30 godina Muzeja grada Rijeke

<p> Jedna od ustanova bez koje je nemoguće zamisliti kulturni život Rijeke bilježi ovih dana vrijednu obljetnicu. Dana&scaron;nji Muzej grada Rijeke osnovan je odlukom riječkoga Gradskog vijeća 11. travnja 1994. godine. Dogodilo se to nakon preimenovanja Muzeja narodne revolucije, dotada&scaron;nje ustanove od koje je nova ustanova preuzela sjedi&scaron;te, zbirke i djelatnike. To znači da je Muzej grada nastavio radom u istoj zgradi, smje&scaron;tenoj u gradskom sredi&scaron;tu. Zbog njezina oblika, &scaron;to ga projektantski potpisuje arhitekt Neven &Scaron;egvić, danas je popularno nazivamo &bdquo;Kockica&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tridesetu obljetnicu oblježava se izložbom u &bdquo;Kockici&ldquo; koja vodi kroz aktualne muzejske zbirke ustanove i druge muzejske aktivnosti. Izložba svjedoči da je Muzej grada u proteklih 30 godina prikupio povijesnu i umjetničku građu zbog koje je bilo neophodno formirati nove muzejske zbirke i dokumentacijske fondove. Javnost se s takvim aktivnostima kontinuirano upoznavalo putem brojnih izlagačkih i izdavačkih aktivnosti, kako to na izložbi predočuje vremenska crta ustanove. Muzej je u povodu obljetnice pripremio i posebno izdanje koje katalo&scaron;ki rekapitulira &scaron;to je sve učinjeno u proteklom razdoblju, te pruža osobnu iskaznicu Muzeja danas. Posebna je pozornost posvećena javnim ulogama koje mijenjaju tradicionalno lice ba&scaron;tinske ustanove prema očekivanjima suvremene publike, poput edukacijskih, znanstvenih, turističkih i sličnih.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;30 godina Muzeja grada Rijeke&ldquo; svečano se otvara na rođendan ustanove, 11. travnja, i traje do 20. lipnja 2024. godine. Program otvaranja u &bdquo;Kockici&ldquo; počinje u 19 sati. I te večeri zapravo ne zavr&scaron;ava, s obzirom da će se prigodna događanja nastaviti tijekom cijele godine. Riječ je o javnim predavanjima, predstavljanjima publikacija, okruglim stolovima, stručnim vođenjima i slično, u kojima će sudjelovati djelatnici Muzeja grada te drugi stručnjaci za ba&scaron;tinske teme. O terminima tih događanja javnost će biti obavije&scaron;tena zasebno.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Polaganost - izložba suvremenih čeških umjetnika

<div> &bdquo;Kada se stvari prebrzo odvijaju, nitko ne može biti siguran u ni&scaron;ta, čak ni u sebe&ldquo;.</div> <div> Milan Kundera, Polaganost, 1995.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &quot;Najznačajniji če&scaron;ki pisac druge polovice 20. i početka 21. stoljeća u svom prvom romanu napisanom na francuskom jeziku, objavljenom 1995. godine, kroz pripovjedača postavlja pitanje &ndash; &bdquo;Zbog čega je užitak polaganosti nestao?&ldquo;...</div> <div> U radovima odabranim za izložbu mogu se pronaći priče ukotvljene u obiteljskim povijestima ili povijestima zajednica, povezane s iskustvima određenih mjesta, fokusirane na proučavanje ograničenja vlastite tjelesnosti ili istraživanje vremenskih preklapanja. Istovremeno, one su ispričane s naglaskom na materijalno&scaron;ću koja je shvaćena kao alat koji su koristili umjetnici i kao sredstvo kojim ga publika može doživjeti u fizičkoj dimenziji. Slike, crteži, vez, tekstil, jednako kao i gesta, tijelo i kosa postaju reprezentacije polaganosti, koncentracije i znanja koji pred gledateljem otvaraju možda zaboravljena ili potisnuta značenja vlastitih života i njihove povezanosti sa svijetom koji nas okružuje.&quot; (iz teksta Michala Kolečeka).</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> Umjetnici/e: Daniel Balab&aacute;n, Milena Dopitov&aacute;, Luk&aacute;&scaron; Jasansk&yacute; &amp; Martin Pol&aacute;k, Blanka Kirchner, Zdena Kolečkov&aacute;, Jiř&iacute; Kovanda, Ad&eacute;la Matasov&aacute;, Jiř&iacute; Pitrmuc</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kustos: Michal Koleček</div> <div> &nbsp;</div> </div> <div> Izložba ostaje otvorena do 2. lipnja 2024.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1794/"><span style="color:#009ee3;">https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1794/</span></a></div>

Četvrtkom u muzeju! / Muzej u gostima – kino Valli Pula

<p> <strong>11.4.2024. / 18.00 / Muzej u gostima &ndash; kino Valli Pula</strong></p> <p> Etnografski muzej Istre/Museo etnografico dell&#39;Istria će u kinu Valli predstaviti vizualne aspekte svog djelovanja i dio muzejske dokumentacije kroz plakate i filmove. Izložba plakata prikazuje dizajnerska rje&scaron;enja&nbsp;izložbenih i programskih aktivnosti muzeja dok izbor iz video dokumentacije dočarava kako se film kao medij&nbsp;koristi u muzeju.</p> <p> &nbsp;</p>

Zbirka Tomljanović i Kljaković u sakralnoj umjetnosti

<p> Etnolo&scaron;ki odjel Narodnog muzeja Zadar u suradnji s Memorijalnom zbirkom Jozo Kljaković i Gradskim muzejom Vukovar u sklopu zajedničke izložbe Zbirka Tomljanović i Kljaković u sakralnoj umjetnosti, predstavljaju dio umjetničke autorske Zbirke tkanja i tapiserija Ivana i Ane Tomljanović, uz slike i crteže sakralne tematike Joze Kljakovića iz fundusa Memorijalne zbirke. Ovim izložbenim projektom ostvarena je suradnja objedinjena u sakralnoj tematici kao rezultat kustoskog projekta kustosica i voditeljica zbirki Marije &Scaron;arić-Ban (Narodni muzej Zadar, Etnolo&scaron;ki odjel) i Lidije Fi&scaron;trek (Memorijalna zbirka Jozo Kljaković, Zagreb). Suradnjom i povezivanjem triju institucija u kulturi, Gradskog muzeja Vukovar, Memorijalne zbirke Jozo Kljaković i Narodnog muzeja Zadar, ostvarena je razmjena u okviru izložbenog programa u Zadru, Zagrebu i Vukovaru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je realizirana pod pokroviteljstvom, Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za kulturu i civilno dru&scaron;tvo-Grad Zagreb, Zadarske Županije i trajati od 11. travnja do 15. svibnja 2024. godine u Gradskom muzeju Vukovar, Dvorac Eltz, Županijska 2.</p>

Julije Knifer: Iz zbirki MSU

<p> U četvrtak 11. travnja u 19 sati, u Muzeju suvremene umjetnosti otvorit će se izložba &bdquo;Julije Knifer: Iz zbirki MSU&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Knifer se danas smatra jednim od najznačajnijih hrvatskih slikara druge polovice 20. stoljeća. Mnoge pojave i pravci na likovnoj sceni prisvajali su ga kao svojeg predstavnika, a on je sredstvima suženim do krajnosti, iz slike u sliku, uvijek na neki drugačiji način, uspio ustrajati u istom. Slijedeći od 1959. samo vlastitu logiku,&nbsp; discipliniranim, posve apersonalnim jezikom uronio je u proces meandriranja koji je trajao onoliko koliko je trajao on sam. Iako ga je uporno opisivao isključivo kao vizualnu činjenicu i poricao mu bilo kakvu nadogradnju, Kniferov meandar postao je paradigma koja uvijek iznova potiče na razmi&scaron;ljanje. Ne samo u umjetnosti, nego i u drugim područjima - primjerice, upravo je taj meandar na kraju nadahnuo i arhitektonsko rje&scaron;enje zgrade MSU.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Rani radovi Julija Knifera postajali su dijelom fundusa GSU i MSU mnogo prije nego &scaron;to je u Muzeju imao izložbu. Njegovu prvu veliku samostalnu izložbu 1966. priredio je Radoslav Putar, Kniferov sudrug u grupi Gorgona i kustos tada&scaron;nje Galerije suvremene umjetnosti. Na toj izložbi mogli smo pratiti genezu Kniferovog motiva meandra. Izložba je bila posebna i po tome &scaron;to su na njoj članovi Gorgone izveli niz performansa. Na poznatim fotografijama Branka Balića koje su postale za&scaron;titni znak grupe, u pozadini se vide i ona djela koja su u to doba u&scaron;la u fundus Muzeja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U svakom je idućem deseteljeću u Muzeju imao jednu, dvije, pa čak i tri manje ili veće samostalne izložbe. Svaka nova generacija kustosa željela je s njim surađivati. Tako je to bilo do početka 1990-ih kada je oti&scaron;ao u&nbsp; Pariz i tamo ostao. Tu se linija naglo prekida do 2014. godine, kada je konačno, zahvaljujući velikom angažmanu njegove kćeri Ane Knifer, 10 godina nakon njegove smrti ostvarena prva velika retrospektiva <i>Bez kompromisa</i>.&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> U MSU se nalazi Kniferovo antologijsko djelo <i>Meandar u kut</i> kojim je 1961. iz dvodimenzionalne plohe slike zakoračio u prostor. Tu je i predivni Meandar II, koji mu je prethodio, a kojim je prvi put uspio postići uravnoteženi, jednolični ritam kojemu je težio od početka. Imamo zatim i jedan sasvim maleni meandar, Knifer ga je nazvao <i>Antikompozicija </i>(1961.) koji nas podsjeća na&nbsp; mnogo puta spominjani pojam iz njegovih <i>Zapisa</i>, a to je anti-slika, njegova motivacija i cilj. Dragocjeni dokument vremena je i crno-bijeli film snimljen u kamenolomu pokraj T&uuml;bingena gdje je zabilježen nastanak divovskog meandra. I dakako, <i>Autoporete</i>, niz crteža koje je 1949. godine, neposredno prije upisa na likovnu akademiju počeo kao vježbu i to se na isti način nastavilo tri iduće godine. Iako je najraniji, taj je ciklus u fundus u&scaron;ao najkasnije, oko 2009. godine, a na njegovu iznimnu važnost prvi put je jo&scaron; 1980-ih ukazao Zvonko Maković.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na konferenciji posvećenoj Juliju Kniferu, za čije je održavanje poticaj stigao iz Instituta suvremene umjetnosti, u svibnju će se u MSU okupiti brojni ugledni povjesničare umjetnosti, ne samo iz Hrvatske nego i inozemstva, kako bi dodatno uveličali obljetnicu rođenja ovog velikog autora.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica: Radmila Iva Janković</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Josip Vaništa: Iz zbirki MSU

<p> U četvrtak 11. travnja u 19 sati, u Muzeju suvremene umjetnosti otvorit će se izložba &bdquo;Josip Vani&scaron;ta: Iz zbirki MSU&ldquo;.</p> <p> Izložba posvećena Josipu Vani&scaron;ti predstavlja djela ovog umjetnika prikupljana tijekom sedam desetljeća aktivnosti Galerije i Muzeja suvremene umjetnosti. Riječ je o radovima kojima se ponovo prisjećamo Vani&scaron;tinog stvaralačkog doprinosa, a koja su značajno oblikovala suvremenu umjetnost, mijenjajući njezin tijek i poimanje. Kroz različite medije, poput crteža, slika, časopisa i instalacija, izložba otkriva Vani&scaron;tu kao radikalnog pokretača nekonvencionalnih umjetničkih postupaka, ali i nastavljača slikarske tradicije.</p> <p> Osim radova iz <i>gorgona&scaron;kog</i> perioda koja uključuju radove poput <i>Srebrne linije</i>, instalacije <i>Beskonačni &scaron;tap / U čast Manetu</i> ili <i>antičasopisa Gorgona</i> koji su ključni za razumijevanje budućih pojava i pokreta u umjetnosti , izložba obuhvaća rane radove poput crteža iz 50-ih godina, slike s njegove samostalne izložbe iz 1965. godine, do posljednjih instalacija iz 2012. godine.&nbsp;&nbsp;</p> <p> Postav pro&scaron;iruje sliku odnosa Vani&scaron;te i MSU-a građom iz Dokumentacijskog odjela, koja svjedoči o pravovremenom prepoznavanju i kontinuiranom praćenju Vani&scaron;tinog djelovanja od prvog samostalnog predstavljanja 1959. do zadnje retrospektive održane 2013. godine. Uz arhivske snimke, kataloge i fotodokumentaciju, posjetitelji će imati priliku vidjeti i odabrani dio bogate korespondencije koju je vodio s kustosima muzeja, pružajući uvid u segment Vani&scaron;tine aktivnosti koji je prisutan u svim aspektima njegova cjelokupnog umjetničkog djelovanja.</p> <p> Prema mnogim tumačima presudan je Vani&scaron;tin doprinos ponajprije kroz djelovanje u grupi Gorgona (1959.-1966.). Kao glavni pokretač Grupe, Vani&scaron;ta je promovirao ideje koje su naru&scaron;avale konvencionalne umjetničke norme i poticao na eksperimentiranje i istraživanje novih estetskih i konceptualnih područja. Djela proiza&scaron;la iz aktivnosti Grupe anticipirala su mnogo toga &scaron;to će se pojaviti u na umjetničkoj sceni cijelo jedno desetljeće kasnije. Tankoćutan i samozatajan, Vani&scaron;ta je istovremeno posjedovao intenzivnu želju za sudjelovanjem u intelektualnom životu zajednice. Njegovo duboko razumijevanje vremena u kojem je živio i stvarao ostalo je zabilježeno u nekoliko izdanja <i>Zapisa</i>, koji su postali dio njegove literarne ostav&scaron;tine.</p> <p> Tada&scaron;nja Galerija suvremene umjetnosti od osnutka je davala podr&scaron;ku i promovirala nove umjetničke pojave na likovnoj sceni, otkupljuje radove i dokumentira dinamiku recentnog likovnog života. Među prvim otkupima u muzejske zbirke ulazi Vani&scaron;tina slika iz 1955. godine. Potom, 1959. održava se njegova prva samostalna izložba. Nadalje se organiziraju samostalne izložbe iz 1965. godine, za koju predgovor pi&scaron;e Igor Zidić, 1989. održana je retrospektiva crteža u kustoskoj koncepciji Marijana Susovskog, a 2013. u MSU-u je održana sveobuhvatna izložba <i>Ukidanje retrospektive</i> kustosice Nade Bero&scaron;. Osim samostalnih predstavljanja njegov je rad zastupljen na mnogim skupnim izložbama koje su se održavale tijekom godina i na važnim međunarodnim izložbama koje su doprinijele razumijevanju njegovog umjetničkog djelovanja i utjecaja, postavljajući ga u &scaron;iri kulturni kontekst.</p> <p> Kustosica: Kristina Bonjeković Stojković</p> <p> &nbsp;</p>

Ostava Sotin – skriveno blago kasnog brončanog doba

<p> U srijedu 10. travnja 2024. u 18 sati u galeriji Oranžerija otvorit će se izložba pod nazivom &bdquo;Ostava Sotin &ndash; skriveno blago kasnog brončanog doba&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p>

Sanela Đurinec Raič – Vesna Parun / Kronologija približavanja i interpretiranja

<p> U srijedu 10. travnja u 19 sati, u Galeriji Kurija u Muzeju Prigorja otvorit će se izložba sesvetske umjetnice i likovne pedagoginje Sanele Đurinec Raič. Riječ je o sedam velikih kompozicija, nastalih na temelju čitanja i interpretiranja inspirativne proze Vesne Parun Krv svjedoka i cvijet (1989.). Slike su izlagane pro&scaron;le godine u Zagrebu, no napokon im je priključena i ona sedma, motivirana poglavljem &bdquo;<em>Neostvarena&ldquo;</em> koje započinje ovim riječima: Ima svijetlih i tamnih rastanaka, kao &scaron;to ima svijetlih i tamnih oblaka. Očevidno, ciklus je uspostavljen i na dubokom osobnom proživljavanju. Slikan je strpljivo, u slojevima, prepunim ne samo boja nego i značenja, pa i detalja prirode Sesveta i posljedica potresa u crkvama Vugrovca i sl. Njegovim izlaganjem obilježit će se i 102. godi&scaron;njica rođenja iznimne hrvatske pjesnikinje i podsjetiti kako se jedna manja zbirka njenom rukom slikanih radova, knjiga i osobnih predmeta čuva u Muzeju Prigorja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena do 27. travnja 2024. godine.</p> <p> &nbsp;</p>

Županijo, sretan ti rođendan!

<div> Pozivamo Vas na otvorenje izložbe &bdquo;Županijo, sretan ti rođendan!&ldquo; u srijedu, 10. travnja, 2024. godine u 10:00 sati u Edukativnoj dvorani Kneževe palače. Izložba je organizirana u povodu Dana Zadarske županije.</div>

Ivan Fijolić: Patuljak

<p> &ldquo;Gdje je nastao Patuljak?</p> <p> Ivan Fijolić je hrvatski kipar srednje generacije koji svojim kiparskim izričajem nadilazi naučene kiparske forme te svoje ideje gradi u različitim materijalima.</p> <p> Ideju i materijal kipar smatra neodvojivim; materijal je onaj koji ograničava ideju, a ideja je ona koja diktira izbor materijala. Takvo polazi&scaron;te ne ograničava ovog umjetnika da isti motiv umnaža, reproducira u sliku, grafiku, crtež, a da ostane jedinstven u svojoj formi (ideji). Neodvojivo&scaron;ću ideje i materijala Fijolić i jedno i drugo dovodi do krajnjih granica mogućnosti kako bi vizualizirao i oblikovao neku opsežnu i zahtjevnu temu. Teme proizlaze iz ekstrakta motiva aktera popularne kulture koje preuzima iz stripova, filmova, masmedija, s kojima identificira sebe i vlastito djetinjstvo; u oblicima super junaka poput Supermana, kauboja (iz &scaron;pageti-vesterna), ikona akcijskih filmova poput Sylvestera Stallonea i Arnolda Schwarzneggera ili stvarnih ikona Brucea Leeja, Marilyn Monroe i Elvisa Presleyja. No, konačan rezultat koji ovaj kipar donosi pred promatrača je izobličena, prenagla&scaron;ena gesta koja intrigira i tjera da se iznova propituje odavno naučeno i poznato. (&hellip;)</p> <p> (U Križevce ovaj kipar donosi jedno novu, svježu i neistraženu energiju, drugačije vizualizirane emocije i pomaknute granice kiparstva koje će, moguće, vi&scaron;e zaintrigirati mlađu publiku Križevčana. Možda ba&scaron; najmlađi od prve prepoznaju tko je taj <em>Patuljak </em>u cijeloj priči.&rdquo;</p> <p> Iz teksta: dr. art. Tea Hatadi</p> <p> &nbsp;</p> <p> Biografija</p> <p> <strong>Ivan Fijolić</strong> rođen je u Zagrebu 1976. godine. Diplomirao je 2014. godine u klasi prof. Mire Vuce na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu na kojoj je 2017. godine obranio doktorsku tezu &ldquo;Uloga postamenta u derivatu popartističke skulpture spomeničkog predznaka&rdquo;. Od 2008. godine zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u suradničkom zvanju asistenta, te izvodi vježbe na kolegiju Kiparstvo, a 2017. godine postaje docentom. Aktivno se bavi kiparstvom od 1999.godine. Autor je preko trideset samostalnih izložbi, od toga &scaron;est inozemnih. Svoja djela u formi grafike, slikarstva i kiparstva predstavio je na vi&scaron;e od sedamdeset grupnih izložbi u zemlji i izvan nje. Autor je devet javnih skulptura. Sudjelovao je i na dvije međunarodne kiparske radionice. Godine 2015. dobitnikom je jedne od tri jednakovrijedne nagrade na XII. trijenalu hrvatskog kiparstva, Gliptoteka, Zagreb, za rad &laquo;Dvije palme na otoku sreće&raquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Realizacija izložbe sufinancirana je sredstvima&nbsp;Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske,&nbsp;Koprivničko-križevačke županije, Grada Križevaca.</strong></p> <p> Gradski muzej Križevci zahvaljuje<strong> Laubi, kući za ljude i umjetnost</strong> na posudbi djela T&amp;TO i T&amp;TO i ustupljenim fotografijama s izložbe Ivana Fijolića &bdquo;NEO N.O.B.&rdquo; 2012. godine u Laubi (1.&ndash;26. svibnja 2012.). Autor fotografija je Damir Žižić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Otvorenje izložbe 10. travnja 2024. u 18 sati.</strong></p> <p> &nbsp;</p>

Čovjek iza glazbe: Stvaralački opus Julija Njikoša

<div> &Scaron;irok opus Njiko&scaron;eva djelovanja pokriva skladanje i aranžmane za, prije svega tambura&scaron;ke, orkestre i zborove, ali i sakupljanje tradicijske glazbene građe na terenu. Kroz svoj je profesionalni i privatni rad obi&scaron;ao stotinu mjesta u Slavoniji i drugim dijelovima Hrvatske pa i &scaron;ire, zabilježio vi&scaron;e od 4000 napjeva, i razgovarao s gotovo 1000 didaka i baka koji su mu kazivali i pjevali &ndash; kako je to bilo nekada.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Muzej Slavonije ovom će prilikom izložiti izbor iz Njiko&scaron;eve ostav&scaron;tine, ali i prikazati njegov glazbeni život &ndash; od djetinjstva pa sve do kraja njegovog glazbenog djelovanja &ndash; koje je zavr&scaron;ilo 2010. godine, kada i njegov život. Čitav je život posvetio glazbi te se njegovo ime u glazbenim i osječkim krugovima pamti do danas, a pojedinci diljem Slavonije i danas se sjećaju kako su Njiko&scaron; i njegova supruga Vera posjećivali njihove kuće, zajedno pjevali i družili se do dugo u noć te na taj način ostavili traga na kulturno-umjetničkom životu i radu slavonskog sela.</div>

Zoran Kakša „Detalji“

<p> Samostalna izložba <strong>Zoran Kak&scaron;a &bdquo;Detalji&ldquo;</strong> otvorit će se u utorak 9. travnja 2024. u 20 sati u Maloj dvorani Galerije Prica. Izložba je otvorena za posjetitelje do 28. travnja 2024.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Zoran Kak&scaron;a: Detalji</strong></p> <p> <em>&ldquo;Svjetlo uvijek privuče oko, ali sjenke imaju vi&scaron;e za reći.&rdquo; &mdash; Gregory Maguire</em></p> <p> Ukrajinski umjetnik Kazimir Maljevič promijenio je početkom 20. stoljeća tijek umjetnosti svojom suprematističkom slikom Crni kvadrat (1913.),&nbsp; kao ekstremno radikalnom i apsolutno novom vizijom likovnoga svijeta. Stoljeće nakon Crnog kvadrata, umjetnici i dalje eksperimentiraju sa izražajnim mogućnostima crne.</p> <p> Danas je nemoguće pomisliti na crnu boju, a ne pomisliti na Pierrea Soulagesa, velikog francuskog majstora apstrakcije, čiji je&nbsp; rad postao sinonim za stil koji se naziva &quot;Outrenoir&quot; ili &quot;beyond black&quot;, u kojem on istražuje svjetlost koja se odbija od crne boje kori&scaron;tenjem različitih tekstura pri čemu optička mje&scaron;avina između svjetline odraza i stvarne boje čini da čisto crna paleta izgleda raznoliko.</p> <p> I dok Soulages razigrava svjetlo na ovaj način, Zoran Kak&scaron;a priziva svjetlo u svoje slike na način koji ga otkriva kao primarno grafičara, pa čak i u ciklusima u kojima se ne služi grafičkim tehnikama. Otuda i njegovo zanimanje za crnu boju, najče&scaron;će kori&scaron;tenu u grafici.</p> <p> Kak&scaron;a na svom umjetničkom putu, u potrazi za najboljim rje&scaron;enjima koja će izraziti njegovu ideju, eksperimentira sa različitim umjetničkim tehnikama; od grafike, preko fotografije, no u ciklusu &bdquo;Detalji&rdquo;, kojima se predstavlja samoborskoj likovnoj publici, ovaj put materijale i postupke svodi na minimum i odabire akvarel. U&nbsp; Detaljima on akvarel na papiru tretira kao grafičku ploču. Umjesto da slika u transparentnim slojevima, on gradi sliku koristeći postupak obrnut uobičajenom slikanju akvarelom - papir ispunjava gustom, tamnom akromatskom bojom (crnom) te je, prethodno osu&scaron;enu, struže i bri&scaron;e, ispire i &bdquo;skida&ldquo; do željene dovr&scaron;enosti motiva- do bjeline papira ili oblikovanja neke prepoznatljive ili neprepoznatljive forme. Njegovi tamni akvareli izmiču materiji i vremenskoj odrednici, iako na njima prepoznajemo dijelove pejzaža prigu&scaron;ene tamom, detalje utkane u brodske i samoborske vedute, koji odi&scaron;u tajanstveno&scaron;ću i nostalgijom za nekim minulim vremenima.&nbsp; Ponegdje pod nasrtajima vode i kista papir mjestimice počinje propadati (<em>Starost</em>, 2019.), dok je poneki akvarel jedva vidljivi, vrlo suptilan, izuzetno transparentan prikaz maglovitog ili ki&scaron;om okupanog krajolika (<em>Magleno jutro</em>, 2023.) Na nekima od njih (<em>Odbljesci </em>ili<em> Mudrost</em>) linijski potezi ritmiziraju polje slike i sugeriraju svojom usmjereno&scaron;ću temu. Ciklus je rađen na dvije različite veličine papira &scaron;to razbija strogu strukturu te sugerira na kadrove iz na&scaron;ih sjećanja.</p> <p> Akvareli nastali kao produkt usmjerene energije i potpune posvećenosti radu nastavak su eterične dimenzije <em>Kak&scaron;ina ciklusa u kojemu na&scaron; autor vodi dijalog sa samim sobom, odnosno sa svojim sjećanjima i usputnim zapažanjima </em>(Nikola Albaneže, predgovor izložbi Interview with Myself, Galerija Karas, 2019.).</p> <p> Ciklus &bdquo;Detalji&rdquo; dijelom je premijerno predstavljen u ljeto 2023. u Likovnom salonu Vladimir Becić u Slavonskom Brodu, kao hommage rijeci Savi i akvarelističkoj koloniji istog imena (koja je u Slavonskom Brodu pokrenuta davne 1980. godine i traje neprekidno do danas, a u radu 19. njenog saziva, 1998. sudjelovao je i Kak&scaron;a), a na ovoj izložbi, brodskim detaljima Kak&scaron;a pridodaje i samoborske. Jer, ista rijeka, Sava, koja protječe kroz oba grada, i pejzaž uz rijeku, glavna su Kak&scaron;ina preokupacija, kao i voda u svim svojim oblicima; kapljice, ki&scaron;a, odbljesci na njenoj povr&scaron;ini...&nbsp; Prizori na slikama funkcioniraju kroz dokumentarističko bilježenje trenutka vremena, kroz poetiku prostora ispražnjenih od ljudi. Pri tome, oni nisu direktne reference na&nbsp; stvarne krajolike i vrijeme provedeno u njima, nego tek odbljesci sjećanja slikara na njih.</p> <p> Na slici egzistiraju samo motivi koji, zaustavljeni u vremenu, ostavljaju dojam osobnih spomenika jednoj individualnosti.</p> <p> Akvarel kao intimistička likovna tehnika sjajno korespondira s Kak&scaron;inim autorefleksivnim umjetničkim senzibilitetom, a narativ ovog Kak&scaron;inog ciklusa, hommage slojevima vremena obuhvaćenog sjenama, zahvaljujući odabranoj tehnici i Kak&scaron;inom sugestivnom likovnom izričaju, &nbsp;slutimo i prepoznajemo i kao svoj vlastiti.</p> <p> Meditativni, mistični, melankolični, Kak&scaron;ini crni akvareli promatraču donose, kroz transcedentalne forme, koje rastačući krajolik posežu ka apstrakciji, mir i spokoj uslijed užurbane gradske vreve, susret pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti, uživanje u trenutku.</p> <p> (Romana Tekić)</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Životopis</strong></p> <p> Zoran Kak&scaron;a rođen u Zagrebu 12. svibnja 1974. godine. Zavr&scaron;io &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti i dizajna 1993. godine, grafički odjel kod prof. M. Poljana. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 2002. godine, na Nastavničkom odsjeku (grafika) u klasi prof. I. &Scaron;i&scaron;ka. Radio kao profesor likovne kulture u Samoboru te kao suradnik restaurator Hrvatskog restauratorskog zavoda na oltarima samostana</p> <p> Sv. Leonarda u Kotarima /Žumberak, na Pulskom poliptihu iz crkve Sv. Franje/ Pula te Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Radio u &quot;Umjetničkom staklarskom atelieru Staklić&quot; gdje je naučio obradu stakla te izradu vitraja.</p> <p> Radi kao profesor likovne kulture u O&Scaron; Matka Laginje u Zagrebu.</p> <p> Imao 17 samostalnih i 117 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.</p> <p> Član HDLU-a u Zagrebu i HULU Split.</p> <p> Živi i radi u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt</strong></p> <p> GSM:&nbsp; 091/ 526 17 18</p> <p> E-mail:&nbsp; <a href="mailto:zoran.kaksa@gmail.com" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">zoran.kaksa@gmail.com</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.samobor.hr/galerija-prica</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Staš Kleindienst / Antiarkadia

<p> Nacionalni muzej moderne umjetnosti i Galerija &bdquo;Božidar Jakac&ldquo; pozivaju na otvorenje izložba &bdquo;Sta&scaron; Kleindienst / Antiarkadia&ldquo; koje će se održati u utorak, 9. travnja u 19 sati, u Galeriji &bdquo;Josip Račić&ldquo; NMMU-a.</p> <p> Kustos izložbe je Goran Milovanović.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;(...) <em>Sta&scaron; Kleindienst svakako je u ovom trenutku jedan od najistaknutijih i najintrigantnijih slikara srednje generacije u Sloveniji. Tome u prilog govori činjenica da njegov umjetnički izraz podjednako privlači pažnju kustosa i galerista, kao i ljubitelja umjetnosti i kolekcionara, &scaron;to je svakako rijetkost.&nbsp; </em><br /> (Iz predgovora Gorana Milovanovića u pratećem katalogu izložbe)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 5. svibnja 2024.</p> <p> &nbsp;</p>

Otvaranje izložbe i predavanje doc. dr. sc. Jasenke Kranjčević „Djelovanje graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske“

<p> U utorak 9. travnja u 20 sati, u Muzeju grada Ka&scaron;tela u Ka&scaron;tel Luk&scaron;iću održat će se otvaranje izložbe i predavanje doc. dr. sc. Jasenke Kranjčević <strong>&bdquo;Djelovanje graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Če&scaron;ke na prostoru Hrvatske&ldquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Iako se zna za pedesetak graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Če&scaron;ke koji su djelovali na prostoru dana&scaron;nje Hrvatske, na ovoj izložbi prezentirano ih je 32, (prvenstveno zbog ograničenih sredstava) .</p> <p> Tih pedesetak graditelja na različite su načine djelovali na na&scaron;im prostorima i djelovali su na cijelom prostoru Hrvatske od Vukovara do Dubrovnika. Osmi&scaron;ljavali su, projektirali ili izvodili različite vrste građevina (ugostiteljsko-turističke, kulturne, industrijske, stambene, obrazovne, izložbene, vojne, parkovne&nbsp; i dr.) te na taj način pridonijeli su oblikovanju pojedinih naselja. Neke zgrade, iako su izvedene vi&scaron;e ne postoje, a neke su promijenile namjenu. Neke zgrade nisu nikada izvedene.</p> <p> Neki od prezentiranih autora u Hrvatskoj nastanili su se trajno, a neki su djelovali kratko, isključivo zbog posla. Neki od onih koji su se trajno nastanili bili su visoki službenici građevinske uprave.</p> <p> Za područje Ka&scaron;tela važan je arhitekt Karel Jan Bene&scaron; koji je nakon studija u Pragu do&scaron;ao u Split 1921. na poziv arhitekta Kamila Tončića kako bi pobolj&scaron;ao rad Graditeljsko-obrtne &scaron;kole. Najprije je radio kao profesor Strukovnog risanja te Nauke o konstrukciji u Obrtnoj &scaron;koli. Nakon nekoliko godina vratio se u Prag gdje je i umro.</p> <p> Izložba je nastala u suradnji Muzeja grada Ka&scaron;tela, Instituta za turizam, Ministarstva vanjskih poslova, Hrvatsko-če&scaron;kog dru&scaron;tva i HKD Napredak.</p> <p> &nbsp;</p>

Unutarnji nemir i kontemplativni mir – slikarstvo Krešimira Jerka Rončevića (1949. – 2014.)

<p> U ponedjeljak, 8. travnja 2024. godine s početkom u 19 sati, Galeriji Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe UNUTARNJI NEMIR I KONTEMPLATIVNI MIR&nbsp;<span style="font-family: Calibri, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 14px; background-color: rgb(248, 248, 248);">&ndash;</span>&nbsp;SLIKARSTVO KRE&Scaron;IMIRA JERKA RONČEVIĆA (1949.&nbsp;<span style="font-family: Calibri, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 14px; background-color: rgb(248, 248, 248);">&ndash;</span>&nbsp;2014.). Izložba ostaje otvorena do 16. svibnja 2024. godine, a ulaz je besplatan.<br /> <br /> U povodu desete godi&scaron;njice smrti Kre&scaron;imira Rončevića, Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Zagrebu priređuju izložbu<strong> </strong>UNUTARNJI NEMIR I KONTEMPLATIVNI MIR - SLIKARSTVO KRE&Scaron;IMIRA JERKA RONČEVIĆA<strong> </strong>(1949. - 2014<strong>.)</strong> koja predočava javnosti presjek kroz njegov slikarski opus. Izložbom odajemo počast cjelokupne arheolo&scaron;ke struke u Hrvatskoj, čovjeku koji je čitav radni vijek posvetio crtanju arheolo&scaron;kih predmeta za brojne znanstvene publikacije i arheolo&scaron;ku dokumentaciju, dok je izvan okvira tog samozatajnog posla u ti&scaron;ini stvarao svoje slikarstvo.<br /> <br /> Kre&scaron;imir Jerko Rončević (Zagreb<strong>, </strong>14. 09. 1949<strong>. </strong>&ndash; Zagreb<strong>, </strong>16. 05. 2014.), crtač specijaliziran za arheolo&scaron;ke predmete i slikar. Osnovnu i srednju građevinsku &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Zagrebu, a potom studira arheologiju i arhitekturu kao interdisciplinarni studij na Sveučili&scaron;tu u Zagrebu. Potrebu za likovnim izražavanjem pokazuje od najranije dobi, a interes za slikarstvo dolazi do izražaja 1969. godine kada dobiva privatnu poduku od prof. Valerija Michielia s kojim ga povezuje doživotno prijateljstvo. Iste godine izrađuje crteže na svom prvom arheolo&scaron;kom terenu (Sv. Križ u Ninu) pod vodstvom prof. Janka Belo&scaron;evića. Njegov crtački talent i velika potreba za prezentacijom, pa i tumačenjem arheolo&scaron;kih nalaza, odredili su daljnji tijek njegove profesije. Premda mu posao nije dopu&scaron;tao da se posveti i studiju arheologije, taj mu je izraženi talent osigurao trajno mjesto u arheolo&scaron;koj struci. Već prije zaposlenja, izrađivao je nacrtnu dokumentaciju arheolo&scaron;kih lokaliteta, a prepoznavanjem njegova talenta, suradnja se pro&scaron;irila i na dokumentiranje nalaza. Od 1972. godine zaposlen je kao stručni suradnik u Arheolo&scaron;kom institutu, a 1989. godine prelazi na Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje ostaje raditi sve do smrti 2014. godine. Na Katedri za metodologiju i arheometriju Kre&scaron;imir Rončević je od 1996. godine izvodio izborni kolegij Crtanje pokretnih arheolo&scaron;kih nalaza. U okviru toga kolegija utjecao je na generacije studenata, od kojih su se neki nastavili profesionalno baviti dokumentiranjem arheolo&scaron;kih artefakata upotrebom crtačkih tehnika. Osim toga, vi&scaron;ekratno je surađivao je i s Odsjekom za psihologiju i s Odsjekom za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tri godine crtanja arheolo&scaron;kih predmeta prije zaposlenja i 42 godine radnog staža, impresivan su niz godina posvećenih sasvim specifičnom poslu, tisućama crteža interpretacije arheolo&scaron;kih predmeta čija svrha je ilustriranje znanstvenih i stručnih radova hrvatskih arheologa, kao i arheolo&scaron;kih zbornika i knjiga, s isticanjem specifičnih detalja u crtežu koje nije moguće prenijeti fotografijom.<br /> <br /> Kontrapunkt svomu crtačkom poslu Kre&scaron;imir Rončević nalazi i ostvaruje u slikarstvu. Intenzivnije mu se okreće u razdoblju između 1992. do 1996. kada sa suprugom Mladenkom &Scaron;arac Rončević, diplomatkinjom, boravi u Melbourneu u Australiji, te od 2000. do 2004. godine u Milanu. No posvećenost arheolo&scaron;kom crtežu ni tada se ne prekida, pa je za vrijeme boravka u Milanu izradio cjelokupnu crtačku dokumentaciju grčke skulpture Apoksiomena, pronađene u podmorju nedaleko otoka Lo&scaron;inja, i koja se nalazi u Muzeju Apoksiomena u Malom Lo&scaron;inju.<br /> <br /> Prvu izložbu slika priredio je 1970. godine u Kninu, a tijekom života izlagao je i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Godine 1974. bio je gost na likovnim akademijama u Stuttgartu i Kasselu, a &scaron;est je mjeseci boravio i u Sydneyu (1983./1984.), gdje je izlagao na skupnim izložbama, ali i samostalno. Izbjegavao je razne tendencije koje su se smjenjivale tijekom njegova djelovanja i slikao je prema vlastitom impulsu. Posvetio se intimističkim prizorima enterijera i mrtvih priroda. Sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća blizak je kombiniranju ekspresivnih, nadrealnih i enformelističkih značajki te tamnoj paleti, prožetoj plavim tonovima. Od devedesetih godina slika svjetlijom paletom, gotovo redovito u zemljanim tonovima. Tijekom vremena prizori na njegovim slikama postaju realističniji, a posebno je posvećen stvaranju specifičnog ugođaja prostora i svjetlosti u motivima atelijera, mrtvih priroda i sakralnih motiva.<br /> <br /> Popis samostalnih izložbi:<br /> 1970. Galerija Doma JNA, Knin<br /> 1973. Galerija Mila &Scaron;trok, Zagreb<br /> 1975. RS &bdquo;Đuro Salaj&ldquo;, Slavonski Brod<br /> 1980. Knjižnica Bogdan Ogrizović, Zagreb<br /> 1981. Galerija-boutique Nana, Augsburg<br /> 1981. Galerija Rosario, Dubrovnik<br /> 1981. Knjižnica Bogdan Ogrizović, Zagreb<br /> 1982. Knjižnica Bogdan Ogrizović, Zagreb<br /> 1982. Znanstvena knjižara Mladost, Zagreb &ndash; izložba crteža<br /> 1984. Galerija Jugal, Sydney<br /> 1984. Bogdan Ogrizović, Zagreb<br /> 1986. Galerija Eufrazijana, Poreč<br /> 1987. Galerija Križevci, Križevci<br /> 1987. Sv. Donat, Zadar<br /> 1988. Haus Zehnpfenning, K&ouml;ln<br /> 1989. Galerija Denoble, Korčula<br /> 1990. Dizajn galerija &bdquo;Likum&ldquo;, Zagreb<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Galerija Doma zdravlja, Roga&scaron;ka Slatina<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Galerija-club &bdquo;Amadeus&rdquo;, Maribor<br /> 1996.&nbsp; McKillop Street Gallery, Melbourne<br /> 1997.&nbsp; Gradski muzej, Jastrebarsko<br /> 2002.&nbsp; Seguendo le tracce del passato, Palazzo Serbelloni, Milano<br /> 2002.&nbsp; Tragovi pro&scaron;losti, Konzervatorska galerija, Split<br /> 2004.&nbsp; Hrvatska turistička zajednica, Ljubljana<br /> 2010.&nbsp; Galerija Ruža, Zagreb<br /> 2011.&nbsp; Iluminacije: arheolo&scaron;ki crteži Kre&scaron;iira Rončevića, Arheolo&scaron;ki muzej, Zagreb &ndash; izložba crteža i ulja<br /> 2013.&nbsp; Iluminacije: arheolo&scaron;ki crteži Kre&scaron;iira Rončevića, Muzej antičkog stakla, Zadar &ndash;&nbsp; izložba crteža i ulja<br /> 2013.&nbsp; Iluminacije: arheolo&scaron;ki crteži Kre&scaron;iira Rončevića, Gradski muzej, Vinkovci &ndash;&nbsp; izložba crteža i ulja<br /> 2013.&nbsp; Iluminacije: arheolo&scaron;ki crteži Kre&scaron;iira Rončevića, Gradski muzej, Vukovar &ndash;&nbsp; izložba crteža i ulja<br /> <br /> Skupne izložbe:<br /> &nbsp;<br /> 1972.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Salon mladih, Zagreb<br /> 1983.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Hilton Art Gallery, Sydney<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Proud&#39;s Art Gallery, Sydney<br /> 1985.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Pet hrvatskih slikara, Galerija Manly Pacific International Hotel, Sydney<br /> 2002.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Palazzo dei Congressi, Limone sul Garda</p> <p> &nbsp;</p>

Hrvati na ledenom moru

<div> Muzej &ndash; Museo Lapidarium i LIONS KLUB NOVIGRAD pozivaju Vas na otvorenje izložbe Hrvati na ledenom moru u subotu, 6. travnja 2024., u 18.00 sati u Muzeju - Museo Lapidarium.<br /> Autori izložbe Milorad Stanić i Miljenko Smokvina.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbom se predstavlja svjetski poznata austro-ugarska znanstveno-istraživačka ekspedicija osvajanja Arktika iz 1872./1874. godine u kojoj je od 24 člana posade sudjelovalo 12 mornara s Jadrana i kojima su vođe ekspedicije Weyprecht i Peyer nadjenuli zajedničko ime Quarneroli. Izložbom želimo istaknuti hrvatske mornare iz Hvara, Brača, Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lo&scaron;inja, Rijeke, Cresa i Trsta, i njihov doprinos tom istraživanju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Najspektakularnije otkriće ove ekspedicije je do tada nepoznati otočni arhipelag s 191 otokom kojega su nazvali &bdquo;Zemlja Franje Josipa&ldquo;. Na tom arhipelagu od tada postoji i Rt Fiume i mnogi drugi nama poznati toponimi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Postav izložbe čine 30 ilustracija koje opisuju cjelokupni događaj, maketa broda &bdquo;Admiral Tegetthoff&ldquo; u mjerilu 1:40, rad maketara Željka Skomer&scaron;ića iz Krka i jo&scaron; 30tak izvornih i vrijednih eksponata.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi predstavit će se i pro&scaron;ireno izdanje pretiska knjige iz 1893. godine, autora Petra Kuničića HRVATI NA LEDENOM MORU 1872-1874 koja je tiskana povodom 150. obljetnice prve austro-ugarske polarne ekspedicije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U znanstvenom smislu ova ekspedicija je preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak planeta Zemlje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba ostaje otvorena do 5. svibnja 2024.&nbsp;</div>

Franjo Mihočka / Hod za svjetlom

Lica gladi

<p> U petak 5. travnja u 12 sati u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka otvorit će se izložba &bdquo;Lica gladi&ldquo; autorica Tanje Kocković Zaborski i Melanije Belaj u organizaciji Etnografskog muzeja iz Zagreba i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.</p> <p> &nbsp;</p>

Likovna baština iz muzejske zbirke Židovske općine Zagreb

<p> Izložbom koja će se u petak 5. travnja u 18 sati otvoriti u Muzeju Međimurja Čakovec, vrijedan izbor iz likovnog fundusa Židovske općine Zagreb drugi se put predstavlja javnosti. Prvi put izložba je predstavljena zagrebačkoj publici u Galeriji Kranjčar 2022. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbirka je godinama sakupljana zahvaljujući donacijama brojnih umjetnika, uglavnom židovskog porijekla te predstavlja estetsko-stilski pluralizam umjetničkih pojava i karakteristične autorske vokacije od moderne do transmoderne. Radi se o vrlo poznatim imenima hrvatske povijesti umjetnosti 20. i 21. stoljeća koji su se bez obzira na predznak židovstva dokazali i ostvarili kao vrhunski umjetnici. Na izložbi imamo prilike vidjeti čak 51 djelo nastalo u razdoblju od 1913. do 2008. godine, najvi&scaron;e slikarstva i u ne&scaron;to manjoj mjeri kiparstva i keramike. Riječ je o sljedećih 29 autora: Oskar Herman, Milan Steiner, Hinko Juhn, Stella Skopal, Eugen Feler, Du&scaron;ko &Scaron;ibl, Rafael Talvi, Adolf Weiler, Alfred Pal, Maja Hajon, Marta Erlich &ndash; Tompa, Valerija Singer, Melita Kraus, Predrag Goll, Vera Fischer, Vera Dajht Kralj, Peter Weisz, Vesna Vinski, Ivan Rein, Ivan Čerić, Bruno Mascarelli, Karlo Sirovy, Viktor Bernfest, Rene Bachrach Kri&scaron;tofić, Zlatko Bourek, Toni Franović, Tamara Ukrainčik, Živa Kraus i Ina Druter.</p> <p> Umjetnost autora židovskoga porijekla na na&scaron;em području nije do sada bila obrađivana kao zasebna cjelina za &scaron;to, do osnivanja Židovskoga muzeja u Zagrebu 2016. godine, nije bilo potrebe. Židovske umjetnike međusobno ne povezuje nikakav manifest, deklarativna ikonografija ili stilska jedinstvenost. Njihova umjetnost ni po čemu se ne razlikuje od one koju producira sredina u kojoj žive, a kao i svugdje, i ovdje individualna snaga pojedinca određuje kvalitetu i inovativnost djela.<br /> Židovskom kulturom sve do kraja 19. stoljeća vladao je ikonoklazam s obzirom na to da je židovska religija branila figurativne prikaze Boga smatrajući da ga ljudska ruka ne može dočarati. Ni kipovi ni slike izrađeni po ljudskom modelu nisu bili poželjni jer se time ugađa čovjekovoj ta&scaron;tini. Početkom 20. stoljeća pojavila se apstraktna umjetnost koju su židovski umjetnici objeručke prihvatili jer se bespredmetno izražavanje ne protivi učenju Tore kao ni Božjim zakonima. Umjetnici židovskoga porijekla bili su jedni od inicijatora svjetskih modernističkih pokreta te su odigrali značajnu ulogu u kreiranju suvremenih umjetničkih izričaja. Da spomenemo neke: Marc Chagall, El Lissitzky, Naum Gabo, Antoine Pevsner, L&aacute;szl&oacute; Moholy Nagy, Frida Khalo, Amedeo Modigliani, Barnett Newmann, Marck Rhotko, Roy Lichtenstein, itd.&nbsp;</p> <p> &Scaron;to se tiče hrvatskih imena autora koji su predstavljeni na izložbi, oni su već godinama prisutni u stalnim postavima hrvatskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je nastala u suradnji Židovske općine Zagreb, Muzeja Međimurja Čakovec i Židovske općine Čakovec.</p> <p> &nbsp;</p>

Alexis Dworsky / Mrgari - geo-digitalni kameni cvjetovi

<div> Njemački multimedijalni umjetnik Alexis Dworski kroz izložbu Mrgari / geo-digitalni kameni cvjetovi gradi zanimljivi narativ vezan uz iskustvo boravka na Krku gdje se susreo s jednim od najvažnijih primjera pučke arhitekture Ba&scaron;ke. Fasciniran izgledom mrgara - suhozidnih građevina namijenjenih povremenom prikupljanju i razvrstavanju ovaca, umjetnik snima vi&scaron;e tisuća fotografija, sa zemlje i iz zraka i počinje istraživanje o njihovoj namjeni, kontekstu nastanka i sada&scaron;njem stanju. U skladu sa svojom interdisciplinarnom umjetničkom praksom gradi slojevitu umjetničku interpretaciju u kojoj mrgare uzima kao polaznicu za zaigrano vizualno istraživanje motiva, ali i raznovrsnih tehnologija koje koristi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> ALEXIS DWORSKI (1976., Freising, Njemačka) je konceptualni umjetnik, znanstvenik i profesor na Umjetničkoj akademiji u Linzu. Bavi se umjetničkim istraživanjima koja kombiniraju praktične i teorijske pristupe. Studirao je na Umjetničkoj akademiji u M&uuml;nchenu u klasi Res Ingolda, te doktorirao estetiku 2011. godine kod prof. Bazon Brocka na sveučili&scaron;tu u Wuppertalu. Od 2001. do 2017. je radio kao kustos u galeriji Lothringer13 u M&uuml;nchenu, a od 2012. do 2018. kao profesor na Umjetničkoj akademiji u M&uuml;nchenu. Od 2021. predaje medijsku umjetnost na Umjetničkoj akademiji u Linzu, Austrija (Kunstuniversit&auml;t Linz). Izlagao je i izveo brojne performanse i intervencije u urbanim prostorima u Njemačkoj i svijetu. Primio je niz nagrada i stipendija za svoj rad.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kustosica: Jasminka Babić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1793/"><span style="color:#009ee3;">https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1793/</span></a></div>

Laszowski – utemeljitelj

<p> U četvrtak, 4. travnja u 14 sati, u Muzeju grada Zagreba otvorit će se izložba &bdquo;<em>Laszowski &ndash; utemeljitelj&ldquo;</em> koja <em>će</em> tematizirati prvog ravnatelja, odnosno, upravitelja Muzeja grada Zagreba te njegovog prvog kustosa &ndash; Emilija Laszowskog.</p> <p> Riječ je o tzv. hibridnom izložbenom projektu koji uključuje virtualnu izložbu, ali i njeno pro&scaron;irenje u stvarni prostor Muzeja grada Zagreba, u vidu mini-izložbe u predvorju Muzeja koja će korespondirati s predmetima izloženim u stalnom postavu ili su dio fundusa Muzeja, a povezani su s Laszowskim.</p> <p> Osim dijelova o njegovu životu i svestranom radu te djelovanju u Družbi &bdquo;Braća Hrvatskoga Zmaja&ldquo;, naglasak izložbe stavljen je na njegov muzejski rad, odnosno, inicijativu i osnivanje Muzeja grada Zagreba, prikupljanje predmeta i ravnanje Muzejom kroz utemeljiteljsku fazu u prvih dvadeset godina postojanja MGZ-a, od 1907 do 1925. godine.</p> <p> Lik i djelo Emilija Laszowskog bit će predstavljeno kroz digitaliziranu arhivsku građu, publikacije kojima je autor i urednik, publikacije koje tematiziraju E. Laszowskog, novinske isječke, kartoteku predmeta koje je darovao Muzeju, fotografije, slike, multimedijalne zapise kao i predmete izložene u u prostoru Muzeja grada Zagreba.</p> <p> Izložba će biti otvorena do kraja 2024. godine.</p> <p> Partneri projekta su družba Braća Hrvatskog Zmaja, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Zavičajni muzej Ozalj, Državni arhiv u Zagrebu,&nbsp; Knjižnice grada Zagreba, Gradski muzej Karlovac i Etnografski muzej Zagreb.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>