;</p> <p> izvor:&nbsp;http://www.msu.hr/dogadanja/izlozba-umjetnost-djeluje-art-works/535.html</p>

Sunčana strana modernizma : Turistička arhitektura u Hrvatskoj 1962. – 1972.

<div> U četvrtak 8. listopada 2020. u 19 sati, u Oris Kući arhitekture (Kralja Držislava 3) u Zagrebu, bit će otvarenje izložbe &quot;Sunčana strana modernizma : Turistička arhitektura u Hrvatskoj 1962. &ndash; 1972.&quot;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tijekom 1960-tih i u prvoj polovici 1970-ih Jadranska obala u Hrvatskoj i Jugoslaviji polazi kroz temeljitu preobrazbu bitno pokrenutu ekonomijom i socijalnim dinamikama masovnog turizma.</div> <div> U svega desetak godina odvija se brza evolucija koncepata i estetika, od visokog modernizma do brutalizma, od regionalizma do strukturalizma. Oblikovanje interijera također je važno polje istraživanja pa hoteli udomljuju impresivne kolekcije umjetničkih i dizajnerskih radova.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Važan dio izložbe čini serija realizacija turističkih projekata, a dio kojih je uključen u selekciju izložbe Concrete Utopia u njujor&scaron;kom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U sklopu izložbe bit će prikazani i projekti arhitekata Ante Rožića, Julija DeLuce, Matije Salaja, Borisa Maga&scaron;a, Branka Žnidareca, Petra Ku&scaron;ana uz originalne radove umjetnika Ede Murtića, Jagode Buić i Du&scaron;ana Džamonje.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba se oslanja na umjetničko-istraživački projekt Turistička arhitektura i njene performanse proveden na Arhitektonskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, voditelj umjetničko-istraživačkog projekta: Goran Rako</div> <div> &nbsp;</div> <div> Otvorenje izložbe održat će se sukladno Prep</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> Fotografije možete pogledati&nbsp;<strong><a href="https://wetransfer.com/downloads/02f875e034c612d48aea945cc5e448c620201005070602/43e6b2e0b9c80c8b7fbeeffe96bf9e7c20201005070630/47afae">ovdje</a></strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Pokrovitelj:</strong> Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Urbanistički institut Hrvatske&nbsp;</div> <div> Partner izložbe: Galerija DESSA, Ljubljana; Arhitektonski fakultet Sveučili&scaron;ta u Zagrebu</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je ostvarena i uz suradnju: Hrvatski državni arhiv Zagreb; Hrvatski muzej arhitekture HAZU; Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb; Fundacija Jagoda Buić; CCN Images, Zagreb; Atelier Džamonja; Jadran film; Arhiv Karolyi, Zagreb; Obitelj Ku&scaron;an; Arhiva Olge Maga&scaron;; Obitelj Murtić; Arhiv Ante Rožić; Branislav Žnidarec.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Radno vrijeme:&nbsp;</strong></div> <div> Izložbeni prostor:&nbsp;</div> <div> 09h &ndash; 19h (pon-pet)</div> <div> 10h &ndash; 13h (sub)</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Ana Gajski</div> <div> Public Relations</div> </div> <p> &nbsp;</p>

Segestika i Siscija - naselje s početka povijesti

<p> Kako se malo brončanodobno naselje, nastalo krajem drugog tisućljeća prije Krista neposredno prije u&scaron;ća rijeke Kupe u Savu, preobrazilo u jedan od najvažnijih željeznodobnih centara u međuriječju Save i Drave, a koje je u antičkim pisanim izvorima zabilježeno pod imenima Segestika i Siscija?<br /> Odgovor na to pitanje ponudit će izložba&nbsp;<em>Segestika i Siscija &ndash; naselje s početka povijesti</em>&nbsp;koja će &scaron;iroj javnosti predstaviti nastanak, razvoj i kulturnu dinamiku ovog iznimnog naselja, svakodnevni život njegovih stanovnika, njihovu no&scaron;nju i ratničku opremu, prehranu, kao i gospodarske i trgovačke aktivnosti te duhovni život.<br /> Predmeti koji se čuvaju u zbirkama Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu i Gradskog muzeja Sisak, popraćeni rezultatima suvremenih arheolo&scaron;kih istraživanja, omogućili su uvid u kontinuirani razvoj sisačkog pretpovijesnog&nbsp;naselja tijekom cijelog prvog tisućljeća prije Krista, sve do 35. godine pr. Kr. Tada ovo naselje, smje&scaron;teno na strate&scaron;kom položaju ključnom za prodor u Panoniju, osvajaju rimske legije predvođene Oktavijanom, budućim carem Augustom, te ono postaje važno vojno upori&scaron;te, a kasnije i slavni rimski grad Siscija.<br /> Ova će izložba predstaviti dvjestotinjak arheolo&scaron;kih predmeta, ali i brojne ilustracije, rekonstrukcije i audiovizualne materijale kojima će se poku&scaron;ati dočarati život stanovnika Segestike i Siscije.<br /> Autor izložbe je Ivan Drnić, kustos Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Dimitrije Popović / Humanitarna izložba

<div> U Gradskoj loži bit će otvorena u utorak 6. listopada 2020. godine s početkom u 19 sati humanitarna izložba slika &bdquo;<strong>Dimitrije Popović</strong>&ldquo;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi je izloženo ukupno 45 slika autora Dimitrija Popovića koje se ovom prigodom mogu kupiti po promotivnim cijenama od 1.900,00 do 3.400,00 kuna. Sav prihod od prodaje slika namijenjen je kupnji linearnog akceleratora za OB Zadar.&nbsp;</div>

Branko Kladarin / Asketska i raskošna Indija - pogled iznutra

<p> U Galeriji AMZ, Ulica Pavla Hatza 6. bit će u utorak, 6. Listopada 2020. otvorena izložba fotografija Branaka Kladarina: <strong>&bdquo;</strong><strong>Asketska i rasko&scaron;na Indija - pogled iznutra</strong><strong>&ldquo;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Branko Kladarin (1960.), povjesničar umjetnosti, konzervator, putopisac i fotograf. U proteklih 20 godina pisanja za časopis Meridijani objavio je 60-ak putopisa popraćenih s gotovo tisuću fotografija, te je postao jednim od na&scaron;ih najcjenjenijih i najdugovječnijih putopisaca. U svojoj fokusiranosti na daleka i ekstremno izolirana područja euro-azijskog kontinenta, poput neumornog i iskonskog pustolova često je bio u pogibeljnim situacijama, a sve s ciljem da nam sa svojih putovanja donese jedinstvene putopise u kojima je na stručan, a istovremeno zanimljiv i topao način, obrađivao teme iz nama dalekih krajeva. Tako je, primjerice, na Sri Lanki umalo nastradao u ratnom sukobu između Singaleza i Tamilskih tigrova, u Gruziji se penjao po nepristupačnim vrletima Kavkaza, u planinama Kirgistana s lokalnim je nomadima-pastirima čuvao stada ovaca i koza, na mističnom otoku Borneu popeo se na najvi&scaron;i vrh jugoistočne Azije &ndash; Mt. Kinabalu, u Rajasthanu je na devama jahao kroz pustinju Thar, na Tibetu je prkosio kineskoj okupaciji, a u dalekom Sibiru danima je pje&scaron;ačio zaleđenim jezerom Bajkal na -30 stupnjeva.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Posljednjih nekoliko godina Branko redovito odlazi u najizoliranija područja indijske Himalaje (Ladakh, Spiti, Zanskar), koja su mu postala trajna inspiracija. No, njegov interes nije se iscrpio na temama iz dalekih i egzotičnih krajeva, već je s jednakim entuzijazmom obrađivao i brojne europske destinacije, pa se tako možemo prisjetiti putopisa iz Oxforda, Batha, Irske, Toskane, austrijskih, bosansko-hercegovačkih, francuskih, brojnih ruskih (Rusija također predstavlja jednu od njegovih trajnih preokupacija) i, naravno, hrvatskih tema kojima nam je na sebi svojstveni način približio Europu i europske vrijednosti. Rezultat njegova putovanja u zaleđeni Sibir zimi 2007. godine bila je izložba fotografija &bdquo;Sibirski triptih&ldquo; prezentirana javnosti u Zagrebu (Muzej Mimara) i Vinkovcima (Gradski muzej). Također 2018. godine u muzeju Mimara održana je njegova izložba fotografija &bdquo;Dva lica Indije&ldquo;. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (Croatian freelance artists association). Živi u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://amz.us12.list-manage.com/track/click?u=f183d98a25f4557908000f5a6&amp;id=8766eb8e57&amp;e=9f181884a5" target="_blank">Link za preuzimanje fotografija</a> - prilikom objave molimo navesti izvor Branko Kladarin</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Veleposlanstva Indije u Republici Hrvatskoj.</p> <p> &nbsp;<br /> Radno vrijeme - Galerija AMZ<br /> ponedjeljak - petak&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;12 - 18 sati<br /> subota&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;12 - 15 sati<br /> Galerija je zatvorena nedjeljom i u dane blagdana<br /> &nbsp;<br /> Galerija AMZ otvorena je za posjetitelje prema programu događanja i izložbi AMZ-a. Sukladno mjerama Stožera civilne za&scaron;tite RH, a s ciljem sprječavanja &scaron;irenja korona virusa COVID-19, na ulazu je obavezna dezinfekcija ruku a tijekom boravka u Galeriji obavezno je nosti za&scaron;titnu maskicu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena:</strong></p> <p> Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu zatvoren je za posjetitelje zbog posljedica nastalih u potresu.</p> <p> Kontakti za upite vezane za o&scaron;tećenja zgrade:</p> <p> Grad Zagreb, Gradski ured za kulturu&nbsp;<a href="mailto:kultura@zagreb.hr">kultura@zagreb.hr</a><br /> Grad Zagreb, Služba za informiranje&nbsp;<a href="mailto:javnost@zagreb.hr">javnost@zagreb.hr</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt za Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu</strong>:<br /> Davorka Maračić<br /> Djelatnica za poslove marketinga i odnose s javno&scaron;ću<br /> <em>Odjel za marketing i odnose s javno&scaron;ću</em><br /> Mob.: +385 (0)95 4323 188<br /> E-mail: <a href="mailto:pr@amz.hr">pr@amz.hr</a> <a href="mailto:dmaracic@amz.hr">dmaracic@amz.hr</a><br /> <a href="https://amz.us12.list-manage.com/track/click?u=f183d98a25f4557908000f5a6&amp;id=925964b28a&amp;e=9f181884a5" target="_blank">www.amz.hr</a></p>

Miruj moje more / Otvorenje izložbe likovnih radova OŠ Bartula Kašića

<p> Narodni muzej Zadar&nbsp;poziva na otvorenje izložbe likovnih radova O&Scaron; Bartula Ka&scaron;ića &bdquo;Miruj moje more&ldquo; u ponedjeljak, 5. listopada 2020. godine s početkom u 17:30 sati u Kneževoj palači.</p>

Zbirka Franjevačkog samostana

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/zb-franj.JPG" style="width: 450px; height: 217px;" /></p>