Samostalna izložba slika Edit Glavurtić

<p> Otvorenje izložbe slika akademske umjetnice Edit Glavurtić, održat će se u petak 12. ožujka 2021., u 19 sati u Muzej Croata insulanus Grada Preloga.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Edit Glavurtić</strong>&nbsp;rođena je 1965. u Splitu, a u Zagrebu živi od 1970. godine. Pohađala je &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti, Odjel zidnih slikarskih tehnika. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Odsjek za slikarstvo, diplomirala je 1988. godine u klasi prof. Đure Sedera. Dvije godine zaposlena je u Zagreb filmu, na odjelu scenografije kao asistent scenografa, i oslikava pozadine za crtanu seriju &bdquo;Mali leteći medvjedići&ldquo;. Odlazi u Beč 1990. godine, gdje se bavi likovnim radom i 1995. godine na &bdquo;Schule fur Angewandte Kunst&ldquo; dobiva titulu magistra umjetnosti. Od 2003. godine ponovo živi u Zagrebu i radi kao samostalna likovna umjetnica. Članica je Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Odnos čovjeka i prirode jedan je od najkompleksnijih odnosa koji se kontinuirano mijenjao kroz povijest, a do ključnog uru&scaron;avanja nepobitne spone do&scaron;lo je u aktualnom stoljeću. Pojedinci koji su osvijestili otuđenje od vlastitih korijena iznova uče kako zastati na trenutak i dopustiti prirodi da ih očara, inspirira i podsjeti tko smo i za&scaron;to smo. Da bi se čovjek ponovno povezao s prirodom mora biti otvoren prema svim stvarnostima i ljepotama koje priroda pruža vodeći računa kako njezino bogatstvo počiva na neiscrpnom vrelu čudnovatih pojava. Povratak prirodi predstavlja povratak samome sebi, a to, između ostalog, prepoznajemo u opusu akademske slikarice Edit Glavurtić koja je unutarnju radost življenja pretočila u radost likovnog stvarala&scaron;tva. (Iz predgovora izložbe, Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol, mag.hist.art.)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Glazbeni program uz otvorenje izložbe izvode glazbenici Irma Dragičević i Dinko Sardelić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 1. travnja 2021. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Vizure i strukture modernoga grada: modernizacija urbanog života u Hrvatskoj putem razvoja komunalne infrastrukture

<p> U Tehničkom muzeju &bdquo;Nikola Tesla&ldquo; bit će u petak, 12. ožujka 2021. godine u 12 sati otvorenje prigodne informativne izložbe<strong> &quot;Vizure i strukture modernoga grada: modernizacija urbanog života u Hrvatskoj putem razvoja komunalne infrastrukture&quot;.</strong> Izložbu organizira Hrvatski institut temeljljem istraživanja i objavljene monografije financirane od strane Hrvatske zaklade za znanost .</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon otvorenja izložbe, za studente će se održati radionica i predavanje u Kabinetu Nikole Tesle na temu sadržaja izložbe i projekta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se sastoji od desetak izložbenih panoa na kojima se javnosti prezentiraju sintetizirani rezultati znanstveno-istraživačkog projekta &quot;MOZIRA&quot; Hrvatskog instituta za povijest financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost projektom IP-2016-06-2015 Modernizacija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O izloženim se temama raspravljalo na dvjema znanstvenim konferencijama: Razvoj novonastalih gradova u Hrvatskoj tijekom 19. i 20. stoljeća, održanoj 26. veljače 2019. godine u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu te Modernizacija kroz infrastrukturu &ndash; zadano i ostvareno u modernizaciji Hrvatske, održanoj 8. srpnja 2020. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Znanstveni radovi o modernizaciji hrvatskih gradova i izgradnji komunalne infrastrukture u njima tijekom 19. i 20. stoljeća objavljeni su kao tematski blokovi u historiografskim časopisima Review of Croatian History XVI/1 za 2020., kao i Časopisu za suvremenu povijest br. 1/2020. i 2/2020., te u tematskoj monografiji Moderno lice grada. O urbanizaciji i izgradnji komunalne infrastrukture na području Hrvatske u 19. i 20. stoljeću, u izdanju Hrvatskog instituta za povijest 2020.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pored tiskanog izdanja, monografija je dostupna i u elektroničkom obliku na ovoj mrežnoj poveznici <a href="https://mozira.isp.hr/wp-content/uploads/2019/05/Moderno-lice-grada_MOZIRA.pdf">https://mozira.isp.hr/wp-content/uploads/2019/05/Moderno-lice-grada_MOZIRA.pdf</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>RADNO VRIJEME IZLOŽBE</strong>:&nbsp;utorak &ndash; petak od 9&nbsp;do 17&nbsp;sati, subota i nedjelja 9&nbsp;do 13&nbsp;sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Organizator komunikacije s javno&scaron;ću i posjeta<br /> Marijo Zrna<br /> Tehnički muzej Nikola Tesla<br /> Savska cesta 18, Zagreb<br /> 01/4844-050 (centrala), 01/4881- 626; 091/3365-326<br /> <a href="mailto:marijo.zrna@tmnt.hr">marijo.zrna@tmnt.hr</a><br /> <a href="http://www.tmnt.hr">www.tmnt.hr</a><br /> <a href="http://www.facebook.com/Tehnički-muzej-Nikola-Tesla-335802459827986/">www.facebook.com/Tehnički-muzej-Nikola-Tesla-335802459827986/</a></p> <p> &nbsp;</p>

Fragmenti obiteljskog gospodarstva Istre

<p> U Etnografskom muzeju Istre priređena je izložba &quot;<strong>Fragmenti obiteljskog gospodarstva Istre</strong>&quot; čije je otvorenje u četvrtak 11. ožujka 2021. u 18 sati u pazinskom Ka&scaron;telu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba progovara&nbsp; o obitelji koja predstavlja bazičnu ljudsku zajednicu i nukleus dru&scaron;tva povezujući različite generacije, unutar koje se definiraju određene uloge, koje će se kasnije tijekom života mijenjati ili zadržavati ovisno o kulturnim, sociolo&scaron;kim i biolo&scaron;kim čimbenicima pojedine dru&scaron;tvene zajednice. Smatrajući tradicijske gospodarske grane neizostavnim egzistencijalnim elementom svake obitelji na izložbi će biti prikazane radne uloge obiteljskih zajednica u 20-om stoljeću kroz poljoprivredu i zemljoradnju, ribarstvo, vinarstvo i stočarstvo na području Istre.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe: Ivona Orlić</p> <p> Grafičko oblikovanje: KKA studio, Kristina Brajković</p> <p> Fotografija: Mirna Cvek &Scaron;pralja</p> <p> Video: Bartol i Frane Pekica</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e informacija o izložbi: Ivona Orlić</p> <p> &nbsp;Mob. 091 938 7886</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Etnografski muzej</p> <p> Trg Istarskog razvoda 1275. br. 1</p> <p> 52000 Pazin</p> <p> t. 052 622 220</p> <p> <a href="http://www.emi.hr">www.emi.hr</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Napomena: Sukladno epidemiolo&scaron;kim mjerama u prostorijama muzeja posjetitelji su obavezni nositi maske za lice.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Tomislav Čeranić / Plein air

<p> Moderna galerija &ndash; nacionalni muzej moderne umjetnosti, u Studiju &bdquo;Josip Račić&ldquo;, od 11. ožujka do 4. travnja 2021. predstavlja izložbu međunarodno priznatog &scaron;ibenskog umjetnika <strong>Tomislava Čeranića</strong>. U autorskoj koncepciji Željka Marciu&scaron;a, muzejskog savjetnika Moderne galerije, izložba će zagrebačkoj kulturnoj javnosti prezentirati 15 crteža olovkom na papiru, iz ciklusa&nbsp;&bdquo;<strong>Plein air&ldquo;</strong>&nbsp;nastalog 2014. i 2015.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U predgovoru pratećeg kataloga Željko Marciu&scaron; pi&scaron;e &ndash; Hibridnim vizualizacijama u otklonu prema klasičnome kanonu Čeranić sustavima vlakana i svežnjeva, čvori&scaron;ta i križi&scaron;ta međusobno isprepletena prostor-vremena utjelovljuje crteže koji pripadaju i pro&scaron;lome i suvremenome dobu. To su kristalno hladne vizije i strategije plenerističkih čudesa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena:</strong> S obzirom na epidemiolo&scaron;ku situaciju službeno otvorenje neće se održati.<br /> Due to the public health and safety situation, there is no official opening.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ilustracija: Tomislav Čeranić<br /> Iz serije / From the PLEIN AIR series, 2014. &ndash; 2015.<br /> olovka na papiru/ pencil on paper,&nbsp; 70 x 50 cm<br /> Foto / Photo:&nbsp;Snježana Zdunić</p> <p> Tomislav Čeranić, Plein Air</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Women about Women / Rise of Women in Culture in Western Balkan

NA_CM_zv

Amela Frankl / Dnevnik s ruba pustinje

<p> Izložba multimedijalne umjetnice AmeleFrankl koja nosi naziv <strong>&bdquo;Dnevnik s ruba pustinje&ldquo;</strong> otvara se<span style="color:#000000;"> 9. ožujka u</span> Muzeju za umjetnost i obrt, a predstavit će kompozicije dnevničkih foto-slika, skup fotografija i fotomontaža iz osobnog arhiva umjetnice nastale u razdoblju od 2019. do 2021. godine. U formi dnevničkog fotografskog niza, u kojem svaka fotografija ima svoju priču i emocionalnu pozadinu, bit će izloženo oko 150 fotografija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Riječ je o dnevničkom fotografskom zapisu fascinacije okruženjem koji je Amela Frankl započela putovanjem u Mauritaniju, nastavila po Francuskoj, te naposljetku u Zagrebu, u njenoj zagrebačkoj svakodnevici. Kako sama umjetnica opisuje radi se o foto - dnevniku bez datuma, bez racionalizacije osjećaja i reda. Nedisciplinirano i nedosljedno. Krnje, s ispadima brzih misli, fiktivnim dijalozima i&nbsp; komentarima u kojima priziva omiljene grčke junake i božanstva. Kao i uvijek, tako i u ovom radu fotografski materijal je u funkciji vizualno-tehničkog <em>supporta</em> na kojem će ona sto, dvjesto puta poku&scaron;ati započeti neku svoju priču.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Fotografija <em>Četiri Argonauta traže posao</em> snimljena je na ulicama glavnog grada Nouakchotta u Mauritaniji koja govori o načinu života tamo&scaron;njeg stanovni&scaron;tva koji su inspirirali umjetnicu i vrlo često ju podsjećali na likove iz grčke mitologije. Jednako tako umjetnica prikazuje fascinaciju geografskim razmjerima&nbsp; i meteorolo&scaron;kim razlikama između Mauritanije i Hrvatske koju poku&scaron;ava sažeti u samo jednoj rečenici. Za ilustraciju umjetnici je poslužio detalj sa srednjovjekovne tapiserije iz Angersa. Također, u cijelom nizu fotografija u kojima su motivi djeca fascinacija umjetnice je upravo dječja igra, energija i njihova dionizijska snaga te potencijal. Fotografija je snimljena u Francuskoj, u Bordeauxu.</p> <p> Kustosica izložbe je dr. sc.&nbsp;Ivana Mance, Institut za povijest umjetnosti, a kustosica za izložbe Muzeja za umjetnost i obrt je Marijana Paula Ferenčić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <u>O umjetnici:</u></p> <p> Amela Frankl (Zagreb 1963.) multimedijalna umjetnica, diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti (klasa F. Kulmer) u Zagrebu 1988. godine. U razdoblju od 1989. do 1994. godine na studijskom je boravku u Koelnu. Članica HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu. Realizacije (izbor): <strong>I to će proći</strong>, Institut za suvremenu umjetnost, Zagreb, 2017.; <strong>&Scaron;to nosim</strong>, projekt knjige, u suradnji s MSU i MeandarMedia, 2017.; <strong>Balada o dva nadgrobna bloka</strong>, park Zrinjevac, Zagreb, 2015.; <strong>Za početak</strong>, u suradnji s orgulja&scaron;em Pavom Ma&scaron;ićem, Stara sinagoga, Koprivnica, 2013.; <strong>&Scaron;to nosim</strong>, u suradnji s deset zagrebačkih kustosa i kustoskih udruga, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb Zagreb-Pariz , 2011.-2013.; <strong>Za zdenac života</strong>, Atelje Me&scaron;trović, Zagreb, 2011.; <strong>Ime mojega oca</strong>, Slika od zvuka, Treći program Hrvatskog Radija, 2010.; <strong>Do kosti</strong>, Gradska Galerija Labin, Labin, 2010.; <strong>S njima i bez njih</strong>, Festival Ekstravagantna tijela: Estravagantni umovi, Zagreb 2010.</p> <p> &nbsp;</p>

Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ / #HISMUSkodvas

<div> Povodom osnivanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, prvog takve vrste u Republici Hrvatskoj, i na temelju vi&scaron;egodi&scaron;nje stručne suradnje, u Hrvatskom povijesnom muzeju otvorena je pokretna gostujuća izložba &bdquo;Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za predstavljanje zagrebačkoj publici ciljano je odabrano upravo ovo vrijeme, budući da se svibnju ove godine navr&scaron;ava 25. obljetnica iznimno važne i nepravedno zanemarene u znanstvenoj i stručnoj javnosti, najveće napadne operacije Hrvatske vojske u 1992. godini, kojom je u potpunosti oslobođen hrvatski jug. Ujedno će se ove godine navr&scaron;iti i puno desetljeće od pokretanja postupka osnivanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Grad Dubrovnik je 2007. godine usvojio Projekt osnivanja Muzeja Domovinskog rata s idejnim rje&scaron;enjem koncepcije stalnog muzejskog postava, autora Varine Jurice Turk i Mi&scaron;a Đura&scaron;a, te donio odluku o njegovu smje&scaron;taju u prostore tvrđave Imperijal na Srđu &ndash; simbolu herojske obrane Grada 1991. godine. U sklopu pripremnih radova na budućem stalnom postavu, isti autori priredili su tematsku izložbu &ldquo;Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.&ndash;1995.&rdquo;, koja je otvorena na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 5. kolovoza 2008. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Novoosnovani Muzej Domovinskog rata Dubrovnik zasigurno će omogućiti sustavno stručno i znanstveno bavljenje Domovinskim ratom i promicanje stvarnih ljudskih vrijednosti koje su u njemu stvorene. Utvrđivanjem povijesnih činjenica i istine uspje&scaron;no će se oduprijeti, u hrvatskom dru&scaron;tvu snažno nazočnom, neprimjerenom odnosu prema ovom najvažnijem razdoblju na&scaron;e povijesti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> O značaju Projekta najbolje svjedoči pokazani interes stručne i znanstvene javnosti, ostvarena sveobuhvatna suradnja s braniteljskim udrugama, građanima i srodnim ustanovama, kao i vi&scaron;e od 500 tisuća domaćih i stranih posjetitelja koji su do danas razgledali izložbu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Smje&scaron;taj Muzeja u &bdquo;in situ&ldquo; prostorima tvrđave Imperijal na Srđu, mjestu gdje su vođene presudne borbe s agresorom i gdje je Dubrovnik očuvao svoju slobodu, u velikoj mjeri doprinio je stalnom porastu broja godi&scaron;njih posjeta. Tako je u 2016. zabilježen rekordan broj od 63 tisuće stranih i 12 tisuća domaćih posjetitelja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> (Varina Jurica Turk, v. d. ravnatelja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik)</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> <a href="https://www.hismus.hr/hr/izlozbe/arhiva-izlozbi/dubrovnik-u-domovinskom-ratu-1991-1995/likovni-postav/"><strong><span style="color:#0000ff;">POGLEDAJ IZLOŽBU</span></strong></a></div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://www.hismus.hr/media/documents/izlozbe/DU_deplijan_hr.pdf"><strong><span style="color:#0000ff;">PDF Deplijan</span></strong></a></div> </div> <p> &nbsp;</p>

Umjetnički paviljon će do obnove izlagati ispred zgrade / Tihomir Matijević

<p> Umjetnički paviljon od sljedećeg tjedna kreće s novim ciklusom izložbi koje postavlja ispred zgrade, s obzirom na to da je nakon potresa i velikih o&scaron;tećenja izložbeni prostor do daljnjega zatvoren.<br /> <br /> Pod nazivom &quot;Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona&quot; program će se održavati na platou ispred ulaza u Paviljon, gdje će se ove godine prirediti četiri izložbe, počev&scaron;i od one osječkog kipara srednje generacije, Tihomira Matijevića, koja se predstavlja 8. ožujka.<br /> <br /> &quot;Pro&scaron;la nas je godina suočila s brojnim izazovima. Uz dosad neviđenu globalnu epidemiolo&scaron;ku situaciju, Zagreb je u ožujku pogodio i potres koji nam je nanio velika o&scaron;tećenja i tako privremeno onesposobio ustanovu za održavanje regularnog izložbenog programa&quot;, podsjećaju iz Umjetničkog paviljona.<br /> <br /> Stoga su umjetničke produkcije izmje&scaron;tene u prostor ispred Paviljona koji je do sada služio kao pristup samoj zgradi, no nekoliko puta i &quot;postao&ldquo; izlagačkim prostorom za umjetnička djela, bile su tu izložbe Du&scaron;ana Džamonje (1999.), Ivana Kožarića (2005./2006.), Mirjane Vodopije (2013.).<br /> <br /> &quot;Zahvaljujući urbanističkom rje&scaron;enju Paviljona, prostor ispred ustanove postat će ovim novim izložbenim angažmanom mjesto koje potiče na zadržavanje, odnosno okupljanje ljudi. Umjetnički paviljon oduvijek je bio zami&scaron;ljen kao mjesto interakcije i urbanog života &ndash; sada kada je i taj aspekt donekle onemogućen, vanjski prostor mogao bi nadoknaditi moment zajedni&scaron;tva&quot;, kažu.<br /> <br /> Namjera im je i nakon obnove Paviljona nastaviti s tom praksom, prijeći preko Zelenog vala i izložbe održavati po užem sredi&scaron;tu Zagreba, a kada se gospodarske prilike u gradu i državi stabiliziraju, Ciklus priređivati bijenalno.<br /> <br /> &quot;Željeli bismo da taj ciklus izložbi preraste u Bijenale suvremene skulpture na otvorenome u kojemu će participirati hrvatski i inozemni umjetnici. Ambiciozan je to projekt, kako financijski tako i organizacijski, no sigurni smo kako bi, iz vi&scaron;e razloga, bio dobrodo&scaron;ao i hrvatskoj metropoli i cijeloj državi&quot;, poručlii su.<br /> <br /> Tijekom ove godine predstavit će se četiri hrvatska kipara čija će djela, napominje se, svako na svoj osebujan način, animirati i oplemeniti eksterijer Umjetničkog paviljona.<br /> <br /> &quot;Osim same pristupačnosti ovakvog načina izlaganja koji dovodi umjetnost u javni prostor, on ujedno i potiče na promi&scaron;ljanje o ulozi i potencijalu javne plastike, neovisno o njezinom nerijetko efemernom karakteru&quot;, dodaje se.<br /> <br /> Program otvara izložba umjetnika čiji se rad smatra provokativnim<br /> <br /> Prva izložba predstavlja instalaciju&nbsp; &quot;Ordnung&quot; osječkog kipara srednje generacije, Tihomira Matijevića, za čiju se umjetnost povjesničari umjetnosti i likovni kritičari slažu da je provokativna, &scaron;to je vidljivo i u ovom radu.<br /> <br /> Djelo se sastoji od nekoliko elemenata koji, zajedno, tvore cjelinu, odnosno skulpturu - građevinski strojevi postavljeni u pijesak nalaze se na samome dnu i predstavljaju ekonomske uvjete.<br /> <br /> Slijedi prvi dio postamenta koji prikazuje knjige s područja arhitekture i teorije umjetnosti kojim umjetnik ukazuje na važnost planiranja javnog prostora, a u drugom dijelu postamenta je citat Trajanova stupa kojim ističe važnost ljudskog rada.<br /> <br /> Na samom je vrhu figura policajca, koja podsjeća na uobičajeni način prezentiranja važnih povijesnih ličnosti, stoji u najavi.<br /> <br /> Matijevićev rad funkcionira vi&scaron;eslojno, kao svojevrsna slika dru&scaron;tva, ironičnog i pomalo grotesknog karaktera, ali i rad koji se usredotočuje i na temu javne plastike te na pitanje promi&scaron;ljanja i kori&scaron;tenja javnih povr&scaron;ina. &quot;Apsolutno dobrodo&scaron;lo umjetničko djelo u vremenu i prostoru u kojemu živimo&quot;, dodaje se.<br /> <br /> Tihomir Matijević (Na&scaron;ice, 1975.) diplomirao je 2000.&nbsp; na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 2013. i doktorirao. Na Indiana University of Pennsylvania boravio je 1998. godine, od koje i izlaže na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.<br /> <br /> Nagrađivani umjetnik je od 2005. izvanredni profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku (Kolegij kiparstvo).<br /> <br /> Njegova skulptura bit će ispred Umjetničkog paviljona postavljena do 25. travnja.</p> <p> (Hina)&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Na putu do mora – tradicijsko ruho uz Karolinu i Lujzijanu

<p> U organizaciji Gradskog muzeja Karlovac održat će se &nbsp;u ponedjeljak, 8. ožujka 2021. godine u 12 sati na Starom gradu Dubovcu otvorenje gostujuće izložbe Kulturnog centra Travno<strong> &bdquo;Na putu do mora &ndash; tradicijsko ruho uz Karolinu i Lujzijanu&ldquo;. &nbsp;</strong>Otvorenjem izložbe ujedno će obilježiti ponovno <strong>otvaranje</strong> <strong>Starog grada Dubovca za javnost, </strong>koji je bio o&scaron;tećen u pro&scaron;logodi&scaron;njem potresu.</p> <p> &nbsp;Zbog epidemiolo&scaron;kih mjera otvorenje izložbe će biti održano samo za medije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Naizgled je neobično povezati gradnju ceste s razvojem dizajna narodnih no&scaron;nji, no ove su pojave zapravo neraskidivo vezane. Povijesne ceste <strong>Karolina</strong> i <strong>Lujzijana</strong>, kojima se od Karlovca preko Gorskog kotara dolazi do Rijeke te Hrvatskog primorja, spojile su unutra&scaron;njost Hrvatske s njenim primorjem.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ubrzani napredak Rijeke, Bakra i Kraljevice te mjesta uz cestu Karolinu potaknuli su doseljavanje obrtnika i trgovaca, unaprijedili vojnu i trgovačku povezanost te protok sirovina. Ako promatramo narodnu no&scaron;nju uviđamo da su za individualnost njena oblikovanja i razvitak tehnika kojima je rađena presudne upravo migracije ljudi, materijala, sirovina i ideja. Razvojem cestovnih infrastruktura veći izbor materijala je postao dostupan, a upoznavanje novih stilova odijevanja potaknulo je razvoj novih krojeva i kićenje nakitom obrtničke izrade.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi će biti prikazani tekstilni predmeti Karlovačkog i Ozaljskog Pokuplja, Žumberka, Ogulinsko-pla&scaron;ćanske doline, Gorskog kotara, Istre i Hrvatskog primorja. Izložba utjelovljuje tri od četiri kulturna područja Hrvatske - sjevernu i sjeverozapadnu, gorsku te primorsku Hrvatsku. Posebno je zanimljivo &scaron;to će posjetitelji moći vidjeti žumberačke no&scaron;nje koje svjedoče o suživotu starosjedilačkog &scaron;okačkog i davno doseljenog vla&scaron;kog stanovni&scaron;tva, kao i oglavlje jalba iz Ozaljskog Pokuplja koje podsjeća na gotička oglavlja i imalo je magijsku funkciju pri porodu. Tradicijska tehnika izrade jalbe nalazi se na popisu za&scaron;tićene nematerijalne kulturne ba&scaron;tine Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz odjevne predmete i predmete potrebne za izradu narodnih no&scaron;nji na izložbi će biti prezentirani i tradicijski instrumenti karakteristični za navedena područja, poput &scaron;urli, miha i sopila. Posebno su zanimljivi rekviziti koji se mogu vidjeti na izložbi, a koji prate određene obredne prakse poput maski i kostima zvončara iz okolice Rijeke.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Posjetitelji će na izložbi moći vidjeti predmete i fotografije iz čuvaonica i arhiva različitih institucija i organizacija kao &scaron;to su Ansambl narodnih plesova i pjesama &bdquo;Lado&ldquo;, Etnografski muzej Istre, Folklorni ansambl &bdquo;Zagreb &ndash; Markovac&ldquo;, Studentsko kulturno-umjetničko dru&scaron;tvo &bdquo;Ivan Goran Kovačić&ldquo;, Zavičajni muzej Ozalj, Gradskog muzeja Karlovac i glazbenika, solista na tradicijskim glazbalima Stjepana Večkovića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorice izložbe su Lucija Halužan, Ivana Mihajlic i Bojana Poljaković Popović, a kustos gostovanja Nikolina Belančić Arki. Izložba se razgledati od 8. ožujka do 9. svibnja 2021. godine.</p> <p> Radno vrijeme Starog grada Dubovca je od utorka do nedjelje od 10 do 18 sati.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>&nbsp;Kontakt:</strong></p> <p> Josipa Vukelić</p> <p> voditeljica marketinga i odnosa s javno&scaron;ću | Head of Marketing and Public relations</p> <p> <a href="mailto:josipa.vukelic@gmk.hr">josipa.vukelic[at]gmk.hr</a> | GSM: +385 99 664 7311</p> <p> Gradski muzej Karlovac | Karlovac City Museum</p> <p> Strossmayerov trg 7 | 47000 Karlovac</p> <p> &nbsp;</p> <p> Napomena: Dolazak potvrdite na e-mail <a href="mailto:josipa.vukelic@gmk.hr"><strong>josipa.vukelic@gmk.hr</strong></a> ili broj mobitela +385 99 6647 311.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>