Otvorenje izložbe Emanuela Vidovića u Milanu

<p> <img alt="" src="/files/images/2022/vid-milano2.jpg" style="width: 450px; height: 498px;" /></p>

Lidja Šeler_2_web (1).jpg / Ikebana

<div> U Gradskoj galeriji Striegl, u dvori&scaron;tu Holandske kuće, Rimska 10, bit će u srijedu, 13.7. 2022., s početkom u 20,00 sati&nbsp; otvorenje izložbe &quot;<strong>Lidja &Scaron;eler_2_web (1).jpg</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ova izložba prva je izložba Lidije &Scaron;eler u Sisku, koja je ujedno i rođena Si&scaron;čanka. Ona napu&scaron;ta Sisak negdje oko 1980. godine kada je navr&scaron;ila 15 godina i vraća mu se povremeno, a u okviru ove izložbe vraća mu se sa svojim poklonom gradu, svojom slikarskom &#39;&#39;ikebanom&#39;&#39;, dok prostor Gradske galerije Striegl postaje njena vlastita tokonomo ni&scaron;a. Istoimena izložba posveta je rodnom gradu, klici njenog umjetničkog rasta i razvoja, jedna od njenih duboko čuvanih memorabilija reartikuliranih i prevedenih u slikarski jezik materijala i likovnih elemenata.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba Lidije &Scaron;eler potvrđuje jo&scaron; jednu postojanu osobinu Siska, a to je sudbonosna, pomalo magična i neraskidiva veza između ovog grada, njegovog tla i njegovog prostora s njegovim umjetnicima, a kada manifestaciju tih veza imamo priliku dobiti u ovakvom vrhunskom umjeničkom obliku, onda je to od neprocjenjive važnosti za sve nas.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbenu sezonu Gradske galerije Striegl podržavaju Grad Sisak i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnici:</strong></div> <div> Lidija &Scaron;eler rođena 14. srpnja 1965. u Sisku.</div> <div> Maturirala je u Centru za jezike u Zagrebu 1985. godine, a diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Miroslava &Scaron;uteja 1989. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izlaže od 1986. godine, i boravi na studijskim putovanjima u Indiji na Faculty of Fine Arts u Barodu, u Francuskoj na Cit&eacute; Internationale des Arts u Parizu te u Portugalu, Kini, Kubi, Izraelu, Indoneziji, Japanu i brojnim drugim zemljama.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dobitnica je Premije za slikarstvo na Salonu mladih 1988. godine i nagrade Nacionalne i sveučili&scaron;ne knjižnice na Hrvatskom trijenalu crteža 1999. godine. Njezini radovi nalaze se u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Nacionalne i sveučili&scaron;ne knjižnice u Zagrebu, Gradskog muzeja Varaždin, Međunarodne zbirke grada Wolfsberga u Austriji, KIneskog nacionalnog muzeja umjetnosti, kao i Pekin&scaron;kog međunarodnog umjetničkog bijenala na kojem je predstavljala Hrvatsku 2005. godine. O radu Lidije &Scaron;eler snimljen je 2009. godine kratki dokumentarni film u produkciji HRT-a u kojem su prikazani njeni radovi nastali u periodu 1984. do 2009. godine.</div> <div> Živi i radi u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Gradska galerija Striegl</div> <div> Alma Trauber, ravnateljica</div>

Goran Kujundžić / Geometrija prožetosti

<p> <img alt="" src="/files/images/2022/kuj.jpg" style="width: 446px; height: 483px;" /></p>

Rađanje moderne Rijeke, 1868. – 1918.

<p> Kako je Rijeka u jednom trenutku postala deseta najprometnija luka u Europi? Kako je nastala moderna Rijeka? Na ta pitanja možete dobiti odgovor u Muzeju grada Rijeke, zahvaljujući izložbi &bdquo;Rađanje moderne Rijeke, 1868. &ndash; 1918.&rdquo; koja se otvara u utorak, 12. srpnja u 19 sati.</p> <p> Da bi se dobilo &scaron;to bolji uvid u to važno razdoblje gradske biografije, izložba objedinjuje povijesne predmete sačuvane na riječkom području i one koji su dopremljeni iz Budimpe&scaron;te. Oni prikazuju modernizaciju Rijeke i riječke luke, također razvoj trgovine, gospodarstva i turizma u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća.&nbsp; Na djelu je bio sinergijski poticaj istovremenom razvoju Hrvatske i Mađarske na gospodarskom i na kulturnom planu. Izložba pruža uvid u brojne aspekte toga razvoja, od unosne izgradnje gradske luke i posebnosti hrvatsko-mađarskog pomorstva do carske i kraljevske ratne mornarice. Ne zaboravljaju se ni teme poput međunarodne i lokalne trgovine, turizma, zdravstva, iseljavanja kroz Rijeku i druge.&nbsp; Izložbom se predstavlja preko 200 povijesnih predmeta i umjetnina na dvije etaže zgrade &ldquo;Kockica&rdquo;. Izložba se organizira suradnjom Mađarskog muzeja trgovine i turizma, Mađarskog muzeja znanosti, tehnologije i prometa, Muzeja grada Rijeke te Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Njeni su kustosi &Aacute;d&aacute;m Balogh, Ervin Dubrović, M&aacute;rton Pelles i &nbsp;G&aacute;bor Zsigmond.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba traje od 12. srpnja do 13. rujna 2022.</p>

Mia Maraković / Crno, bijelo i crvena linija

<div> U Galeriji Josip Račić - NMMU, Margaretska 3, u utorak 12. srpnja 2022. u 19 sati bit će&nbsp; otvorenje izložbe slikarice Mie Maraković naslova &quot;Crno, bijelo i crvena linija&quot;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon izložbe Crnilo, održane u ožujku u Galeriji Karas, akademska slikarica Mia Maraković svoje &bdquo;crne&ldquo; i &bdquo;bijele&ldquo; slike prvi će put predstaviti javnosti 12. srpnja na izložbi Crno, bijelo i crvena linija, u Galeriji Josip Račić. Riječ je o recentnim umjetničinim ostvarenjima, dva poliptiha monumentalnih dimenzija u kombiniranoj tehnici, koji se nastavljaju na crno obojane slike iz njezinog prethodnog ciklusa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://nmmu.hr/2022/07/01/mia-marakovic-crno-bijelo-i-crvena-linija/">https://nmmu.hr/2022/07/01/mia-marakovic-crno-bijelo-i-crvena-linija/</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> O autorici:</div> <div> Mia Maraković diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2018. godine i stekla titulu magistre likovne kulture. Od 2014. godine aktivna je na umjetničkoj sceni te je do sada imala 16 samostalnih izložbi u Zagrebu, Karlovcu, Kutini i Leipzigu. Izlaže na osamdesetak skupnih žiriranih izložba u Hrvatskoj i inozemstvu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Reprodukcija: detalji recentnih radova Mije Maraković. Foto: Goran Vranić &copy; Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.</div>

Lina Rica / Multimedijalni projekt „Transfuzija vremena“

<p> U Galeriji Gojak, nakon osam godina, sa vi&scaron;egodi&scaron;njim multimedijalnim projektom &bdquo;Transfuzija vremena&ldquo; ponovno se predstavlja Lina Rica. Projekt se sastoji od vi&scaron;e različitih cjelina. Jednu od cjelina čini i &ldquo;Iz mora u more&ldquo;.</p> <p> Performativna poetska akcija (započeta 2006.) koja se sastoji od &nbsp;pretakanja tri decilitara mora iz jednog u drugo more (Jadran, Sjeverno more, Atlantski ocean i dr.)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvaranje izložbe: subota, 9.srpnja 2022. u 21 sat u izložbenom prostoru Galerije Gojak</p> <p> &nbsp;</p> <p> Lina Rica (Makarska, 1980.) je multimedijalna umjetnica. Djeluje na polju konceptualne, eksperimentalne i multimedijalne umjetnosti gdje stvara instalacije koristeći video, grafike, svjetlo, fotografiju i animaciju. U svom radu bavi se dru&scaron;tvenim procesima pro&scaron;lih i sada&scaron;njih svjetova i njihovim utjecajima na suvremenog pojedinca. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2008. godine s nagradom za najbolji diplomski rad na odjelu grafike. Njezina djela predstavljena su i objavljena na nacionalnoj i međunarodnoj sceni, a njene grafike dio su zbirke Međunarodnog grafičkog likovnog centra u Ljubljani; Oficina Arara u Portu; međunarodne grafičke mapa &lsquo;Critical Mass&rsquo;, međunarodne grafičke mape &lsquo;Femicomix&rsquo; i Longest Night u Gothenburgu. Kombinirajući video s generiranim animacijama nastalim u stvarnom vremenu, od 2010. godine nastupa na različitim festivalima i događanjima u regiji i Europi. Godine 2012. pokrenula je GaleRicu,&nbsp;nevladinu udrugu za produkciju i promociju suvremene umjetnosti, unutar koje je od 2012. do 2016. godine vodila galeriju GaleRica u svom domu u Makarskoj. 2019. godine u Ljubljani zajedno s drugim umjetnicima pokreče audio-vizualni kolektiv Marta Fakuch. Od 2020. dio je AV tria Etceteral. Živi u Ljubljani.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>Transfuzija vremena&nbsp;</i>vi&scaron;egodi&scaron;nji je multimedijalni projekt umjetnice s bazom u Ljubljani, Line Rice, koji istražuje fenomen vremena i mogućnosti njegova poimanja u suvremeno informacijsko doba. Umjetničke strategije Line Rice zasnivaju se na upotrebi jezika kao alata sporazumijevanja i reprezentaciji modernih alata mjerenja/iskaza vremena s kojima ideju individualnog i kolektivnog poimanja vremena čini vidljivom promatraču. Jezik, koji je (ne)moćan alat kojim interpretiramo svijet oko nas i koji nikada ne prenosi do kraja ljudski doživljaj, osjećaj i iskustvo ovdje je reprezent jednako tako manjkavih sposobnosti da do kraja osjetimo i shvatimo vrijeme, koje mjerimo i &bdquo;osjećamo&ldquo; modernim alatima. Naučeni smo vrijeme doživljavati linearno, no ono je u ovim&nbsp;<i>post vremenima</i>, kao &scaron;to i sama autorica ukazuje svojim radovima, sve samo ne linearno ili kronolo&scaron;ko: ono je spekulativno, fluidno, nestalno, neprestano se transformira, pretače, a pro&scaron;lost, sada&scaron;njost i budućnost postaju pojmovi koji gube svoje tradicionalne značajke. <a href="https://www.galerija-antun-gojak.hr/2022/06/27/lina-rica-multimedijalni-projekt-transfuzija-vremena-otvaranje-9-srpnja-2022-u-21-sat-izlozbeni-prostor-galerije-gojak/"><span style="color:#009ee3;">vi&scaron;e</span></a></p>

Mreže i udice

<div> Izložba &#39;Mreže i udice&#39; autorice arheologinje Branke Milo&scaron;ević Zakić otvara se 9. srpnja u 20:30 sati u Muzeju grada Umaga.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba Mreže i udice obrađuje temu eksploatacije mora u doba antike i ranog srednjeg vijeka temeljem vi&scaron;egodi&scaron;njih sustavnih istraživanja arheolo&scaron;kog lokaliteta Sipar. Brojni arheolo&scaron;ki nalazi neosporno dokazuju koliko su ljudi živeći na siparskom poluotoku, malom prostoru gotovo u potpunosti ograničenim morem, bili ovisni o moru te ga u najvećoj mjeri koristili i kao izvor hrane i sirovina.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorica i kustosica izložbe: Branka Milo&scaron;ević Zakić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ova izložba je dio projekta Čudesna morska ISTRAživanja koji ima za cilj promociju ribarstva/pomorstva područja FLAG-a Pinna nobilis. Projekt je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo, unutar podmjere 2.2.1. Potpora aktivnostima pokretanja, razvoja i unapređenja dodatnih sadržaja na FLAG području iz Lokalne razvojne strategije u ribarstvu FLAG-a Pinna nobilis za razdoblje 2014. &ndash; 2020.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je organizirana uz suorganizaciju Grada Umaga i stručnu suradnju Muzeja hrvatskih arheolo&scaron;kih spomenika Split.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor:&nbsp;<a href="https://www.culturenet.hr/hr/muzej-grada-umaga-predstavlja-izlozbu-mreze-i-udice/182629"><span style="color:#009ee3;">https://www.culturenet.hr/hr/muzej-grada-umaga-predstavlja-izlozbu-mreze-i-udice/182629</span></a></div> <div> &nbsp;</div> <div> Naslovna slika:&nbsp;<a href="https://www.facebook.com/muzejgrada.umaga/photos/gm.391669609694510/5248401685245131"><span style="color:#009ee3;">https://www.facebook.com/muzejgrada.umaga/photos/gm.391669609694510/5248401685245131</span></a></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Hana Miletić / Komadi

<div> Samostalna izložba Hane Miletić, jedne od danas međunarodno najzapaženijih mladih suvremenih hrvatskih umjetnica, prva je velika samostalna institucionalna izložba ove umjetnice u Hrvatskoj. Nakon zapaženih međunarodnih predstavljanja na velikom broju skupnih, te samostalnim izložbama u Kunsthalle Bergen (2021.) i Wiels Bruxelles (2018.), MMSU će prvi puta u Hrvatskoj predstaviti novu produkciju instalacija u tekstilu ove umjetnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba Komadi donosi pregled recentnih radova Hane Miletić, a okupit će posve nove produkcije i nekoliko postojećih radova. Izložba je zami&scaron;ljena da se razvija u dijalogu s izložbenim prostorom i kontekstom koji ga okružuje, uzimajući u obzir njegovu pro&scaron;lost i sada&scaron;njost, prvotnu namjenu i naknadnu prenamjenu, a formira se kao site specific i context specific (kontekst specifična) intervencija umjetnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Hana Miletić u svojem se radu bavi različitim medijima i materijalima, kao sredi&scaron;njim i pomoćnim sredstvima, fotografijom, tkaninom i tkanjem, objektom, instalacijom, a radovima ukazuje na kontekste upisane u individualne i dru&scaron;tvene procese umjetničke proizvodnje. Koristeći proces tkanja i tkaninu kao sredi&scaron;nji materijal, ove mekane i lagane strukture mjesta su bilježenja i upisivanja različitih stanja, odnosa i pogleda, poput krhkosti, fragilnosti, prekarnosti, odnosa prema vremenu, prolaznosti, nedostajanja, stvaraju osjećaje i atmosferu taktilnosti i materijalnosti, čuvanja i popravljanja, nadomje&scaron;tanja, nestajanja i ponovnog sastavljanja &ndash;&nbsp; materijala, povijesti i priča.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tekstilnim radovima poput velikog tepiha RAD (2019.), koji je nastao u suradnji s tvornicom Regeneracija iz Zaboka, ili instalacije Materijal (Arena, Pula, 2020.), Hana Miletić nastavlja potragu za proizvođačima i mjestima proizvodnje skoro potpuno propale ili i&scaron;čezle tekstilne industrije u Hrvatskoj. Umjetnica je tijekom boravka na rezidenciji Kamov istraživala i riječku tekstilnu industriju pa tako suradnji s Rio Biz d.o.o. nastaje i njena nova prostorna instalacija sastavljena od krojačkog otpada.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kustosica: Branka Benčić</div> <div> &nbsp;</div> <div> suradnica: Kora Girin</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba se realizira u suradnji s Kunsthalle Mainz, gdje će biti postavljena od sredine listopada.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Foto: Materials &ndash; Trikotaža Arena, Pula, 2019. &ndash; 2020.<br /> Fotografija instalacije Hana Miletić: Patchy, Bergen Kunsthall, Bergen, 2021 &copy; Thor Brodreskift</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor:&nbsp;<a href="https://mmsu.hr/dogadaji/hana-miletic-komadi/"><span style="color:#009ee3;">https://mmsu.hr/dogadaji/hana-miletic-komadi/</span></a></div>

Zabava pjesnika / Božidar Rašica - iz zbirke MMSU

<div> MMSU nastavlja promovirati svoje zbirke priređivanjem većih i manjih izložbi. Ovaj put riječ je o likovnom umjetniku, arhitektu i scenografu Božidaru Ra&scaron;ici (1912. &ndash; 1992.), a povod je 110. obljetnica njegova rođenja i 30. obljetnica njegove smrti. Izložba prikazuje radove iz specijalizirane Zbirke Božidar Ra&scaron;ica koji su posljednji put izlagani 2007. u Malom salonu i 2009. godine u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Oblikovana je kao dvojna izložba s izmjenjivim postavom tijekom tri mjeseca. Izložba okuplja četrdesetak radova iz Zbirke, koja je osnovana donacijom prije osamnaest godina. Većina radova dosad nije izlagana, tako da se radi o njihovom prvom predstavljanju kroz tematsko-studijsku izložbu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prvi postav komparativnog je karaktera te okuplja Ra&scaron;ičine apstraktne i figurativne radove s temom horizonta i kompozicijom horizontala, uočenom u primorskim i istarskim motivima. Drugi dio je likovno-dokumentarni i uključuje slike sa crtežima koji su im prethodili, a posvećena je jednom od Ra&scaron;ičinih omiljenih toponima, kamenolomu u Vrsaru. Predstavljamo radove u različitim tehnikama, gva&scaron;, tempera, pastel, flomaster, nastale od pedesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća. Izložbom slijedimo dvojni karakter svojstven Ra&scaron;ičinom likovnom djelovanju, između tradicije i eksperimentiranja, formalizma i inovativnih rje&scaron;enja, prikazujući radove bliske EXAT-u 51, kao i klasične pejzaže kojima se umjetnik posvećuje čitavog života. Bavimo se mogućnostima predstavljanja jednostavnih, konvencionalnih radova, koji su slabo izlagani, a čine velik dio muzejske zbirke. Postavljamo ih ambijentalno, kao nit vodilju slijedeći Ra&scaron;ičina scenografska rje&scaron;enja jer su njegovi scenografski radovi posredno vezani sa slikarskim. Tu prvenstveno mislimo na afirmaciju kolorističkih odnosa onkraj neutralne palete koja služi potenciranju plo&scaron;nosti i ritmiziranju ploha, s bojom kao aktivnim sudionikom prikaza. Bez obzira na njihovu neujednačenost u smislu likovnog dosega, radovi su zanimljivi kao podsjetnik na dugotrajnu slikarsku tradiciju vezanu uz more i priobalje, u kojoj je čovjek neznatan spram elemenata vode i zraka, zemlje i vatre. Kako kaže umjetnik u mladenačkim danima: Sunce, svjetlost, intenzivna svjetlost, obzorje, boje, oblici, zidine, grad, ulice, sve je to uzbudilo moju ma&scaron;tu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Božidar Ra&scaron;ica (Ljubljana, 28. 12. 1912. &ndash; Zagreb, 13. 9. 1992.)., hrvatski arhitekt, scenograf i slikar. Slikati započinje u dvadesetim godinama svoga života, kada s obitelji seli u Dubrovnik. Nakon figurativne faze, njegov je rad obilježen apstrahiranjem te sudjeluje u radu grupe EXAT 51 i izlaže u Zagrebu, Beogradu i Parizu. Kasnije se vraća figuraciji s intenzivnim kolorizmom i slika do poznih osamdesetih godina. Arhitekturu studira u Rimu, Beogradu, Var&scaron;avi i Zagrebu, gdje diplomira 1942. i 1966. postaje izvanredni profesor. Uz urbanističko-arhitektonske planove radi objekte različitih namjena (npr. zgrada u Vukovarskoj aveniji, &scaron;kola u Mesićevoj ulici, 1953., Informativni centar i paviljon Njemačke na Zagrebačkome velesajmu, 1964., adaptacija Hrvatskoga narodnoga kazali&scaron;ta u Zagrebu, 1966. &ndash; 1968. i Splitu 1970. &ndash; 1980., uređenje dubrovačke tvrđave Revelin, 1987.) Ranih pedesetih godina 20. stoljeća započinje scenografski rad, osobito u Zagrebu i Dubrovniku, ali i drugim gradovima, poput Londona i New Yorka, npr. Heraklo (HNK Zagreb, 1958.), Operabus (3. muzički bijenale, Zagrebačko dramsko kazali&scaron;te, 1965.), Curlew River (Memorial Chapel, New York, 1967.), Neron (Splitsko ljeto, Peristil, 1989.).</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> Kustosice: Ksenija Orelj, Diana Zrilić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dizajn: Ana Tomić i Marino Krstačić Furić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Foto: Božidar Ra&scaron;ica, Sunce, 1989., MMSU-3592</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor:&nbsp;<a href="https://mmsu.hr/dogadaji/zabava-pjesnika-bozidar-rasica-iz-zbirke-mmsu/"><span style="color:#009ee3;">https://mmsu.hr/dogadaji/zabava-pjesnika-bozidar-rasica-iz-zbirke-mmsu/</span></a></div> </div> <p> &nbsp;</p>

Manifestacija Tesla&friends2022,

Manifestacija Tesla&friends2022 Obilježavanje 166. obljetnice rođenja Nikole Tesle, od 9. do 11. srpnja u Zagrebu U organizaciji udruge Nikola Tesla – Genij za budućnost u Zagrebu se 9, 10 i 11. srpnja 2022. u povodu 166. obljetnice rođenja Nikole Tesle i devetog Dana Nikole Tesle – dana znanosti, tehnologije i inovacija održava tradicionalna manifestacija Tesla&friends. Cjelokupan program dostupan je na stranici Udruge http://www.unt-genius.hr/blog/index.php Tehnički muzej Nikola Tesla jedan je od partnera koji se uključio u program trodnevnog događanja. PETAK, 8. SRPNJA 2022. 19:00 – 20:00 MULTIDISCIPLINARNA PREDSTAVA „MAGNETSKO POLJE IGRE“, Demonstracijski kabinet Nikole Tesle, Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb Ulaz na predstavu je besplatan, broj ulaznica je ograničen. Obavezna je rezervacija ulaznica na e-mail marijo.zrna@tmnt.hr O MULTIDISCIPLINARNOJ PREDSTAVI „MAGNETSKO POLJE IGRE“ Nadovezujući se na prethodni koreografski rad Melite Spahić Bezjak, „Magnetsko polje igreˮ nastavlja propitivati i istraživati mogućnosti umjetničkih djela nadahnutih Nikolom Teslom koja ujedno mogu biti edukativnog i promocijskog karaktera te povezivati znanost, umjetnost i kulturu. Projekt okuplja tim suradnika, umjetnika i stručnjaka koji dijele i razmjenjuju pozitivna razmišljanja o znanstvenom diskursu te kazališni instinkt, istodobno se otvarajući prema lokalnoj zajednici. Polazišta radnog procesa: magnet, magnetsko polje, igra, frekvencija, Teslina životna priča, ostavština nama, pisani proces rada kao podsjetnik/putokaz inspiracijama, objekti i subjekti. Izvedbeni prostor i scenografija te pojedini dijelove predstave propitivat će se u odnosu na konkretne prostore (Teslin demonstracijski kabinet u Tehničkom muzeju Nikola Tesla), tekstne istraživačke radove, izume. Ideja je također proučiti poezijska polazišta koja su nadahnula Teslu, kao i vlastita bilježenja umjetnika tijekom procesa rada, te ih kreativno spojiti. Polazeći od promatranja predstave kao eksperimenta koji teži pronalasku „izumaˮ u kojem se djelo promatra putem kreativnih jednadžbi, predložaka, formula, proces rada zaokružuje se unutar vlastite procesne mape i formule koja je svojevrsni put suradničkom timu. Donoseći u radni proces objekte, priče, poeziju i glazbalo teremin, koji djeluje na principu magnetskog polja, svaka polazišna točka postaje dijelom jednadžbi i formula koje će se oblikovati tijekom istraživačkog procesa. Dramaturgija eksperimenta postaje dramaturgijom predstave (plesno-znanstveni eksperiment). Struktura i proces eksperimenta čine strukturu predstave polazeći od jednadžbe magnetske indukcije: T = Wb/m². Ideja i koncept: Melita Spahić Bezjak Režija, dramaturgija: Mario Kovač Izvođači/ce / suautori/ce: Melita Spahić Bezjak, Branko Banković, Larisa Lipovac Navojec, Mario Kovač Glazba: Damir Šimunović Kostimi: Ana Mikulić Rasvjeta: Robert Pavlić Produkcija: Centar za plesnu i izvedbenu umjetnost „Free Danceˮ Karlovac Koprodukcija: Plesni centar TALA Predstava je nastajala u sklopu rezidencijskog istraživačkog festivala Platforma HR te rezidencije „Critical Movementˮ u Sofiji. Pokroviteljstvo: Ministarstvo kulture i medija RH, Gradski ured za kulturu grada Zagreba Financijska potpora: Zaklada „Kultura novaˮ SUBOTA, 9. SRPNJA 2022. 12:00 – 12:45 DEMONSTRACIJA TESLINIH POKUSA, Demonstracijski kabinet Nikole Tesle, Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb Viši kustos Renato Filipin uz pokuse upoznati će posjetitelje s najznačajnim izumima Nikole Tesle. Besplatan ulaz uz obaveznu prethodnu rezervaciju ulaznica na blagajni muzeja, tel. 01/4844 050 (utorak-petak 9 do 17 sati i subota-nedjelja 9do 12 sati). Broj ulaznica je ograničen. 19:00 – 20:00 MULTIDISCIPLINARNA PREDSTAVA „MAGNETSKO POLJE IGRE“, Demonstracijski kabinet Nikole Tesle, Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb Ulaz na predstavu je besplatan, broj ulaznica je ograničen. Obavezna je rezervacija ulaznica na e-mail marijo.zrna@tmnt.hr Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb 01/4844 050, marijo.zrna@tmnt.hr

Iza vatrenog zida - žene u vatrogastvu

<div> U organizaciji Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Hrvatske vatrogasne zajednice / Muzeje hrvatskog vatrogastva bit će u petak, 8. srpnja 2022. s početkom u 19 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Savska cesta 18 imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe &quot;<strong>Iza vatrenog zida - žene u vatrogastvu</strong>&quot;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba daje prikaz povijesti, položaja i uloge žena u vatrogastvu na području Hrvatske, od prvih spomena žena u kontekstu vatrogastva i pionirki vatrogastva u Hrvatskoj &ndash; žena koje su prve probile &bdquo;vatreni zid&ldquo; &ndash; preko ulaska većeg broja žena u vatrogastvo u vrijeme socijalizma do suvremenog doba, kada usprkos jo&scaron; uvijek prisutnim predrasudama i izazovima s kojima se susreću svjedočimo intenzivnom rastu broja žena u vatrogastvu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi dostupno je na <a href="https://tmnt.hr/izlozba?id=8343">https://tmnt.hr/izlozba?id=8343</a></div>

52. More, ljudi, obala

<div> U Muzeju grada &Scaron;ibenika u petak s početkom u 20 sati bit će otvorena 52. po redu izložba &#39;<strong>More, ljudi, obala</strong>&#39;. U sklopu izložbe, bit će održana i tribina na temu &lsquo;Živimo li u vremenu sve većeg otuđenja unatoč brojnim mogućnostima povezivanja? Ili se povezujemo pronalazeći zajedničke interese, u zajednice okupljene oko istih ciljeva?</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vi&scaron;e o izložbi:</strong></div> <div> Radioprijemnik bio je jedan od prvih vidova održavanja spone pomorca s članovima obitelji. Najbolje nam o tome svjedoči radioemisija Pomorska večer osnovana upravo iz spomenutog razloga, i to jo&scaron; davne 1952. g. Radioemisija ove godine slavi sedam desetljeća kontinuiranog rada &scaron;to je čini najdugovječnijom hrvatskom radijskom emisijom. Danas se radiovalovima manje služimo za komunikaciju, već bežični prijenos podataka uglavnom povezujemo s internetom i suvremenim mogućnostima bežičnog komuniciranja među kojima sigurno predvode različite dru&scaron;tvene mreže.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U tom kontekst manifestacija More ljudi obala, koja ove godine nosi podnaslov Veze, postavlja određena pitanja: Može li posredovanje, u ovom slučaju virtualno povezivanje (radiovalovi / internetska veza) zamijeniti fizičku prisutnost ljudi? Kako danas povezujemo obale? &Scaron;to nas spaja, a &scaron;to razdvaja? Spaja li suvremena tehnologija zaista danas ljude, obale, svjetove? Leži li budućnost veza u virtualnom svijetu i bez fizičke bliskosti?</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao i pro&scaron;le godine, odlučili smo se i ove, napraviti uvertiru u izložbu i otvorenje započeti tribinom. Na&scaron;a go&scaron;ća biti će Maja &Scaron;intić pedagoginja i sociologinja, aktivistkinja različitih organizacija civilnog dru&scaron;tva (&Scaron;.U.M., Kolektiv 4B) koja će zajedno s Leilom Topić, vi&scaron;om kustosicom Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb i Anitom Travčić, vi&scaron;om kustosicom Muzeja grada &Scaron;ibenika povesti razgovor na temu integracije, dru&scaron;tvenog angažmana i povezivanje zajednice i muzeja &ndash; kažu organizatori.</div>

Zajednička izložba Lee Popinjač i Vladimira Pilingera

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/LP-VP%20pozivnica%20(002).jpg" style="width: 600px; height: 423px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/LP%20VP%20PressRelease%20M%20(002).jpg"><span style="color:#009ee3;">Vi&scaron;e</span></a></p>

ANTIČKA UMJETNOST – Skulpture i uporabni predmeti iz zbirke dr. Damira Kovača

<p> U petak, 8. srpnja u 20 sati u Creskom muzeja otvara se izložba <strong>Antička umjetnost - Skulpture i uporabni predmeti iz zbirke dr. Damira Kovača</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbirka antičkih figurica i ukrasno-uporabnog inventara obuhvaća oko 150 predmeta. Riječ je uglavnom o figuralnoj (zoomorfnoj i antropomorfnoj) plastici &ndash; malim statuama, ali i nizu uporabnih ili ukrasnih predmeta poput uljanica, ogledala, nakita te ukrasa za posude, namje&scaron;taj i vojnu opremu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Najveći dio ovih predmeta potječe iz Rima, a manji dio dolazi iz Grčke, Egipta i drugih drevnih civilizacija. Predmeti su uglavnom izrađeni od bronce i drugih metala (olovo, srebro), uz nekoliko primjeraka izrađenih od keramike i kamena. Predmeti su nastali u &scaron;irokom vremenskom rasponu, od željeznog doba do srednjeg vijeka, a mnogima nisu poznata nalazi&scaron;ta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ova zbirka nikad prije nije bila ni katalogizirana ni izložena, pa je tako ova izložba prva prilika da publika vidi ove vrijedne predmete.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Doc. dr. sc. Damir Kovač je strastveni kolekcionar umjetnina, pa tako posjeduje značajne zbirke slika, antičkih figura i vaza, japanskih minijatura, starih zemljovida i razglednica. U suradnji s muzejima i galerijama, organizirao je i posudio svoje zbirke za čitav niz izložbi. 1999. godine odlikovan je Ordenom reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi. Od 2018. godine je počasni građanin Cresa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je realizirana uz pomoć Ministarstva kulture i medija RH, Primorsko-goranske županije i Grada Cresa.</p>

Vrijeme oseke / Domagoj Rogina

<p> U Galerija &Scaron;IRA (Preradovićeva 13) bit će u četvrtak, 7. srpnja 2022 u 19 sati otvorenje izložbe&nbsp;<strong>&quot;Vrijeme oseke</strong>&quot; autora&nbsp;Domagoja Rogine.</p> <p> <br /> Izložba Domagoja Rogine &quot;Vrijeme oseke&quot; trinaesta je u nizu izložbi posvećenih akamedskoj slikarici i grafičarki Izabeli &Scaron;imunović (1970.-2010.) - Izabela &Scaron;imunović, Vladimir Filakovac, Denis Kra&scaron;ković, Petar Dolić, Bane Milenković, Vatroslav Kuli&scaron;, Marija Ujević, Dominique Jurić, Dora Kovačević, Manuela Pauk, Ivona Jurić - kojima Scena AMADEO i Hrvatski prirodoslovni muzeja predstavljaju likovne umjetnike čija su djela inspirirana prirodoslovnim tematikom.</p>

Vedran Perkov: Kraj umjetnosti

<div> Na 40. obljetnicu osnutka, četrnaesto po redu Trijenale, zbog posljedica potresa, djelomično napu&scaron;ta prostor Gliptoteke HAZU te dobiva priliku &bdquo;zaposjesti&ldquo; grad, a njegovim stanovnicima, kao i stranim posjetiteljima pružiti jedinstven ugođaj zagrebačkog ljeta skulpture. U četvrtak, 7.7. 2022. u&nbsp; 20 sati bit će otvorenje samostalne izložbe dobitnika Velike nagrade XIII. trijenala hrvatskoga kiparstva <strong>Vedrana Perkova: Kraj umjetnosti</strong> (Cloverfield, Pod zidom 12).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> I tako (jo&scaron; jednom) Perkov, vragolastim pogledom i logikom prosvijetljenom apsurdom, progla&scaron;ava: kraj umjetnosti &ndash; živjela umjetnost!</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba ovog naslova nalaže nam, ni manje ni vi&scaron;e, da popratni tekst započinje svojim krajem. Posljednjom rečenicom, ovdje, na samom početku. Progla&scaron;enje krajem, a nekada i smrću, (zapadne) umjetnosti danas, naravno, nije ni&scaron;ta novo ni neutemeljeno ako se bavimo pitanjem &scaron;to ona (umjetnost) jest i na koji se način razlikuje od drugih aspekata ljudskog bivanja. Jer, ako ne&scaron;to biva, to znači da može nastati i nestati, a u međuprostoru između tih dviju točaka koje se unedogled izmjenjuju događa se i ono čime se mi ovdje bavimo. I nismo jedini niti smo usamljeni u toj nakani; teoretičari, filozofi, povjesničari&hellip; svi su u određenom trenutku tijekom povijesti imali pune ruke posla oko progla&scaron;enjā kraja umjetnosti. No, kad se Vedran Perkov odluči nečim baviti, odmah ćemo pretpostaviti da se događa ne&scaron;to osobno, opsežno i očaravajuće. Prepoznatljiv po radovima otvorenih komunikacijskih kanala koji promatrača uvlače u važne razgovore koristeći kolokvijalizme humora, Kraj umjetnosti zapravo obuhvaća svu op&scaron;irnost bitka umjetnosti i umjetnika &ndash; od kraja pa sve do početka. No, da nas ton njegova narativa ne zavarava &ndash; on misli skroz ozbiljno. Jer, kako bismo ne&scaron;to mogli sagledati u svoj punini, valja dočekati kraj i tek tada donijeti zaključke &scaron;to to točno jest.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na zidovima izložbenog prostora na gotovo dvjesto ploča s &bdquo;uklesanim&ldquo; riječima ispisane su zadnje rečenice iz ukupno dvije tisuće pregledanih umjetničkih monografija, kataloga i deplijana, od kojih svaka opisuje život i rad jednog umjetnika. Kao &scaron;to to s monografijama obično biva, poseban je naglasak stavljen na estetsku/teorijsku/materijalnu valorizaciju i tumačenje (pretpostavit ćemo opsežnog) opusa. Stoga su na zidu poneke rečenice opskurno filozofske, druge lakonične; ima i onih humorističnih te sentimentalno dramatičnih. Okruženi tim crnim pločama sa svečano ispisanim posljednjim rečenicama, poput posljednjih pozdrava, odjednom kao da vi&scaron;e nismo u izložbenoj galeriji. Kao da se nalazimo na nepoznatom i nadnaravnom groblju umjetnosti, gdje, dok hodamo, pogledom prelazimo sve te riječi, od kojih svaka na svoj način poku&scaron;ava nadglasati onu drugu do sebe. Poput dadaističkog recitala, gdje nepoznati &bdquo;počinitelj&ldquo; nasumično izgovara naizgled nepovezane rečenice, koje nakraju ipak prenose dovoljno informacija da nas uljuljaju u (lažnu) sigurnost razumijevanja. Ako netko &bdquo;dobije&ldquo; monografiju, je li to ujedno i potvrda opravdanosti na&scaron;eg pogleda &ndash; kao &scaron;to su djela mrtvog autora vrjednija od onih njegova živućeg kolege? A &scaron;to je s umjetnicima koji &bdquo;nemaju&ldquo; monografiju i taj kompendij vlastite vrijednosti? I &scaron;to je tek s umjetnicima koji ih imaju vi&scaron;e od jedne&hellip;?</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao &scaron;to je prvi dojam pri prvom pogledu bitan za na&scaron;u želju daljnjeg upoznavanja, tako je i posljednja rečenica bitna za narativ onog &scaron;to slijedi nakon kraja (čitanja) &ndash; taman da je umjetnik i dalje među nama! Možda se od nas, okruženih svim tim pločama, s rečenicama poput uzoraka tkiva izoliranih na mikroskopskom staklu, očekuje da pogledom i čitanjem izoliramo i to neuhvatljivo bistvo umjetnosti? Ili su te crne plohe poput zrcala na koja projiciramo život i sebe, mimeza stvorena u nama o nama? Michelangelo Pistoletto u antologijskom tekstu, koji je sam izdao i tiskao 1967., također u prvim recima teksta iznosi zaključnu izjavu o tome &scaron;to je osoba koja umjetnost stvara: Kada osoba shvati da ima dva života &ndash; apstraktni za svoj um i jedan konkretan, također za svoj um &ndash; nakraju ima ili luđaka, koji iz straha skriva jedan od svojih života, a drugi glumi kao ulogu, ili umjetnika, koji nema straha i koji je spreman riskirati oba života.[i] Upravo kao &scaron;to Pistoletto razbija zrcala ne bi li dematerijalizirao užegle poglede i stavove o tome &scaron;to umjetnosti i umjetnik zapravo jesu, Perkov razbija monografske kule &bdquo;objektivne&ldquo; istine i prosudbe da bi do&scaron;ao do zadnje rečenice: umjetnik je slobodan sve dok se ne oslanja na očekivano. I, usuđujem se reći &ndash; sve dok sam stvara svoj narativ, u neizvjesnom i kontinuiranom i&scaron;čekivanju svojih zadnjih riječi. Bilo da ih on sam izgovara ili da ih netko drugi o njemu ispi&scaron;e. I tako nam (jo&scaron; jednom) Perkov, vragolastim pogledom i logikom prosvijetljenom apsurdom, poja&scaron;njava i progla&scaron;ava: kraj umjetnosti &ndash; živjela umjetnost!</div> <div> &nbsp;</div> <div> Valentina Rado&scaron;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> [i] Michelangelo Pistoletto, Famous Last Words, Turin 1967., na: https://studylib.net/doc/8858703/-famous-last-words--by-michelangelo-pistoletto (31. 5. 2022.), (vlastiti prijevod s engleskog, op. a.)</div>

Valvasor u Istri - 333 godina od tiskanja knjige "Slava vojvodine Kranjske"

<p> U četvrtak 7. srpnja u 20 sati u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na Ka&scaron;telu otvorit će se velika&nbsp;izložba&nbsp;&quot;Valvasor u Istri - 333 godina od tiskanja knjige &#39;Slava vojvodine Kranjske&#39;&quot;.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorice izložbe na kojoj će posjetitelji moći, uz grafike desetina istarskih mjesta kao i crtica iz onodobnog života, moći vidjeti i originale triju svezaka spomenutog monumentalnog djela Johanna Weicharda Valvasora iz 1689. godine, ispisanog na 3.532 stranice s 24 priloga i 528 bakroreza, su vi&scaron;e kustosice Katarina Marić i mr. Sunčica Mustač. Za dizajn izložbe zaslužan je Mauricio Ferlin.&nbsp;</p>

Spomenici Bugarske pod zaštitom UNESCO-a

<p> Izložba &bdquo;<strong>Spomenici Bugarske pod za&scaron;titom UNESCO-a</strong>&ldquo; koju zajednički organiziraju Dubrovački muzeji, Grad Dubrovnik i Veleposlanstvo Republike Bugarske u Zagrebu, bit će otvorena u četvrtak, 7. srpnja 2022. u 20 sati u Etnografskom muzeju u žitnici &bdquo;Rupe&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba prezentira posebnosti i ljepote bugarskih mjesta koji su uvr&scaron;teni na Popis svjetske kulturne i prirodne ba&scaron;tine, a posvećena je 65. obljetnici članstva Bugarske u UNESCO-u i 75. obljetnici osnutka organizacije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Paneli prikazani na izložbi otkrivaju sedam lokaliteta koji predstavljaju kulturnu ba&scaron;tinu Bugarske, dva mjesta prirodne ba&scaron;tine i jedno serijsko kulturno dobro Bugarske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Lokaliteti su predstavljeni profesionalnim umjetničkim fotografijama i znanstveno utemeljenim tekstovima na bugarskom, hrvatskom i engleskom jeziku.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nositelj izložbe je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Bugarske, Državni institut za kulturu. Izložba ostaje otvorena u žitnici &bdquo;Rupe&ldquo; do 19. srpnja 2022.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Miran Blažek - Alignment/Poravnanje

<div> <div> &nbsp;</div> <div> Muzej likovnih umjetnosti pozva na otvorenje samostalne izložbe <strong>Mirana Blažeka</strong>, dobitnika nagrade Vlastimir Kusik s 27. slavonskog biennale-a iz 2020. godine. Otvorenje izložbe pod nazivom <strong>Alignment/ Poravnanje</strong> bit će u četvrtak, 7. srpnja, u sklopu Osječkog ljeta kulture. Autor izložbe je Miran Blažek, dok je kustosica vi&scaron;a kustosica MLU-a, Valentina Rado&scaron;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske,</div> <div> Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka kao sastavni program Osječkog ljeta kulture.</div> <div> &nbsp;</div> </div> <div> <strong>O umjetniku:</strong></div> <div> Miran Blažek rođen je 1983. godine u Osijeku. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2006. godine te je zavr&scaron;io poslijediplomski magistarski studij na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani 2012. godine. Slikarsko iskustvo odmah po zavr&scaron;etku studija počeo je nadopunjavati praksama koje se nisu oslanjale isključivo na tradicionalan pojam slikarstva.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U radu se oslanja na granična polja medija, primarno crteža i slike, te se bavi transpozicijom &ndash; kroz akciju, materijal ili sami prostor. Blažek koristi iskustva slikarstva razrađujući u svojim ciklusima razne mogućnosti koje proizlaze iz prirode tog medija. Izlaže na vi&scaron;e samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. 2012 dodijeljena mu je Nagrada Radoslav Putar za najboljeg hrvatskog mladog umjetnika do 35 godina u organizaciji Instituta za suvremenu umjetnost u Zagrebu, a 2020, dodijeljena mu je Nagrada Vlastimir Kusik u sklopu 27. Slavonskog biennala.&nbsp; Sudjeluje na nekoliko rezidencijalnih programa za umjetnike u inozemstvu, Hafenkombinat/HDLU, Leipzig, CREART, Kristiansand, te International Studio and Curatorial Program, New York.</div> <div> &nbsp;</div> <div> 2015. godine osniva i vodi projekt Međunarodnog studentskog biennala, nagradne izložbe za studente i mlade umjetnike.</div> <div> &nbsp;</div>

MSF / Moreška i Kumpanije - plesovi s mačevima na otoku Korčuli

<p> U sklopu 56. Međunarodne smotre folklora Zagreb bit će u Etnografskom muzeju&nbsp; u četvrtak 7. srpnja 2022. u 19.00 sati otvorenje se izložbe More&scaron;ka i kumpanije - plesovi s mačevima na otoku Korčuli iz Gradskog muzeja Korčula.</p> <p> <img alt="" src="/files/images/2022/mores.jpg" style="width: 450px; height: 253px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <div> Vi&scaron;e o programu ovogodi&scaron;njeg MSF-a pogledajte na ovim poveznicama:</div> <div> &nbsp;</div> <div> PROGRAM: https://msf.hr/program/&nbsp;&nbsp;</div> <div> SUDIONICI:&nbsp;https://msf.hr/sudionici/&nbsp;</div> <p> &nbsp;</p>

Mogućnosti za ''22 / Beštak&Leko: ''U našoj novoj ekstravagantnoj radnoj sobi nije dozvoljeno izuvanje cipela''

<div> U Muzeju suvremene umjetnoszi uz projekt &bdquo;Mogućnosti za &#39;22&ldquo; bit će u četvrtak, 7. srpnja. 2002. u 20 sati otvorenje izložbe Be&scaron;tak&amp;Leko: &bdquo;U na&scaron;oj novoj ekstravagantnoj radnoj sobi nije dozvoljeno izuvanje cipela&rdquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Druga je godina projekta &bdquo;Mogućnosti&ldquo; koji je pokrenula kustosica MSU-a Leila Topić u suradnji sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti koji je osmi&scaron;ljen da olak&scaron;a mladim umjetnicima ostanak u profesionalnom polju. Tako je ove godine mogućnost da izloži svoj rad u MSU dobio umjetnički dvojac Be&scaron;tak&amp;Leko za rad &bdquo;U na&scaron;oj novoj ekstravagantnoj radnoj sobi nije dozvoljeno izuvanje cipela&rdquo;. Radna grupa u sastavu Ivan Slipčević, Mirjana Vodopija i Vlasta Žanić s Akademije likovnih umjetnosti te kustosica MSU-a Ivana &Scaron;e&scaron;lek i autorica koncepta Leila Topić od dvadesetak predloženih umjetnika, odabrala je tim Andreja Be&scaron;taka i Anje Leko.</div>

Drugarstvo / Zbirka kao glagol

<p> Izložba naslova &bdquo;Drugarstvo&ldquo; druga u ciklusu izložbi &bdquo;Zbirka kao glagol&ldquo; otvorit će se u Muzeju suvremene umjetnosti u četvrtak, 7. srpnja 2022.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon izložbe &bdquo;Tužne pjesme rata&ldquo; o ratu i nasilju, &bdquo;Drugarstvo&ldquo; otvara temu solidarnosti i suosjećanja, uloge umjetnosti i muzeja u pobolj&scaron;anju svijeta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Solidarnost i suosjećanje važni su za zajednicu jer je ujedinjuju u zajedničkom djelovanju, u idejama i etici koje nadilaze statusnu, klasnu, rasnu, nacionalnu, etničku, spolnu diskriminaciju. Takve zajednice su umjetnički kolektivi, okupljeni građanke i građani, skupine ujedinjene kulturama otpora, feminizmom, zajedničkim zalaganjem za klimatsku i okoli&scaron;nu pravdu, reaproprijacijama povijesti i kolektivnog sjećanja te zacjeljivanjem individualnih i kolektivnih trauma.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba predstavlja radove iz zbirke MSU-a: umjetničkih kolektiva, kao i radove umjetnica i umjetnika, realiziranih u suradnji sa zajednicama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom želimo ukazati i na lokalnu horizontalnu suradnju (uključenost MSU-a u suradnji s nevladinim udrugama i akterima na kulturnoj sceni), MSU u solidarnosti s ostalim muzejima i institucijama stradalima u potresu i bez prostora za rad. Želimo potaknuti promi&scaron;ljanje drugarstva na temama solidarnosti, empatije, kolektivizma i zajedni&scaron;tva, etike brige za druge... Ujedno &bdquo;Drugarstvom&ldquo; ukazujemo na specifično povijesno iskustvo geografske regije kojoj pripadamo. Može li drugarstvo kao ideja istinske i trajne solidarnosti okupiti ljude u zajedni&scaron;tvu oko lokalnih i svjetskih kriza?</p> <p> &Scaron;to drugarstvo danas predstavlja, koje ideje i vrijednosti ga oblikuju?</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ciklusom izložbi <em>&bdquo;</em>Zbirka kao glagol&ldquo; želimo naglasiti ulogu muzeja kao mjesta otvorenog za različite zajednice, za kritičko promi&scaron;ljanje stvarnosti i pro&scaron;losti. Muzej gradi nas i mi gradimo Muzej!</p> <p> &nbsp;</p>

Ivica Malčić : Zoran Pavelić / Koncept slike : Slika koncepta

<div> U srijedu, 6. srpnja 2022., u 20 sati u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti bit će otvorenje izložbe dvojca <strong>Ivica Malčić : Zoran Pavelić čiji je naslov</strong>&nbsp;<strong>Koncept slike : Slika koncepta</strong>. Kustosi izložbe jesu Branko Franceschi i Željko Marciu&scaron;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Polazeći sa koncepcijski suprotnih polazi&scaron;ta - Ivica Malčić s pozicije tradicionalne likovnosti, a Zoran Pavelić postkonceptualne umjetnosti - susreću se u neortodoksnom pristupu slikarskoj disciplini. Obojica koriste tekst i reference na ključne kulturne ličnosti i pojave, pa time sublimiraju najvažnije dileme, problematiku i pojave koje su odredile konstrukt vizualne kulture na prijelazu milenija, s naglaskom na lokalne teme i sadržaje. Stoga njihovo paralelno predstavljanje u NMMU publici otvara pogled na temeljna kulturolo&scaron;ka pitanja: &scaron;to je i &scaron;to bi umjetnost, a posebno slikarstvo, danas trebali biti, koja je pozicija umjetnika i kakav je sa umjetnikove strane pogled na konstrukt kustos &ndash; institucija &ndash; publika o kojem ovisi njegova egzistencija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Opus Zorana Pavelića jedan je od najosebujnijih fenomena suvremene hrvatske vizualne umjetnosti. Pavelić je sposoban kako za velike geste i monumentalne realizacije, tako i za suptilne opservacije minimalističkog izvedbenog intenziteta. . ..</div> <div> Branko Franceschi</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> ... Ivica Malčić je slikar koji živi vlastitu sliku i slikarstvo do srži egzistencije. U motive autorova slikarstva utkan je &ndash; izražen u ispovjednoj formi &ndash; umjetnikov život i stoga je ono vjerodostojno i istinito.&nbsp;</div> <div> Željko Marciu&scaron;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi na poveznici:&nbsp;<a href="https://nmmu.us17.list-manage.com/track/click?u=509c521834c155a5e563cbd2d&amp;id=23dfa75551&amp;e=8b82e94d65" target="_blank">https://nmmu.hr/2022/06/03/uskoro-u-nmmu-ivica-malcic-zoran-pavelic-koncept-slike-slika-koncepta/&nbsp;</a></div>

Irena Kečkeš / Priča bez kraja - drvorezi, linorezi, instalacije, suradnje

<p> Izvor:&nbsp;<a href="https://mgk.hr/galerija-vjekoslav-karas/novosti/otvorenje-izlozbe-irene-keckes-prica-bez-kraja-drvorezi-linorezi-instalacije-suradnje/"><span style="color:#009ee3;">https://mgk.hr/galerija-vjekoslav-karas/novosti/otvorenje-izlozbe-irene-keckes-prica-bez-kraja-drvorezi-linorezi-instalacije-suradnje/</span></a></p> <p> O umjetnici:&nbsp;<a href="https://irenakeckes.wixsite.com/irenaart/about"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">https://irenakeckes.wixsite.com/irenaart/about</span></a></p> <div> &nbsp;</div> <p> &nbsp;</p>

MSF / Tibeti Međimurja i Podravine

<div> U sklopu 56. Međunarodne smotre folklora Zagreb bit će u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u srijedu 6. srpnja u 19.00 sati otvorit će se izložba Tibeti u Međimurju i Podravini iz Muzeja Međimurja Čakovec i Muzeja grada Koprivnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <img alt="" src="/files/images/2022/tibeti.jpg" style="width: 450px; height: 253px;" /></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o programu ovogodi&scaron;njeg MSF-a pogledajte na ovim poveznicama:</div> <div> &nbsp;</div> <div> PROGRAM: https://msf.hr/program/&nbsp;&nbsp;</div> <div> SUDIONICI:&nbsp;https://msf.hr/sudionici/&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Božica i konjanici 1 – Kultni sinkretizam Donje Panonije

<p> U Galeriji Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu do 30. srpnja 2022. godine posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu<strong>&nbsp;&bdquo;Božica i konjanici 1 &ndash; Kultni sinkretizam Donje Panonije&ldquo;.&nbsp;</strong>Tko je božica, a tko konjanici uz nju, koje je sredi&scaron;nje božanstvo Kulta, a tko &scaron;tovatelji Kulta, tek su neka od interpretacijskih nedoumica na koje ne postoje definitivni, nedvosmisleni odgovori. Izložba posjetitelju pruža mogućnost da u vidu pisanih komentara ponudi svoje odgovore, poimanje i interpretacijske ideje o ovom Kultu. Komentari i interpretacijske ideje bit će doprinos nadolazećoj izložbi, pro&scaron;irenoj i korisničkim poimanjima dopunjenoj, Božica i konjanici 2.<br /> <br /> Izložba&nbsp;<strong>Božica i konjanici 1</strong>&nbsp;jest koncept koji bri&scaron;e linearne&nbsp;granice između istraživačkog procesa, oblikovanja izložbe i&nbsp;posredne komunikacije s korisnikom. Izložba ih stapa u jedinstven i nadopunjujuć izložbeno-istraživački proces. Bez pretenzija da se dopadne &bdquo;svim skupinama posjetitelja&ldquo;, kao krajnjeg korisnika primarno adresira publiku s izraženim interesom za rimsku religiju i kultove. Njena refleksivnost očituje se u samom konceptu koji nije linearan, ne&nbsp;nudi autorovu interpretaciju koja se posredno komunicira&nbsp;krajnjem korisniku, već krajnjeg korisnika izravno uključuje u izložbeno-istraživačko, na fizičkoj razini kroz izložbeni&nbsp;postav te informacijskoj razini kroz izravnu komunikaciju s&nbsp;autorom. Krajnji korisnik, a to je stručna publika, time je aktivno involvirana u samu izložbu i u sam istraživački proces.&nbsp;Istraživanje ne prethodi izložbi, već se na razini autor-korisnik, istraživanje i izložba međusobno nadopunjuju&hellip;. do&nbsp;sljedećeg postava, Božica i konjanici 2.<br /> <br /> Studijski karakter vezan je za samu temu kojoj nedostaju gotovi zaključci, dok rapidno raste količina raspoložive građe&nbsp;i hipoteza, uz promjenu paradigme. Studijska i refleksivna,&nbsp;ne daje odgovore i konačne zaključke, već postavlja pitanja&nbsp;i traži odgovore. Stoga izložbu koja je istraživanje u tijeku&nbsp;katalog ne prati, jer će ga izložba formirati, a katalog će slijediti.<br /> <br /> Demistificira, potpuno ogoljuje istraživački i misaoni proces, posjetitelju plasira i spoznaje, i nedoumice, i metodolo&scaron;ki set alata. Korisniku na raspolaganje nudi sve &scaron;to je na&nbsp;raspolaganju imao autor; stol, računalo, literaturu, same&nbsp;pločice, prostor za bilje&scaron;ke, kabinetsku atmosferu, mjesto&nbsp;za opu&scaron;tanje i telefon da nazove pa pita.&nbsp;<br /> <br /> Posjetitelja, prijatelja, kolegu, stručnjaka, poziva da sudjelovanjem i aktivnim angažmanom, komentarom, prijedlogom,&nbsp;kritikom, razgovorom i živom interakcijom s autorom ponudi svoje ideju, tumačenje, znanje i razumijevanje ovog kulta&nbsp;u čijem je sredi&scaron;tu, naizgled, božica s dva konjanika.<br /> <br /> <strong>Tema izložbe je rimskodobni sinkretistički kult znan kao&nbsp;<em>Kult podunavskih konjanika</em>.</strong>&nbsp;Potpun izostanak ovog fenomena kultne fuzije u pisanim izvorima uz tek rijetke epigrafske naznake, dokaze o njegovom postojanju svodi na&nbsp;spomenike u kamenu, keramici, na gemama te, napose, na&nbsp;olovnim pločicama.<br /> <br /> Učestalo i opetovano, na svim se olovnim pločicama, bez&nbsp;iznimke javlja scena stojeće žene nadnaravne veličine odjevene u dugu potpasanu haljinu koju flankiraju dva konjanika.<br /> <br /> Začetak pojavnosti i geneza kulta zasigurno leže u 3. st., u&nbsp;jeku kultnog sinkretizma, s izglednim orijentalnim uplivom,&nbsp;bilo posredstvom doseljenika bilo kroz distribuciju ideje&nbsp;kroz kulturolo&scaron;ki i konfesionalno heterogenu rimsku vojsku.&nbsp;Aktualnost kulta, izgledno se nastavlja i u 4. st.<br /> <br /> <strong>Izložbena građa</strong>&nbsp;svedena je na regionalno najzastupljenije&nbsp;predmete ovog kulta &ndash; olovne pločice. Izložene olovne pločice, gotovo u potpunosti s prostora rimske provincije Donje&nbsp;<br /> Panonije, predstavljaju cjelokupni ansambl nalaza ovog tipa&nbsp;koje čuvaju hrvatski muzeji u Splitu, Zagrebu, Đakovu, Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu i Vinkovcima. Čini se kako&nbsp;su ovom izložbom prvi put na jednom mjestu sumirane sve&nbsp;olovne pločice iz hrvatskih muzeja. Dodatno, sukus znanja&nbsp;<br /> o ovoj temi ponuđen je u masivnoj literaturi, također dostupnoj na izložbi, kako u tiskanom tako i u elektronskom&nbsp;obliku.<br /> <br /> Govoreći o olovnim pločicama, u sredi&scaron;tu proučavanja ove&nbsp;teme jest, tradicionalno, ikonografska analiza s tipolo&scaron;kim&nbsp;određenjem. Nažalost, takav pristup izučavanju teme neće&nbsp;ponuditi jednoznačan odgovor na esencijalna pitanja: Koje&nbsp;je sredi&scaron;nje božanstvo kulta? Tko su &scaron;tovatelji kulta? Kada je&nbsp;kult aktualan? Koja je namjena pločica?<br /> <br /> Izložba stoga predlaže istraživačke smjernice, naslanjajući&nbsp;se na recentne metodolo&scaron;ke pristupe eminentnih autora,&nbsp;kao &scaron;to su prostorna zastupljenost nalaza, statistička obrada, dru&scaron;tvena kontekstualizacija, distribucija olovnih pločica te ujednačavanje raznih tipologija. U tom duhu, tipolo&scaron;ka&nbsp;<br /> podjela kori&scaron;tena na izložbi nastavlja se na onu Vladimira&nbsp;Malba&scaron;ića koju prati velik katalog novoobjavljenih nalaza.<br /> <br /> Impresum:<br /> Organizator: Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu u suradnji s partnerskim muzejima: Arheolo&scaron;ki muzej Osijek, Gradski muzej Požega, Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu, Gradski muzej Vinkovci, Muzej Brodskog Posavlja, Muzej Đakov&scaron;tine<br /> <br /> Autori izložbenog koncepta: Ozren Domiter, Petar Novak<br /> Scenografija i likovno oblikovanje postava: Hana Ivezić, Petar Novak<br /> Konzervatorsko-restauratorska obrada predmeta: Edina Balić, Damir Doračić, Ivana Mlinarić<br /> Stručni suradnici: Ivana Artuković Župan, Jelena Boras, Slavica Filipović, Mirela Pavličić Hein, Ivo Pavlović, TRAC.org, Hrvoje Vulić<br /> Stručni suradnici za knjižničnu građu: Iva Cvitan i Roland Heide<br /> Fotografije: Igor Krajcar<br /> Grafičko oblikovanje deplijana i izrada predmetnih legendi: Srećko &Scaron;krinjarić<br /> Postav muzejske građe: Slađana Latinović<br /> Tehnička realizacija: Ivan Troha, Robert Vazdar, Damir Zbukvić</p>