izložba
Tijelo i teritorij: umjetnost i granice u Austriji danas
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<div>
U Muzeju suvremene umjetnosti od 7. 12. 2022. do 26.3. 2023. moći će se pogledati izložba <strong>Tijelo i teritorij: umjetnost i granice u Austriji danas</strong>.</div>
<div>
</div>
<div>
Tematska okosnica izložbe dvije su dominantne tendencije koje su obilježile noviju austrijsku umjetnost: radikalni performans i feminističko naslijeđe koje daje glas ušutkanima – ženama, queer osobama, doseljenicima, izbjeglicama i migrantima. Tridesetoro umjetnica, umjetnika i umjetničkih kolektiva u sedamdeset djela pokazuju kako se ranjivost tijela, koja se u austrijskoj umjetnosti pojavila još na početku 20. stoljeća, od kraja šezdesetih godina postala glavni medij radikalnih oblika političkog otpora.</div>
<div>
</div>
<div>
Dio povijesnih radova vezan je i uz nekadašnji Trigon, bijenale triju zemalja (Austrija, Italija, Jugoslavija) – koje se u Grazu održavalo do devedesetih godina. Uz teme poput urbanih intervencija, video umjetnosti, umjetničkog procesa i rodnih uloga, unutar izložbi Trigona širile su i razmjenjivale nove umjetničke prakse uključenih zemalja.</div>
<div>
</div>
<div>
Nakon promjene na zemljovidima 1989., otvaranjem vrata globalnim tokovima kapitala i novca, režim političkih granica zamijenio je režim ekonomskih granica. Padom željezne zavjese, Austrija je postala most prema iznova pronađenoj srednjoj i istočnoj Europi, vidljivim i nevidljivim tokovima i mrežama ljudi, robe i kapitala. Ono što izdvajamo kao glavno obilježje u austrijskoj umjetnosti posljednjih desetljeća je internacionalni duh, koji podrazumijeva prava građanstva na fluidnom teritoriju svijeta umjetnosti i koji se, jednako hrabro kao i u revolucionarnim šezdesetima i sedamdesetima, gradi na krhkim poetikama Drugosti.</div>
<div>
</div>
<div>
Izlažu: John Barker / Josef Bauer/ Joachim Baur / Anna Brus / Günter Brus / Club Fortuna / Josef Dabernig / Katrina Daschner/ Ines Doujak / VALIE EXPORT/ Susanna Flock / Gelitin / Nilbar Güreş / Peter Gerwin Hoffmann / Anna Hoffner / Isabella Hollauf / Anna Jermolaewa / Birgit Jürgenssen / Marko Lulić / Richard Kriesche / Maria Lassnig / Luiza Margan / Dorit Margreiter / Friederike Pezold / F.J. Nestler Rebeau / Gerhard Rühm / Toni Schmale / Ingeborg Strobl / Peter Weibel / Erwin Wurm</div>
<div>
</div>
<div>
Kustosice izložbe: Jasna Jakšić i Radmila Iva Janković</div>
<div>
Glavni partneri: Austrijski kulturni forum, Kunsthaus Graz</div>
<div>
Podrška: Ministarstvo kulture i medija, Grad Zagreb, Austrijski kulturni forum, Erste banka</div>
<div>
</div>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
07.12.2022. / 26.03.2023.
izložba
Terallona i heliosfera u Zagrebu - planet Zemlja i Sunce u dvorištima Muzeja grada Zagreba
Muzej grada Zagreba
MJESTO
<div>
U povodu 119. obljetnice osnutka Zvjezdarnice Zagreb (5. prosinca 1903.) te na 115. obljetnicu otvaranja Muzeja grada Zagreba (7. prosinca 1907.), ali i povodom prijateljstva dvaju gradova Brna (Republika Češka) i Zagreba, u srijedu, 7. prosinca 2022. u 18 sati, u dvorištima Muzeja grada Zagreba bit će izložena dva modela na napuhavanje, planeta Zemlje i Sunca, iz Zvjezdarnice i planetarija u Brnu.</div>
<div>
</div>
<div>
Riječ je o dva balona promjera 4 metra, atraktivnim instalacijama popularnim na svim do sada izloženim lokacijama, koje će posjetitelji Muzeja grada Zagreba u našim dvorištima moći pogledati 7. i 8. prosinca 2022.</div>
<div>
</div>
<div>
Mnogo je povoda za ovu suradnju i prigodno događanje. Uz spomenute obljetnice, modeli planeta Zemlje i Sunca bit će izloženi uoči otvorenja izložbe Ivan Standl – Zagrebački fotograf, koja će u Muzeju grada Zagreba biti otvorena u četvrtak, 15. prosinca 2022., u 19 sati. Riječ je o izložbi o fotografu češkoga podrijetla, jednom od pionira fotografije u Hrvatskoj. S ponosom ističemo da je pokrovitelj ove izložbe veleposlanik Republike Češke u Hrvatskoj, Nj. E. gospodin Milan Hovortka, koji će i svečano otvoriti izložbu.</div>
<div>
</div>
<div>
U ovo blagdansko vrijeme, ovim atraktivnim događanjem doprinosimo i bogatom zagrebačkom adventskom programu.</div>
<div>
</div>
<div>
Zvjezdarnica Zagreb poziva sve građane da 7. i 8. prosinca te 15. prosinca, od 20 do 22 sata, posjete Zvjezdarnicu i, u slučaju vedrog vremena, opažaju nebo teleskopima.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
Službeni program obilježavanja 119. obljetnice otvorenja Zvjezdarnice Zagreb bit će održan u Zvjezdarnici, u četvrtak, 15. prosinca 2022.</div>
Opatička 20, Zagreb
Opatička 20, Zagreb
VRIJEME
07.12.2022. / 08.12.2022.
izložba
Sustavi i metodologija protuminskog djelovanja i uloga pčela u otkrivanju eksploziva
Tehnički muzej Nikola Tesla
MJESTO
U srijedu, 7.12.2022. povodom obilježavanja Dana zaštitnika pčela i pčelara, svetog Ambrozija, održat će se dva (povezana) predavanja o tome kako se koriste nove tehnologije i koja je svrha praćenje kretanja pčela na testnim minskim poligonima.
Predavanja će se moći pratiti uživo u Demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle u Muzeju te
putem Facebook profila TMNT-a, od 18 sati.
Predavači: Ivan Žanić, voditelj ispitivanja, Hrvatski centar za razminiranje - Centar za testiranje, razvoj i obuku i prof. dr.sc. Nikola Kezić, umirovljeni profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ulaz na predavanja je besplatan.
Zašto su takva istraživanja važna, koji su izazovi i s kakvom opremom rukuju pirotehničari, pojasnit će i pokazati opremu, u prvom predavanju, Ivan Žanić, pirotehničar s dugogodišnjim iskustvom i voditelj ispitivanja Hrvatskog centra za razminiranje.
U posljednjih 30 godina došlo je do velikih geopolitičkih promjena koje izravno ili neizravno utječu na naše živote. U borbenim i ratnim sukobima stradavaju civili i civilna infrastruktura, siju se mine na poljoprivrednim površinama, šumskim putovima, prilaznim cestama do sela i gradova, u kuće i dvorišta postavljaju se improvizirane eksplozivne naprave i mine iznenađenja, a sve s ciljem da se spriječi i ugrozi povratak lokalnog stanovništva u svoje domove.
Stručnjaci u protuminskom djelovanju riskiraju živote da bi stanovništvu omogućili siguran povratak normalnom životu.
Zbog velike mogućnosti stradavanja pirotehničara te zbog olakšavanja njihova posla, istražuju se nove metode i tehnike koje će olakšati i ubrzati razminiranje jer je to dug i težak proces. Jedan od načina je praćenje pčela na testnim minskim poligonima, o čemu će biti riječ u drugom predavanju.
Pčele se dobro orijentiraju u prostoru, a za pronalaženje hrane oslanjaju se na dobro razvijen osjet mirisa. Ukoliko odaberu određenu hranu, ostaju vjerne toj hrani i njezinu mirisu sve dok traje paša, bez obzira što se u okolini javlja novi izvor hrane. Poznavanjem ponašanja i njihove biologije moguće je usmjeriti pčele, na primjer da traže miris koji smo im povezali s izvorom hrane. Pčele je moguće naučiti da aktivno otkrivaju miris eksploziva za četiri do sedam dana, a ostaju zainteresirane za naučeni miris slijedećih jedan do dva dana. Snimanjem pčela u prostoru bespilotnim letjelicama (dronovima) utvrđuje se njihovo okupljanje na prostoru gdje je taj miris prisutan. Miris TNT-a vrlo je diskretan, pa se „obuka“ pčela provodi u mrežastom šatoru i s posebno dizajniranim hranilicama. Do sada je rad na projektu koji će biti predstavljen predavanjem bio sufinanciran EU sredstvima - projekti programa FP7 i sredstvima NATO-a, kroz projekt Science for Peace.
Ivan Žanić - rođen je 1975. u Zagrebu. Posao pirotehničara radi od 2002., nakon što je završio tečaj za pirotehničara na Policijskoj akademiji u Zagrebu. U Republici Hrvatskoj rado je na poslovima razminiranja do 2009. Nakon toga je radio u Africi (Sudan, Uganda, Somalija), Arapskom poluotoku (Saudijska Arabija, Jemen) na uklanjaju i uništavanju minsko-eksplozivnih sredstava (MES), ubojitih neeksplodiranih sredstava (NUS), uklanjanju i uništavanju improviziranih eksplozivnih sredstava (IED), Aziji i Centralnoj Aziji (Kina, Malezija, Indonezija, Tađikistan), Južna Amerika (Kolumbija) SAD i Europa (instruktor za EOD [Explosive Ordnance Disposa] i C-IED). Danas radi u HCR-CTRO (Hrvatski centar za razminiranje - Centar za testiranje, razvoj i obuku), na poziciji voditelja ispitivanja strojeva, zaštitne opreme i metal detektora.
Nikola Kezić - umirovljeni je profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je bio redoviti profesor u trajnom zvanju na katedri za pčelarstvo. Osim na znanstveno-istraživačkom polju, profesor Kezić istaknuo se na polju popularizacije znanosti. Posljednjih godina vodi inkluzivnu školu za pčelare u koju su uključene osobe s invaliditetom. Član je znanstvenog vijeća CTRO-HCR, EURBEE, Research network for Sustainable Bee Breeding. Redovni je član Akademije poljoprivrednih znanosti. Član je međunarodnog časopisa Journal of Central European Agriculture, čiji je nekadašnji glavni urednik. Profesor Kezić odlikovan je Redom hrvatskog pletera te je redoviti suradnik TMNT-a.
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb
VRIJEME
07.12.2022. / 07.12.2022.
izložba
Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<div>
Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 7. prosinca 2022. do 19. veljače 2023. predstavlja izložbu <strong>Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća</strong>. Povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i autorica izložbene koncepcije Iva Körbler nakon dugogodišnjeg proučavanja i istraživanja građe, pronašla je dovoljno elemenata za dešifriranje, interpretaciju i razumijevanje manirizma i manirističkih postupaka u djelima hrvatskih umjetnika 20. stoljeća i novog tisućljeća iz zbirke NMMU. U postavu izložbe prezentirano je više od stotinu i trideset djela, a riječ je o skulpturama, slikama, radovima na papiru, grafikama i instalacijama. Uz umjetnine iz Zbirke NMMU za ovu prigodu nekolicina njih posuđena je iz privatnih kolekcija u Hrvatskoj.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>Autorica o izložbi - Iva Körbler: Prilog tumačenju manirizma na djelima hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća</strong></div>
<div>
</div>
<div>
Kada danas navodimo pojam manirizma i manirističke umjetnosti, dakle, manirističku epohu u europskoj umjetnosti između 1520. i 1650. godine, u pravilu ju i struka percipira kao dekadentni otklon od svega klasičnog, petrificirani ili oslabljeni kôd ranijeg „čistog“ stila, maniru i maniriranost u negativnom kontekstu. Bez ozbira što su brojni suvremeni teoretičari i filozofi dali izniman prilog pravilnom tumačenju kompleksnosti manirističke epohe i umjetnosti (Gustav René Hocke, Wilhelm Weischedel, Ernesto Grassi, Arnold Gehlen, Karl Jaspers i dr.) ili što su mnogi nadrealisti otvoreno isticali kako se napajaju na umjetnosti manirizma (P. Klee, M. Ernst, F. Léger, H.. Arp, S. Dali i dr.), manirizam još nije podignut na razinu čistog stilskog fenomena 20. i 21. stoljeća poput ekspresionizma ili nadrealizma. (Neki teoretičari likovne umjetnosti i književnosti čak smatraju kako je doba između 1850. i 1950. također druga velika maniristička epoha jer već tada nastaje nepopravljivi rascjep u osjećaju bitka kod modernog čovjeka).</div>
<div>
</div>
<div>
Preskačući svojim stanjem duha trendove i vrijeme, brojni hrvatski moderni i suvremeni umjetnici stvaraju djela koja formalnim sadržajem i stilizacijom ukazuju kako je manirizam konstanta europskog duha koji se očituje kao pobuna i bježanje od svijeta / optuživanje svijeta i strah od njega, a to se formalno pokazuje kao „deformacija, konstrukcija anti-naturalnih svjetova, zatvaranje u svoje unutrašnje svjetove, ekspresionizam, nadrealizam i hermetična apstrakcija“ (Hocke). Današnji je umjetnik trajno podvojen, razjedinjen, izbačen iz svoje harmonije i simbolički idealne proporcije, egzistencijalno i emotivno-psihički trajno izvan ravnoteže jer živi u pomaknutom i iščašenom svijetu, a to se nije katarzično razriješilo postmodernom epohom.</div>
<div>
</div>
<div>
Godinama proučavajući građu, smatram kako postoji dovoljno elemenata za dešifriranje, interpretaciju i razumijevanje manirizma i manirističkih postupaka u djelima hrvatskih umjetnika 20. stoljeća i novog tisućljeća. Prikupljanje amblematskih djela i rad na izložbi najvećim je dijelom povezan s istraživanjem fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, i nastavlja se na seriju fenomenoloških izložbi iz fundusa NMMU- a. Moje osobno viđenje manirističkih postupaka i gesti u djelima hrvatskih modernih i suvremenih umjetnika ovom je izložbom vezano uz traganje za srodnim djelima koja postoje u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, kako bi se muzejsku zbirku i na taj način sagledalo iz novog stilskog i fenomenološkog rakursa. Naravno i da izvan NMMU- a postoje brojna djela hrvatskih umjetnika koja nose manirističke elemente u tretmanu motiva, elemenata likovne forme, kao i stila, a ovom problemsko-fenomenološkom izložbom dajemo mogućnost njihova lakšeg prepoznavanja.</div>
<div>
</div>
<div>
Mnogo puta smo se u tumačenjima pojedinih opusa hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća znali naći pred zidom: postojeći stilski vokabular jednostavno nije odgovarao, nešto je u interpretaciji nedostajalo za dubinsko prepoznavanje umjetnikova htijenja, metoda rada i stila, i upravo je primjena manirističkih načela u formalnoj i stilskoj analizi adekvatno funkcionirala kao ključ koji djelu najednom, neočekivano daje novi i precizan smisao. Da bismo taj kanon u svojoj mnogoznačnosti mogli optimalno primijeniti na radove hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća, potrebno se okrenuti modernim interpretacijama i koncepcijama manirizma, među kojima se najviše ističe djelo Gustava Renéa Hockea „Svijet kao labirint – manira i manija u europskoj umjetnosti od 1520. do 1650. i u suvremenosti“ iz 1957. godine. Hockeov pristup i vokabular manirizma je, naravno, jedna od mogućnosti analize, no on se kroz zadnjih petnaestak godina osobne interakcije s hrvatskim umjetnicima pokazao idealnim jer fenomenološki pokriva sav na prvi pogled heterogen i kompleksan raspon njihovih umjetničkih koncepata i rukopisa.</div>
<div>
</div>
<div>
Vizualni čudesni efekti i konstrukcije (tzv. effetti meravigliosi, prospettiva accelerata), mistični simboli i parabole, dvosmislenosti, deformacije i anamorfoze već posjeduju prema teoretičarima manirizma u sebi ekspresivnu i nadrealnu (denaturiranu) prirodu, stoga manirizam kao poetološko-morfološki fenomen već u sebi uključuje ekspresionizam i nadrealizam – a oni su dokazano dvije velike kontnuirane stilsko-problemske linije u umjetnosti 20. stoljeća do danas. U tom smislu, ako manirizam shvatimo kao vrhovni, superordinirani pojam za tzv. subjektivni, anti-klasični, anti-naturalni stil – kao što su ga osim teoretičara 16. i 17. stoljeća tumačili u novije vrijeme A. Warburg, E.R. Curtis, M. Dvořák i E. Panofsky, on se otkriva kao nezaobilazna treća linija europske umjetnosti i duha.</div>
<div>
</div>
<div>
Možemo nastaviti nizati repertoar motiva / zaštitnih znakova, postupaka ili efekata koje tvore manirističku svijest i djela, i koje ćemo pronalaziti u umjetnosti 20. i 21. stoljeća: irealna fantastika, groteske, kabineti čuda, demonska estetika, sat kao oko vremena, „ali i pijavice koje kod Dalija sišu vrijeme“ (Hocke), umjetna ili denaturirana priroda, motivi čudovišta, smrti i paklenih prizora, vizije propasti svijeta, divovi, hermafroditi, stvorovi iz bajki, likovi iz antičke mitologije, motiv jednoroga, arhitektura koja je svjesno puna pogrešaka, labirinti, tzv. arhitektura koja se ruši, slike kao ideogrami, anamorfoze.</div>
<div>
</div>
<div>
Na izložbi će biti predstavljena djela brojnih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća, od onih nedvojbeno manirističkog načina razmišljanja (Boris Bućan, Tomislav Buntak, Ferdinand Kulmer, Željko Lapuh, Dimitrije Popović, Željko Kipke, Duško Šibl, Marija Ujević Galetović, Ratko Petrić, Josip Diminić, Ivo Friščić, Nikola Koydl, Ivica Šiško, Dalibor Stošić, Zlatan Vrkljan, Josip Zanki, Boris Glumac Slavenski), do pojedinih opusa koji se tek sada pokazuju u drugačijoj mogućnosti interpretacije: Robert Auer, Emanuel Vidović, Ljubo Babić, Mirko Rački, Milivoj Uzelac, Miron Makanec, Marijan Detoni, Slavko Šohaj, Antun Babić, Ivo Dulčić, Belizar Bahorić, Željko Hegedušić, Vilim Svečnjak, Vanja Radauš, Frane Paro, Josip Biffel, Ivan Kožarić, Zlatko Bourek, Ivan Lesiak, Valerije Michieli, Borka Avramova, Virgilije Nevjestić, Belizar Bahorić, Nebojša Uglješić, Albert Kinert, Raul Goldoni, Nives Kavurić - Kurtović, Ante Brkan, Vera Fischer, Marijana Muljević, Fadil Vejzović, Munir Vejzović, Ante Orlić, Stanko Jančić, Željko Kipke, Dubravka Lošić, Damir Facan Grdiša, Josip Klarica, Nada Zec Ivanović, Zlatko Zlatić, Robert Šimrak.</div>
<div>
</div>
<div>
(Izložba je posvećena akademiku Tonku Maroeviću s kojim sam dijelila jednaku zaluđenost manirizmom i koji bi bio važan suradnik na izložbi da je još među nama jer me ohrabrivao da se prihvatim ove teme.)</div>
<div>
Iva Körbler</div>
<div>
</div>
<div>
Reprodukcija: Ferdinand Kulmer, Grifozna nježnost, 1986., akrilik na platnu / 162 x130 cm / MG-4463</div>
<div>
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb</div>
<div>
</div>
<div>
2022 © Nacionalni muzej moderne umjetnostiTheme by SiteOrigin</div>
<div>
Kolačići</div>
Andrija Hebranga 1 - privremeno zatvoreno, Zagreb
Andrija Hebranga 1 - privremeno zatvoreno, Zagreb
VRIJEME
07.12.2022. / 19.02.2023.