Radical Now: Arhiv Koordinate 45.448927, 16.395571

<p> Arhiv Koordinate 45.448927, 16.395571 projekt je koji dokumentira trenutno stanje prostora Nove aglomeracije u biv&scaron;oj Željezari Sisak. Komplementarnim postupcima u dva različita medija &mdash; zvuku i slici &mdash; poku&scaron;avaju se zabilježiti fragmenti vremena oko sada&scaron;njeg.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://www.facebook.com/lanagrahek" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Lana Grahek</span></a>&nbsp;nastavlja projekt koji je izvorno nastao u vrijeme studiranja na Studiju dizajna u Zagrebu, kao hommage Karelu Martensu, nizozemskom dizajneru koji se u svome radu bavi estetskom dimenzijom odbačenih strojnih elemenata i otpadnog materijala skupljenog u tiskarama, gradili&scaron;tima i ostalim industrijskim postrojenjima.</p> <p> Dok je Martensov interes i motivacija uglavnom formalno-estetske prirode, ista projektantska metoda prenesena na domaći teren, dobiva dimenziju dru&scaron;tvene kritike i refleksije na nedavnu pro&scaron;lost, odnosno na jo&scaron; uvijek tekući proces dru&scaron;tvene i ekonomske tranzicije.</p> <p> Kao platforma za projekt izabrani su prostori koji danas dijele sudbinu subjekata iz različitih proizvodnih ni&scaron;a, i paradigmatski su primjer uni&scaron;tenog domaćeg proizvodnog gospodarstva. Ovdje nisu kao kod Martensa pronađeni odbačeni potro&scaron;ni materijali, nusprodukti, proizvodni vi&scaron;ak &mdash; odbačena je cijela tvornica.</p> <p> Tin Dožić (Ti In) i&nbsp;<a href="https://www.facebook.com/sven.soric" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Sven Soric</span></a>&nbsp;koriste praksu i tehnologiju live streama kako bi u realnom vremenu emitirali fragmente zvučne slike prostora. U prvoj fazi sadržaju pristupaju strogo dokumentarsitički gdje pri emitiraju oda&scaron;ilju stvarnu sliku prostora ili detalja specifičnih auditivnih karakteristika. U drugoj fazi pri emitiranju signal procesuiraju kroz filtere za pojačanje, ka&scaron;njenje, harmonijske modulacije i stvaranje zvučnih petlji.</p> <p> Poput Grahek, preuzimanje (zvukovnih) elemenata iz prostora služi dokumentaciji i interpretaciji zatečenog stanja. Pritom se izbjegava bilokakvo pobuđivanje zvuka performativnim metodama (&ldquo;sviranjem&rdquo;, perkusivno&scaron;ću, lupanjem&hellip;) nego se preuzimaju već postojeće prostorne činjenice te iskori&scaron;tavaju fizičke karakteristike materijala i konstrukcija poput rezoniranja čeličnih konstrukcija i cijevi uslijed vjetra ili protoka pare. Live streamingom se također promi&scaron;lja potencijal izmje&scaron;tenog soundscape-a kao digitalnog arhiva.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Radical Now</strong> je projekt nastao u suradnji neformalne grupe M28 i Gradske Galerije Striegl.</p> <p> Kao neformalni kolektiv umjetnika, istraživača i dizajnera, suočeni smo s pitanjem kako pristupiti prostoru Željezare Sisak, Parka skulptura i naselja Caprag bez da podlegnemo nepotrebnim, isku&scaron;anim i odveć bjelodanim narativima koji su gotovo iscrpili tematiku čitavog &scaron;ireg okruženja pa gotovo i grada Siska. S jedne strane stoji pro&scaron;lost kojiu nismo proživjeli, Sisak poznajemo samo iz vremena raspada njegove privrede. S druge strane priznajemo da smo nemoćni prosuditi &scaron;to je budući scenarij za ovaj prostor. Arhitektonske studije, umjetnički projekti, utopijska razmatranja, turističke fantazije &mdash; svima im je zajednički moment uno&scaron;enja prividno pozitivnih promjena, aktiviranja prostora, eksploatiranja njegovih značajki primjećenih u sada&scaron;njosti. Ne-organski rast i nagli utjecaj na prostor često ne odjekuje u duljini vremena toliko pozitivno kao i postepena promjena, već suprotno očekivanjima samo konzervira jedno shvaćanje vremena koje se nameće budućim nara&scaron;tajima.</p> <p> Stoga, priznajući nemoć programiranja budućnosti i odvraćeni od pretresanja pro&scaron;losti okrećemo se sada&scaron;njosti kao jedinom vremenu u koje možemo i znamo intervenirati. Kao &scaron;to je budućnost pluralna tj. nudi mnoge scenarije, u cilju nam je producirati paralelne sada&scaron;njosti.</p> <p> <strong>M28</strong> čine Tin Dožić, Andro Giunio, Lana Grahek, Vanda Kreutz, Luana Lojić, Sara Salamon, Sven Sorić, Hrvoje Spudić, Bojan Crnić i Ana Kontrec, od kojih većina sudjeluje u projektu Radical Now.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Program je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Lana Grahek rođena je 1989. godine u Zagrebu, gdje je zavr&scaron;ila Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu. Trenutačno živi i radi kao freelance grafička dizajnerica na relaciji Kvatrić&ndash;Tre&scaron;njevka. Uglavnom djeluje u polju tiskanih medija. Svoju recentnu produkciju predstavila je izložbom &ldquo;Lana Grahek u Hrvatskom dizajnerskom dru&scaron;tvu&rdquo; 2018. godine. Članica je Hrvatskog dizajnerskog dru&scaron;tva i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.</p> <p> Tin Dožić (Rijeka, 1989.) zavr&scaron;io je studij psihologije na Hrvatskim studijima Sveučili&scaron;ta u Zagrebu (2016) i studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (2016). Područja interesa su mu materijalnost medija, (mračna) ekologija, DIY kultura, antropocen i geologija, susret znanosti i umjetnosti, spavanje i snovi. Dožićev rad Pjesme za antropocen osvojio je nagradu Zlatna lubenica na festivalu Media Mediterranea 2018. godine. Finalist je nagrade Radoslav Putar 2019. Polaznik WHW Akademije 2020.</p> <p> Sven Sorić (Sisak, 1989.) je freelance grafički dizajner, član Hrvatskog dizajnerskog dru&scaron;tva i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Praksom je fokusiran na dizajn tiskanih medija i vizualnih identiteta institucija u kulturi, kao i eksperimentima u analognim metodama tiska. Izlagao je samostalno i grupno te predavao na &scaron;irem prostoru regije. 2018. boravi u Berlinu na umjetničkoj rezidenciji u Zentrum f&uuml;r Kunst und Urbanistik. Kao izvođač sudjeluje u projektima koncerata za spavanje Tina Dožića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Preuzeto s: <a href="https://galerija-striegl.hr/radikalna-sadasnjost-radical-now-arhiv-koordinate-45-448927-16-395571-otvorenje-izlozbe-12-6-2020-1900-sati/"><span style="color:#009ee3;">Gradska galerija Striegl</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

TIJELA NA POZORNICI

<p> U petak <strong>12. lipnja u 19 sati</strong> u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti otvorit će se izložba <strong>TIJELA <del datetime="2020-06-04T13:15">NA</del> <del datetime="2020-06-04T13:15">POZORNICI</del></strong> talijanskog kustosa Andree Contina. Za vrijeme proljetne izolacije vi&scaron;e od 40 umjetnika nastupilo je u akcijama prilagođenima kratkim video formatima, koristeći samo ono &scaron;to su na raspolaganju imali u vlastitom prostoru karantene. Njihovi umjetnički radovi, koji su dosad bili dostupni samo online, moći će se pogledati do 10. srpnja 2020. godine na izložbi u MMSU-u koja je dio programa <strong>Rijeka 2020</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon dvije rasprodane večeri TIJELA NA POZORNICI u prostoru Teatra Linguaggicreativi u Milanu u prosincu 2019. i nakon uspjeha TIJELA <del>NA</del> <del>POZORNICI</del> virtualno dostupnih na <a href="https://www.corpisulpalco.com/"><span style="color:#009ee3;">www.corpisulpalco.com</span></a> od svibnja 2020. (s precrtanom riječi pozornica zbog njene nedostupnosti), događanje s kustoskim potpisom Andree Contina sada odlazi korak dalje. Pristaje u Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, u grad koji u izazovnoj godini snažno obilježenoj pojavom pandemije nosi titulu Europske prijestolnice kulture. Zbog toga je ravnatelj muzeja Slaven Tolj odlučio predstaviti TIJELA <del>NA</del> <del>POZORNICI</del>&nbsp;u formi izložbe videoradova, koji o ovom složenom povijesnom trenutku progovara jezikom umjetnosti.</p> <p> Ideja za TIJELA <del>NA</del> <del>POZORNICI</del>&nbsp; nastala je kao rezultat traženja načina prikladnog i za stvaranje i za uživanje umjetnosti, u okolnostima koje neizbježno vode paradigmatskim promjenama. Radovi kao da posjeduju unutarnji glas, poruke sinkrone razdoblju kućne izolacije, koje su pojedini umjetnici savr&scaron;eno uklopili u vlastiti process istraživanja. Umjetnicima u ovom slučaju izazov nije predstavljala pozornica &ndash; spletom okolnosti izvan funkcije &ndash; već su se trebali prilagoditi prostoru u kojemu su se zatekli, iznenađeni lockdownom kao i svi ostali.</p> <p> Umjetnici su pozvani da izlože svoje iskustvo nametnutog zatvaranja, pristav&scaron;i pritom na izazov drugačije interpretacije svoje performativne prakse, ali na način koji otvara nove mogućnosti i ubuduće. Zamoljeni su da razmisle o nekoj vrsti akcije, gotovo o performativnom aforizmu, koju bi izveli u vlastitom prostoru karentene, bilo da se radi o njihovom domu, vrtu, obližnjim poljima, krovu zgrade ili o bilo kojem drugom mjestu kojem su tijekom karantene mogli pristupiti. Bez ikakvih dodatnih ograničenja tehničke, tematske ili stilske prirode, akciju su mogli izvesti s onime &scaron;to su imali na raspolaganju.</p> <p> Danas, s ponovnim otvaranjem dru&scaron;tva, performansi se vraćaju na mjesto umjetnosti u punom smislu te riječi, u muzej koji gotovo prskosnim činom otvara vrata neočekivanu projektu, čime on postaje jo&scaron; opipljiviji i u duhu na&scaron;eg vremena. Time gotovo da progla&scaron;ava potrebu muzeja da prigrli fenomelogiju događaja koji se odvijaju ovdje i sada.</p> <p> Na taj se način zatvara krug koji na ovoj izložbi performanse stavlja u odnos proturječnosti i napetosti, dovodeći u pitanje način funkcioniranja umjetnosti; rasprava o inovativnim smjerovima i pristupima posljednjih je mjeseci dodatno zaživjela. Versatilnost kojom se TIJELA <del>NA</del> <del>POZORNICI</del> prilagođavaju raznim izložbenim formama &ndash; od kazali&scaron;ta preko interneta do muzeja &ndash; jo&scaron; nam jednom govori kako joj namjera nikako nije istisnuti stvaran prostor, već se na taj način želi dati mali, ali jasan doprinos obnovi produkcijsko-izložbenih paradigmi unutar svijeta umjetnosti. Iako je to pitanje u sredi&scaron;tu rasprave posljednjih godina, u ovom trenutku postaje jo&scaron; aktualnije.</p> <p> Na izložbi TIJELA <del>NA</del> <del>POZORNICI</del> sudjeluju mladi i međunarodno poznati umjetnici, ujedinjeni izvanrednom situacijom kao i prijekom potrebom da progovore o sada&scaron;njem trenutku: Simone Berti, Ivo Bonacorsi, Sergio Breviario, Nicol&oacute; Bruno, Nemanja Cvijanović, David De Carolis, Giuseppe De Mattia, Andrea Di Cesare, Simone Falso, Cleo Fariselli, Flavio Favelli, Luca Francesconi, Chiara Gambirasio, Daniel Gonzalez, Katarzyna Kozyra, H.H. Lim, LIUBA, Natalia L.L., Michele Mariano, MASBEDO, Simona Migliori, Ruben Montini, Giovanni Morbin, Andrea Nacciarriti, Elena Nemkova, Giancarlo Norese, Silvia Pastoricchio, Pawel und Pavel, Ilaria Piccardi, Giusy Pirrotta, Aronne Pleuteri, Luigi Presicce, Giovanna Ricotta, Sara Rizzi, Camilla Rocchi e Riccardo Sebastiani, Alessandro Sciarroni, Marinella Senatore, Paolo Trotti, Anna Ulivi, Enzo Umbaca, Marcella Vanzo. Predstavlja ih kao uvijek Andrea Contin, umjetnik i kustos.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="https://mmsu.hr/dogadaji/tijela-na-pozornici/"><span style="color:#009ee3;">MMSU</span></a></p>

Klasja Habjan / Napokon netko!

<p> U Galerija Rigo u Novigradu (Cittanova) bit će postavljena izložba <strong>Napokon netko! </strong>mlade umjetnice &nbsp;Klasje Habjan. Otvorenje izložbe će biti u petak 12. lipnja u 20 sati, a izložba će stati otvorena do 12. srpnja 2020.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba Klasje Habjan (dizajnerice, grafičarke i spisateljice), pod nazivom &bdquo;Napokon netko!&ldquo;, vodi nas, prema riječima kustosice Jerice Ziherl, tekstom i slikom kroz putovanje u kojemu se isprepliće ljudska potreba za materijalnim s onom drugom, dru&scaron;tvenom i duhovnom. Tek spoznajom drugoga, lik iz priče spoznaje sebe &ndash; da bi bio domaćinom, mora prvo znati biti gost. Kontrast posjedovanja i gubitka metafora je samoga života, zaokruženog ciklusa. Izložbu prati katalog, autorska knjiga koja koristi riječi (priču), slike (kolaže), jezike (hrvatski, talijanski, engleski) i dizajn. Autorica je oblikovala i postav izložbe; kolaži od izrezanih grafičkih otisaka pretvaraju se u slojevite slike, a slike pro&scaron;iruju tekst &ndash; i obrnuto. Svaka je slika dizajnirana priča koja je podjednako sagledljiva i kao jedinka i kao cjelina. Na taj način, kako je napisao Marko Golub u predgovoru kataloga Crtice iz 2019., Klasja s nevjerojatnom lakoćom, bez ikakvih vi&scaron;kova, na simboličan i krajnje vizualan način kreira vlastitu relaciju prema svijetu i nastoji ga učiniti podno&scaron;ljivijim, ma koliko god on kompleksan bio.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Klasja Habjan (Zagreb, 1993.) bavi se ilustracijom, grafičkim dizajnom i pisanjem. Diplomirala je s magna cum laude na Studiju dizajna u Zagrebu, smjer Vizualne komunikacije (2016.). Na istom je fakultetu za projekt Blok Od(blok)iraj, pod mentorstvom profesora Nenada Dogana, dobila Godi&scaron;nju nagradu Studija dizajna (2013./2014.).</p> <p> Prvu samostalnu izložbu Pje&scaron;čani grad održala je u galeriji Skale do Sunca (Stara Novalja, 2014.). Niz grafika i kratkih animiranih filmova izložila je u Klubu studenata elektrotehnike (KSET) u sklopu kulturnog programa Artcoustic (Zagreb 2015.). Izložbu Džungla, seriju ilustrativnih plakata, održala je u klubu Botaničar (Zagreb, 2019.), dok je izložba Crtice, u Galeriji &Scaron;ira u Zagrebu (2019.), uključivala i autorske kratke priče. U izdanju Umjetničke radionice Petikat (2020.) objavila je i knjigu Crtice, zbirku grafika, kratkih priča i pjesama.</p> <p> Sudjelovala je na dvadesetak grupnih izložbi ilustracije i dizajna. Od toga izdvajamo: Bratoljub, Centar za kulturu Tre&scaron;njevka (Zagreb, 2019.), Izložba hrvatskog dizajna 1718, Muzej za umjetnost i obrt (Zagreb, 2018.), Festival 36 Mountains, Hrvatsko dru&scaron;tvo likovnih umjetnika (Zagreb, 2018.), Knjige za gledanje: Knjige za čitanje, Galerija &Scaron;ira (Zagreb, 2017.), Ilustracije pričaju, galerija Oris (Zagreb, 2017.), Pričam ti priču? Izbor iz suvremene hrvatske ilustracije, Galerija Krsto Hegedu&scaron;ić (Petrinja, 2017.), Petnaest u sklopu Festivala europske kratke priče na kojoj izlaže niz ilustracija za priču Davida Albaharija, Živi Atelje DK (Zagreb, 2016.). U sklopu Internacionalnog laserskog samita jeftine grafike &bdquo;Na rubu&ldquo; izlaže u Laubi (Zagreb, 2015.), a u sklopu Crtomata, malog festivala ilustracije i stripa u Gradskom muzeju Virovitica (Virovitica, 2015.). Izlagala je interaktivni poster u sklopu putujuće izložbe The other Side (Quartier G&eacute;n&eacute;ral, La Chaux-de-Fonds, &Scaron;vicarska, 2017. i Galerija KM8, Beograd, Srbija, 2015.). Sa Zitom Nakić čini dizajnerski tandem klasja&amp;zita unutar kojeg oblikuje grafičke materijale, vizualne identitete, naslovnice i prijelome publikacija. Često surađuje s kulturnim institucijama. U izdanju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu sudjelovala je u izradi knjižice Početnica za konceptualce Muzeja suvremene umjetnosti (2017.). Za isti muzej Klasja Habjan napisala je priču, oblikovala grafike i prijelom za strip Duh Bauhausa (2020.), objedinjujući na taj način svoje osnovne grane interesa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Program ostvaren sredstvima Grada Novigrada - Cittanova, Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p>

Radical Now. PART 2: Streaming 45.448917

<p> <strong>Radical Now.&nbsp;Streaming 45.448917, 16.395571</strong> dokumentira soundscape područja na danim koordinatama. Pristup je u prvoj fazi strogo dokumentaristički kada se putem live streama prenosi zatečena zvučna slika prostora. Druga iteracija streama donosi interpretaciju zatečenog zvuka kroz nekoliko različitih filtera i selektivnim pristupom ističe pojedine komponente soudscapea.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Live streamingom promi&scaron;lja se potencijal izmje&scaron;tenog soundscapea kao digitalnog arhiva.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Druga streaming etapa odvija se 11/06. Linkovi za slu&scaron;anje streama bit će objavljeni na <a href="https://www.facebook.com/events/952929331846831"><span style="color:#009ee3;">facebook eventu</span></a> u 12:30h.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvedba: Tin Dožić i Sven Sorić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Program je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture</p> <p> &nbsp;</p>

Kristina Horvat Blažinović / Zabava za kralja

<p> U utorak 9. lipnja, u izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u 19 sati otvorit će se izložba&nbsp;<strong>Zabava za kralja</strong>&nbsp;Kristine Horvat Blažinović.&nbsp;</p> <p> Izložba se sastoji od nekoliko tematski povezanih video projekcija: od dvije videoinstalacije i tri videoprojekcije, koje čine cjelovit audio-vizualni ambijent. Videoradovi i instalacije su osmi&scaron;ljeni kao samostana djela, ali su, objedinjeni zajedničkom idejom, istovremeno segmenti jedinstvene izložbene cjeline.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je praktični dio doktorskog rada akademske slikarice Kristine Horvat Blažinović, magistrice umjetnosti, u okviru doktorskog studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Naslov disertacije je &bdquo;Realno i simboličko u poetici umnoženih ekrana i slika&ldquo;. Mentori: red. prof. art. Damir Sokić i doc. dr. sc. Blaženka Perica.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/images/2020/2020_MM%C4%8C_KHB-zabava-za-kralja.jpg" style="width: 256px; height: 326px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kristina Horvat Blažinović</strong> (rođena 1970.) je akademska slikarica rodom iz Čakovca. Trenutno živi i radi u Zagrebu. Zavr&scaron;ila je Akademiju za likovno umetnost, Univerze v Ljubljani 1997. godine i&nbsp; Poslijediplomski studij na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje, Univerze v Ljubljani &ndash; magistrica umjetnosti (mr.art.) 2007. godine. Zavr&scaron;ava doktorski studij Akademije likovnih umjetnosti, Sveučili&scaron;ta u Zagrebu &ndash; predstoji joj samo obrana doktorskog rada.</p> <p> Izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

8. hrvatski biennale ilustracije

<p> U Galeriji Klovićevi dvori u utorak <strong>9. lipnja 2020.</strong> otvorit će se <strong>8. hrvatski biennale ilustracije </strong>koji će trajati do <strong>26. srpnja 2020. godine.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Međunarodna bijenalna izložba ilustracije koja se kontinuirano priređuje od 2006. godine ovoga puta održava se u neočekivanim i novim okolnostima, obilježena pandemijom Covida-19 i zagrebačkim potresom. Dosada&scaron;nji velik odaziv umjetnica i umjetnika na manifestaciju koja je sedam puta uspjela okupiti najbolje, među njima brojne mlade autore bez objavljenih ilustratorskih radova ne začuđuje, jer je u pitanju jedna od rijetkih, ako ne i jedina manifestacija koja im omogućava predstavljanje u renomiranom galerijskom prostoru, te u pratećem dvojezičnom katalogu. Predviđeno sudjelovanje ilustratora iz brojnih zemalja na ovoljetnoj izložbi trebalo je doprinijeti koncepcijskoj cjelini &scaron;to se svake dvije godine prilagođava eventualnim trendovima u ilustraciji i dosezima prija&scaron;njih manifestacija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na prvoj izložbi iz Hrvatske sudjelovalo je 45 autora, a 55 iz inozemstva; na drugoj 46 iz Hrvatske i 82 iz inozemstva; na trećoj 49 iz Hrvatske i 49 iz inozemstva; na četvrtoj 53 iz Hrvatske i 53 iz inozemstva; na petoj 53 iz Hrvatske i 36 iz inozemstva, na &scaron;estoj 38 iz Hrvatske i 15 iz inozemstva, a na sedmoj 31 iz Hrvatske i 24 autora iz inozemstva.</p> <p> Prvu cjelinu 2020. g. predstavljaju radovi autora iz Hrvatske i Slovenije prispjeli na javni natječaj koji je, kao i do sad, objavila Galerija Klovićevi dvori, ovoga puta s pozivom umjetnicama i umjetnicima da poku&scaron;aju odgovoriti na pitanje &bdquo;Kako vidim budućnost?&ldquo;. Između brojnih kreativnih ostvarenja prosudbena komisija u sastavu: Tisja Kljaković Braić, Isabella Mauro, Svebor Vidmar, uz kustosice Danijelu Markotić i Koraljku Jurčec Kos izabrala je najbolja i usklađena rje&scaron;enja primjene osobnih autorskih poetika na zadanu temu, ne nužno vezana uz objavljene radove i podjele ilustracije na dječju, reklamnu, knjižnu i druge.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Obradovala nas je uspje&scaron;na suradnja s Projektom Diplomskog sveučili&scaron;nog studija ilustracija s Odsjeka za vizualne i medijske umjetnosti Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku pokrenutim pod naslovom &ldquo;Kako vidim budućnost?&rdquo;, a preuzeli smo ga kao temu na&scaron;eg natječaja. Prema riječima voditelja projekta, izv. prof. art. Stanislava Marijanovića činjenica je da mladi ba&scaron;tine svijet koji se nalazi u problematičnom stanju pun nepoznatih izazova, &scaron;to uključuju radikalne klimatske promjene, eksploataciju prirodnih resursa, globalno naoružavanje i migracije, te eroziju temeljnih humanističkih vrijednosti. Studenti uključenih umjetničkih akademija iz Hrvatske i inozemstva putem vizualnog umjetničkog medija i prema osobnome senzibilitetu i ma&scaron;ti izrazili su viđenje predložene teme, a Akademija za umjetnost i kulturu razvijat će ga dalje, u Osijeku.</p> <p> Autori izabrani putem javnog natječaja Galerije Klovićevi dvori imat će priliku, zahvaljujući na&scaron;oj suradnji predstaviti selektirane radove u prostorima Akademije u Osijeku na jesen 2020.</p> <p> Kada bismo u nekoliko rečenica zabilježili svojevrsne &bdquo;crtice&ldquo; o povijesti i značaju manifestacije, svakako bismo spomenuli činjenicu da se &ldquo;Prvi hrvatski biennale ilustracije&rdquo; održao 2006. na Jezuitskome trgu 4, u sklopu Galerije Klovićevi dvori u lipnju i srpnju iste godine prema ideji autorice o predstavljanju hrvatskih ilustratora u međunarodnome kontekstu. Iako mu je prethodilo nekoliko izložbi u galeriji Gradec na Katarininu trgu 5 koncipiranih kroz prijedlog i realizaciju ciklusa &bdquo;Hrvatski ilustratori i karikaturisti&ldquo;, svježi prijedlog ciljao je na vrednovanje i kvalitetu trenutne produkcije, a izložbeni prostor &bdquo;Gradeca&ldquo; bio je zatvoren zbog objektivnih razloga. Odonda, izložba ilustracija u Galeriji Klovićevi dvori svake dvije godine komparativno ukazuje na prisutnost kako novih imena, tzv. trendova, poetika i mogućnosti unutar primijenjene likovne discipline, uključujući nove alate na polju digitalne ilustracije. Već &ldquo;Drugi biennale&rdquo; uz dječju ilustraciju predstavio je novinsku i knjižnu, te reklamnu ilustraciju zasebnim dionicama. Tako smo učvrstili zamisao o predstavljanju fiction i non-fiction ilustracije, &scaron;to se konačno u najboljem svjetlu pokazalo dodjelom Velike nagrade &ldquo;Sedmoga biennala&rdquo; če&scaron;koj umjetnici Renati Fučikovoj i njenim studentima. Svojevremena institucionalna neprepoznatljivost vrijednosti i kulturolo&scaron;ke važnosti umjetnosti ilustriranja vezana uz ostalo za predrasudu o visokoj komercijaliziranosti ilustracije i nedostatak povijesnog i valorizacijskog pregleda ilustracija u djelima gotovo svih značajnih hrvatskih slikara 20. st. (pa i s prijelaza 19. na 20. st.), u novije vrijeme putem na&scaron;eg iskustva, pokazala je pozitivne pomake. &ldquo;Brendirati&ldquo; manifestaciju u terminskom suglasju sa srodnima, od kojih neke već desetljećima opstaju, u ljetnom bjienalnom ritmu jo&scaron; uvijek nam je izazovno, a draga nam je činjenica da su na&scaron;i i inozemni ilustratori uspijevali, osim na na&scaron;oj mladoj manifestaciji sudjelovati na brojnim svjetskim izložbama. Slijedeći dinamiku i prateći kriterije uzora uspijevali smo uklopiti Zagreb u &bdquo;mrežu&ldquo; ne samo terminski, već pomno dizajniranim dvojezičnim katalozima. Osnovnom vrijedno&scaron;ću jo&scaron; uvijek smatram mogućnost prijavljivanja neobjavljenih radova na na&scaron; natječaj kao i moguće izložbene suradnje; neke od njih odgodit ćemo do novoga izdanja bijenala; ustrajat ćemo na kritički potkrijepljenu izboru radova, kao i na mogućnosti novoga tumačenja zadanog prostora putem likovnog postava; publici ćemo i dalje predstavljati mogućnosti usporedbe na&scaron;ih i svjetskih autora, ilustraciju neovisnu o formatu ili tehnici, ili konačnoj primjeni. Nakon &scaron;to smo ukazali na mogućnosti koje nudi izložbeno predstavljanje dječje, novinske, knjižne i reklamne ilustracije, tj. fiction i non-fiction ilustracija, svega dva puta smo tematski &bdquo;ograničili&ldquo; bijenale &ndash; prvi put kako bismo obradili odnos animacije i ilustracije (2016.) i drugi put zadav&scaron;i &scaron;iroku temu &ldquo;Grad&rdquo; koja nam se činila inspirativnom i dovoljno razgranatom u cilju prikaza različitih suvremenih ilustratorskih poetika (2018.), (vidi katalog: Sedmi hrvatske biennale ilustracije, str. 5-10, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2018.). Isto je potvrdila tada&scaron;nja suradnja s nakladničkom kućom &ldquo;Fraktura&rdquo; iz Zapre&scaron;ića. Treći put zadav&scaron;i temu: &ldquo;Kako vidim budućnost?&rdquo; rezimirali smo rezultate prethodnih manifestacija, nadogradili institucionalnu suradnju, a prisjećamo se nekada&scaron;njih dobitnika glavnih nagrada poput: Svjetlana Junakovića, Du&scaron;ana Kallaya, Alenke Sottler, Zvonimira Baloga, Tomislava Torjanca, Zdenka Ba&scaron;ića i Renate Fučikove uvjereni da će nova manifestacija, bez obzira na okolnosti koje joj nisu &bdquo;i&scaron;le na ruku&ldquo; otkriti publici i struci nova imena &scaron;to će barem putem priznanja &scaron;to ih dodjeljujemo, narednih godina osvježiti i obilježiti hrvatsku i inozemnu ilustratorsku scenu.</p> <p> Koraljka Jurčec Kos</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="http://gkd.hr/izlozba/osmi-hrvatski-biennale-ilustracije/"><span style="color:#009ee3;">GKD</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Izložba pejzaža akademskog slikara Tihomira Razuma

<p> Izložba pejzaža akademskog slikara Tihomira Razuma otvorit će se u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Ozalj u subotu 6. lipnja 2020. u 19:00 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 26. srpnja 2020., a moći će se razgledati svaki dan od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati, te vikendom i praznicima od 10 do 20 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O AUTORU:</p> <p> Tihomir Razum je rođen u Zagrebu 10. kolovoza 1984. godine. Nakon zavr&scaron;ene osnovne &scaron;kole upisuje godine 1999. &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu - slikarski odjel. Odmah po zavr&scaron;etku &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost i dizajn, godine 2003. Primljen je&nbsp; na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, Odsjek za restauriranje-konzerviranje umjetnina &ndash; smjer slikarstvo.</p> <p> Od vijeća Akademije likovnih umjetnosti 3 godine za redom dobiva pohvale kao najbolji student godine na odsjeku. S poslovima restauriranja zidnih slika i nakon diplome honorarno nastavlja raditi za Restauratorski zavod u Zagrebu. Od. 2013. do 2015. u &Scaron;koli primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu, radi kao nastavnik slikarskih tehnika, restauriranja i slikanja kopija, te pisma. Trenutno radi kao učitelj likovne kulture u O&Scaron; Pantovčak Zagreb.</p> <p> Tihomir Razum do ove izložbe imao je osam samostalnih izložbi i &scaron;esnaest skupnih izložbi. Aktivno sudjeluje na likovnim projektima i manifestacijama (Viva Art Likum, Noć muzeja, Festivalu umjetničkih zastavica vi&scaron;e godina za redom, likovnim kolonijama u Makarskoj, Slavonskom brodu, &Scaron;trigovi) Član je HDLU-a od 2012. godine. Također je između 2015. i 2017. oslikao, mramorizirao i pozlatio oltare u crkvi Sv. Jelene u Vrtlinskoj kod Čazme i u crkvi Sv. Valentina u Bocanjevcu kod Valpova.</p> <p> mag. philol. croat. et hist. Stjepan Bezjak, kustos<br /> ravnatelj Zavičajnog muzeja Ozalj</p>

Akvizicije Zbirke Galerije Antuna Augustinčića

<p> U Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, od 6. lipnja do 6. rujna 2020. godine trajati će izložba<strong><em> Akvizicije Zbirke Galerije Antuna Augustinčića.</em></strong> Zbog aktualne situacije koja jo&scaron; uvijek zahtijeva fizičko distanciranje, neće biti formalnog otvorenja izložbe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Povodom 50. obljetnice Augustinčićeve darovnice i 120. obljetnice njegova rođenja, ovom izložbom predstavljamo rezultate sabiranja Augustinčićevih djela u njegovoj Galeriji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, majstor kipar i akademik Antun Augustinčić (Klanjec, 1900. &ndash; Zagreb, 1979.) živio je i stvarao u Zagrebu, a svoju spomeničku aktivnost razgranao &scaron;irom svijeta. Usprkos tomu, njegove veze s rodnim Klanjcem ostale su postojane, pa je odlučio Klanjcu donirati svoj kiparski opus, pod uvjetom da se izgradi galerija u kojoj bi bili izloženi njegovi radovi. Godine 1970. potpisao je darovnicu, a 1976. je otvorena Galerija Antuna Augustinčića. Od tada do danas Galerija je pro&scaron;la razvojni proces od izložbenog prostora Augustinčićevih djela do muzeja skulpture. Uz skrb za muzejsku građu, njenu obradu i prezentaciju, sustavno je provodila i politiku prikupljanja, temeljeći je na nastojanju da - u skladu s financijskim mogućnostima i uz po&scaron;tivanje profesionalnih kodeksa i protokola - obogati fundus djelima koja će doprinijeti potpunijem sagledavanju Augustinčićevog opusa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Povrh donacije, koju je činilo tristotinjak jedinica (uglavnom gipsanih djela te manji broj radova u bronci, glini i plastelinu), dosad je prikupljeno jo&scaron; 56 djela: 46 skulptura, 1 medalja i 9 crteža. U kontekstu nabave, 15 djela je darovano ili ustupljeno, 38 otkupljeno od privatnih vlasnika, a tri su lijevana u broncu po predlo&scaron;cima izvan Galerijskog fundusa. Većina akvizicija predstavljena je na povremenim izložbama i(li) publicirana, no neke su dosad bile nepoznate javnosti. S obzirom da prva akvizicija potječe iz 1980. godine, izložbom <em>Akvizicije Zbirke Galerije Antuna Augustinčića </em>ujedno obilježavamo i 40 godina sustavnog prikupljanja Augustinčićevih djela u klanječkoj Galeriji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Od ukupno 56 akvizicija, 41 djelo izloženo je u prizemlju i prvom katu Studija GAA, a 15 ih je uključeno u stalni postav Galerije. Autor izložbe je Davorin Vujčić, popraćena je op&scaron;irnim katalogom, a ostvarena uz potporu Ministarstva kulture RH. Može se razgledati svakodnevno, osim ponedjeljkom, od 9 do 17 sati te vikendom od 10 do 18 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> (mr. sci. Davorin Vujčić, muzejski savjetnik)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pozivnicu preuzmite <a href="/files/images/2020/Akvizicije_Zbirke_GAA-pozivnica.pdf"><span style="color:#009ee3;">ovdje</span></a>.</p> <p> &nbsp;</p>