izložba
Nam June Paik - In the Groove
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/image002.jpg" style="width: 550px; height: 1100px;" /></p>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
13.12.2022. / 28.02.2023.
izložba
Revizija “Žena” / 70 godina Gradskog muzeja Križevci
Gradski muzej Križevci
MJESTO
<div>
U utorak, 13. prosinca 2022. godine u 18 sati, Gradski muzej Križevci organizira otvorenje izložbe “<strong>Revizija ‘Žena</strong>'” koju su pripremili autori i kustosi izložbe Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i Tea Hatadi, kustosica Likovne (umjetničke) zbirke i ravnateljica Gradskog muzeja Križevci.</div>
<div>
</div>
<div>
Prije deset godina tadašnji ravnatelj Gradskog muzeja Križevci, profesor Zoran Homen upravo izložbom koja je okupila izabrana djela iz Likovne (umjetničke) zbirke od njih četrnaest zbirki koje čine fundus Muzeja, obilježio je šezdeset godina postojanja Gradskog muzeja Križevci. Među izabranim djelima na izložbi pojavilo se sedam imena umjetnica. Ove godine Gradski muzej obilježava sedamdeset godina postojanja i ovo je četvrta i posljednja izložba kojom predstavljamo publici i javnosti bogatu baštinu i nasljeđe križevačkog kraja koje se vrijedno njegovalo i nadograđivalo. Naziv izložbe Revizija ‘Žena’ doslovno opisuje pristup kojim su autori izložbe, Franceschi i Hatadi, u početku krenuli. Ušli su u depo Likovne (umjetničke) zbirke i među više od osamsto djela izdvojili onih jedva devedesetak koja potpisuju pedeset i dvije umjetnice. Na izložbi publika će moći uživati u djelima koja su ušla u fundus Muzeja prije sedamdeset godina, iako datiraju puno ranije, do onih djela koje potpisuju mlade autorice koje su ovo ljeto otvarale izložbu u Likovnoj galeriji Muzeja. Tako će se na izložbi moći vidjeti djela umjetnica čija imena donosimo redom kojim su njihova djela uvedene u Likovnu (umjetničku) zbirku Gradskog muzeja Križevci:</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
MAJA MALEŠEVIĆ-DOLENČIĆ, ĐURĐICA BALOG, DUŠICA-IDIS ĐORĐEVIĆ, VILMA SIGETIĆ, NENA GALON, ŠTEFICA MIRIĆ-KATALENIĆ, KATICA AUGUSTINOVIĆ, IVANA PAVUNA, NEVENKA ARBANAS, GROZDANA JARMEK, PAULA KIEPACH-NESTOROFF, LISELOTTE SCHOBER, JELKA STRUPPI-WOLKENSPERG, VESNA SKLEDAR, MARTA MAKANEC-FILIPČIĆ, VESNA ŠOJAT, NASTA ROJC, NADA DOMBAY, CATA DUJŠIN RIBAR, VESNA KAJIĆ, PAVICA PIRC-PETRINJAK, IVANKA HARALAMPJEVA, GORANKA GREGORIN, ANA ZORKO, MILA ŠTROK, DRAGICA LAUŠ, BISERKA VIRIUS, EDIT POSAVEC KOLIĆ, DANICA VUJČIĆ-ZAHRADKA, ANA VERBAS, SLAVA RAŠKAJ, KATARINA SINJERI, GROZDANA (BOBA CSIK) PAVIČIĆ, ĐURĐA POŽGAJ, DORICA MATJAN, MARIJA PUZAK, NADA ŽILJAK, VESNA MARTINJAK, SUNČANICA TUK, ZORICA MAJNARIĆ, TEA HATADI, KRISTINA VUKOVIĆ, DALIA KATAVIĆ, MARIJA KONFIC, MARTA KATAVIĆ, ANA MARIJA SMOLJANEC, ESTERA BALOG, ANA PETEK, ZRINKA ZAGOREC, IRENA JUKIĆ PRANJIĆ, MATEJA RAGUŽ, MIRJANA BALOG</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba će se moći razgledati do 30. siječnja 2023. radnim danom od 10:00 do 13.00 i od 17:00 do 19:00 te subotom od 10:00 do 12:00</div>
<div>
</div>
<div>
Realizacija izložbe sufinancirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
Na pozivnici predstavljamo djela umjetnica (s lijeva na desno):</div>
<div>
SLAVA RAŠKAJ</div>
<div>
Lepeza</div>
<div>
GMK-5955</div>
<div>
</div>
<div>
oko 1900. godine, kombinirana tehnika: gvaš na papiru, dužina 73 cm, ; donacija udovice Julija Csikoa Sesije iz Rijeka; Nakon smrti Julija, sina Bele Csikosa Muzej dobiva na poklon ostavštinu iz njegova ateljea.Tu se nalazilai lepeza koju je oslikala S. Raškaj, a pripadala je Julijevom ocu. Oslikana lepeza. Lepeza nije potpisana. Njezino autorstvo pripisano je Slavi Raškaj zbog okolnosti nalaza i povezanosti s obitelji Csikos kao i činjenici da je ona takve lepeze oslikavala. Autentičnost autorstva potvrdila je poznavateljica Slavinog opusa kustosica Branka Stergar iz Ozlja temeljem analogija.</div>
<div>
</div>
<div>
JELKA STRUPPI-WOLKENSPERG</div>
<div>
Moja majka</div>
<div>
GMK-3238</div>
<div>
</div>
<div>
oko 1910. godine, 100 x 80 cm, ulje na platnu; otkup od obitelji Plaznik sredstvima RSIZa; Izlagana na izložbi “Hrvatsko društvo umjetnosti” u Zagrebu 1909 i na samostalnoj izložbi 1937 Salon Ulrich</div>
<div>
</div>
<div>
MILA ŠTROK</div>
<div>
Klaun</div>
<div>
GMK-5342</div>
<div>
1972. godina, 60,5 x 50,5 cm, ulje na platnu</div>
<div>
</div>
<div>
PAULA KIEPACH-NESTOROFF</div>
<div>
Plesačica</div>
<div>
GMK-1825</div>
<div>
</div>
<div>
1963. godina, 25,5 x 15 cm, gips; poklon autorice za Likovnu galeriju Gradskog muzeja Križevci.</div>
<div>
</div>
<div>
Pratite događanja GMK na stranici: http://www.gradski-muzej-krizevci.hr/</div>
Likovna galerija, Nemčićev trg 6/I, Križevci
Likovna galerija, Nemčićev trg 6/I, Križevci
VRIJEME
13.12.2022. / 30.01.2023.
izložba
Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti
Galerija Klovićevi dvori
MJESTO
<p>
U utorak 13. prosinca u 19 sati Galerija Klovićevi dvori otvara izložbu „Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti“.</p>
<p>
Ove godine obilježava se stotinu godina od rođenja monsinjora Đure Kokše (Molve, 1922. – Zagreb, 1998.), zagrebačkog biskupa, teologa, filozofa, povjesničara, kanonista i sakupljača, dobrotvora hrvatskog naroda i dugogodišnjeg rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu te utemeljitelja raskošne zbirke umjetnina. Zbirka biskupa Đure Kokše pohranjena je na zagrebačkome Kaptolu gdje se čuva uz brojne druge umjetničke vrijednosti Zagrebačke nadbiskupije.</p>
<p>
Tijekom svog života i rada biskup Kokša sustavno je prikupljao umjetnička djela brojnih domaćih i stranih majstora iz različitih umjetničkih razdoblja u rasponu od pet stoljeća (16. – 20. st). Zbirku čine četiri zasebne, unutar sebe zaokružene cjeline: Zbirka slika starih majstora, Zbirka inozemnih umjetnika 20. stoljeća, Zbirka hrvatskih umjetnika 20. stoljeća te Zbirka hrvatskih naivnih umjetnika. Naći će se tu ostvarenja talijanskih, nizozemskih, francuskih, engleskih i drugih slikarskih škola od 16. do 19. stoljeća, radovi modernih i suvremenih inozemnih umjetnika među kojima se ističu radovi talijanskih futurista, potom djela ponajboljih domaćih umjetnika poput Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Mate Celestina Medovića, Vanje Radauša, Gabrijela Jurkića i Jurja Škarpe pa sve do radova njegovih zemljaka, prvaka hrvatskog naivnog slikarstva Generalića, Rabuzina i Lackovića.</p>
<p>
</p>
<p>
Dio je njegove ostavštine predstavljen javnosti davne 1989. godine u tadašnjem Muzejskom prostoru, danas Galeriji Klovićevi dvori, gdje ćemo nakon više od trideset godina i povodom stogodišnjice biskupova rođenja opet otvoriti izložbu posvećenu njegovoj bogatoj zbirci.</p>
<p>
</p>
<p>
Kroz dvjestotinjak najznačajnijih djela, Galerija Klovićevi dvori donijet će presjek svih cjelina umjetničke zbirke, a kojima ćemo redefinirati njezin značaj u kontekstu hrvatske likovne umjetnosti. Uz umjetnost, važno nam je i otkriti humanističku osobnost biskupa Đure Kokše, tog renesansnog čovjeka, istaknutog promicatelja kulture i umjetnosti i jednog od najznamenitijih erudita našeg vremena.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 12. ožujka 2023.</p>
Jezuitski trg 4, Zagreb
Jezuitski trg 4, Zagreb
VRIJEME
13.12.2022. / 12.03.2023.
izložba
Fiat lux / Arhitektura
Lošinjski muzej
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/2022/fiat.jpg" style="width: 450px; height: 975px;" /></p>
Palača Fritzi, Vladimira Gortana 35, Mali Lošinj
Palača Fritzi, Vladimira Gortana 35, Mali Lošinj
VRIJEME
13.12.2022. / 05.12.2023.
izložba
Veljko Banović / Smrznute ruke
Muzej Gacke Otočac
MJESTO
<p>
Gacko pučko otvoreno učilište Otočac i Muzej Gacke u suradnji s otočkom podružnicom Doma za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske županije organiziraju izložbu skulptura <strong>Veljka Banovića</strong> u sklopu izložbenog ciklusa „<strong>Smrznute ruke</strong>“.</p>
<p>
Ova izložba prva je samostalna izložba u ciklusu. Veljko Banović korisnik je Doma za starije i nemoćne osobe podružnice Otočac, a svoje skulpture već je izlagao u Zagrebu i Banjoj Luci. Skulpture Veljka Banovića posebne su po tome što uz minimalnu intervenciju iz komada drveta oblikuje različita maštovita bića i šumske životinje različitih formata. Među njima su zastupljene životinje karakteristične za kraj u kojem autor živi, no javlja se i motiv lava, žirafe ili različitih nestvarnih antropomorfnih bića. Materijal za svoja djela - grane i odlomljene komade drveta - pronalazi posvuda u svojoj okolini. U svakom komadu drveta autor odmah prepozna životinju koja se u njemu krije i tek ponekim potezom alata pomogne biću koje je u drvetu skriveno da iziđe na površinu. Zbog takvog pristupa djelu moglo bi se reći da su uz ruke njegov osnovni alat i oči kojima u svijetu oko sebe vidi ono što većini promakne.</p>
<p>
Otvorenje izložbe održat će se 9. 12. 2022. (petak) u 19 sati u izložbenoj dvorani Gackog pučkog otvorenog učilišta, uz prigodni blagdanski program u izvedbi Vokalne skupine Folklornog društva Otočac.</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 30. prosinca.</p>
<p>
</p>
Trg Dražena Bobinca 2, Otočac
Trg Dražena Bobinca 2, Otočac
VRIJEME
09.12.2022. / 30.12.2022.
izložba
COLONIA POLA, QVAE NVNC PIETAS IVLIA…
Arheološki muzej Istre
MJESTO
<div>
Izložba: „COLONIA POLA, QVAE NVNC PIETAS IVLIA…“ rezultat je edukativnog projekta koji je trajao tijekom 2021./2022. godine i u kojemu su sudjelovali Edukacijski odjel Arheološkog muzeja Istre i Talijanska srednja škola Dante Alighieri Pula –Scuola media superiore italiana Dante Alighieri Pola.</div>
<div>
</div>
<div>
Riječ je o nastavku suradnje između ovih dviju institucija započete još 2011. godine projektom „Ugledne Rimljanke i Rimljani iz Arheološkog muzeja Istre“, kada su proučeni portreti i frizure Rimljanki koji se prikazuju na predmetima tada izloženima u sklopu vrijednog stalnog postava Arheološkog muzeja Istre te pojedini važni epigrafski spomenici s područja Pule.</div>
<div>
</div>
<div>
Tada smo, zbog većeg obima i velikog interesa koji su učenici pokazali za teme portreta i frizura rimskih carica, u manjem dijelu obradili temu pulskih latinskih natpisa, uspjevši tek u uvodnim crtama ukazati učenicima na njihovu važnost. Prilika za detaljnije proučavanje vrijednih latinskih napisa grada Pule ukazala nam se nakon 10 godina - 2021. godine.</div>
<div>
</div>
<div>
Projekt i izložba realizirani su uz potporu ravnatelja Muzeja Darka Komše i ravnateljice Talijanske srednje škole Dante Alighieri Pula – Scuola media superiore italiana Dante Alighieri Pola dr. sc. Debore Radolović.</div>
<div>
</div>
<div>
Projekt i izložba: „COLONIA POLA, QVAE NVNC PIETAS IVLIA…“ realizirani su uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</div>
<div>
</div>
<div>
U sklopu projekta proučeni su iznimno važni rimskodobni latinski natpisi Pule.</div>
<div>
</div>
<div>
Sudionici projekta su profesori Talijanske srednje škole Dante Alighieri Pula – Scuola media superiore italiana Dante Alighieri Pola: Marta Banco, profesorica povijesti i talijanskog jezika i književnosti; Tatjana Brenko Reljanović, profesorica latinskog jezika i rimske književnosti i talijanskog jezika i književnosti; Mauro Bortoletto, magistar edukacije povijesti i povijesti umjetnosti, učenici 2.a razreda, smjera Opća gimnazija: Paolo Castellicchio, Demetra Cerovič, Anika Cetina, Andrea Delmonaco, Simone Marsetič, Fabian Matošević, PetraOstović, Leon Paris, Martina Perković, Luka Planinac, Marilena Privrat, Ivona Rašula, Vito Rossanda, Nora Šijan i Korina Višković te voditeljica projekta Giulia Codacci-Terlević, dipl.arheologinja, voditeljica Edukacijskog odjela Arheološkog muzeja Istre.</div>
<div>
</div>
<div>
Sudionici projekta su, pod mentorstvom profesora i arheologinje proučili, kroz terenske nastave, predavanja i likovne radionice u školi sljedeće neizmjerno važne spomenike i pulske latinske natpise koji se na njima nalaze: natpis sa spomenom rimskih duumvira pulske kolonije Lucija Kasija Longina i Lucija Kalpurnija Pizona, uklesan na Herkulovim vratima; natpis sa spomenom pulskog patrona Lucija Menacija Priska koji se nalazi na kamenom bloku iznad Dvojnih vrata; posvetni natpis Salvije Postume i natpise članova obitelji Sergijevaca (Lucija Sergija, Gneja Sergija i Lucija Sergija Lepida) koji se nalaze na atici Slavoluka Sergijevaca, posvetni natpis na Augustovu hramu; zavjetni natpis božici Nemezi koji potječe iz pulskog amfiteatra - Arene - te novovjekovni latinski natpis posvećen mletačkom senatoru Gabrieleu Emu koji se nalazi na kamenoj ploči ugrađenoj u vanjski zid sjeverozapadne kule pulske Arene.</div>
<div>
</div>
<div>
Voditeljica Edukacijskog odjela koja je arheologinja po struci, te profesori škole koji su po struci profesori: latinskog i talijanskog jezika, povijesti i likovne kulture, iznijeli su učenicima- svatko u skladu sa svojim područjem rada - informacije vezane uz arheološki kontekst,nastanak, osnove epigrafije, jezične specifičnosti vezane za natpise, povijest, arhitekturu, likovne karakteristike i dataciju odabranih natpisa i povezanih spomenika.</div>
<div>
</div>
<div>
Učenici su dodatno, pod mentorstvom svojih profesora izradili seminare i PowerPoint prezentacije čija je tema bila vezana uz ovaj projekt te likovne radove, koji su prikazani u sklopu izložbe.</div>
<div>
</div>
<div>
Obradom ovih važnih epigrafskih spomenika želja Edukacijskog odjela Muzeja bila je prenijeti učenicima važne informacije vezane uz povijest i funkciju objekta, tj. spomenika na kojemu se natpisi i danas nalaze, uz prenošenje dragocjenih informacija koje se u natpisima spominju, poput imena osoba, njihovih funkcija i djela, a koje su ključne za shvaćanje povijesnih zbivanja našega grada.</div>
<div>
</div>
<div>
Nažalost, protokom vremena tonule su u zaborav brojne informacije vezane uz povijest pronalaska i prvotnog smještaja pojedinih važnih epigrafskih natpisa s područja Pule.</div>
<div>
</div>
<div>
Zahvaljujući brojnim stručnjacima, među kojima je i Bruna Forlati Tamaro, arheologinja i urednica 1. volumena – Regio X, Fasc. 1: Pola et Nesactium – važne serije Inscriptiones Italiae, La Libreria dello Stato, Roma, 1947. - te autorica koncepcije stalnog postava Kraljevskog muzeja Istre - Regio Museo dell’Istria, otvorenog 6. listopada 1930. godine, čiji je sljednik Arheološki muzej Istre, danas ipak saznajemo vrijedne podatke o vremenu, okolnostima pronalaska, sadržaju te prethodnom smještaju rimskih epigrafskih spomenika s područja Pule, ali i one koje se odnose na cjeloviti izvorni tekst natpisa koji sadrže vrlo vrijedne informacije o nastanku, povijesti i razvoju grada Pule.</div>
<div>
</div>
<div>
Stoga ovaj projekt i prateća izložba predstavljaju skromnu posvetu Bruni Forlati Tamaro, velikoj arheologinji i znanstvenici, koja je svojim radom i znanjem dala neizmjeran doprinos istarskoj arheologiji.</div>
<div>
</div>
<div>
Oblikovanje izložbe i kataloga potpisuje Dražen Tomić – Kadar; lekturu hrvatskih tekstova Dubravka Blaško; talijanski prijevod tekstova Elis Barbalich-Geromella; fotografije Duško Marušić – Čiči, Manuel Angelini, Andrej Bader i Erika Trbojević; dozvolu za objavu digitalizirane građe Državni arhiv u Rijeci i Dokumentacijski odjel Arheološkog muzeja Istre; dozvolu za izlaganje antičkih nalaza Antička zbirka Arheološkog muzeja Istre; tisak plakata i panoa izložbe Tvornica reklame d.o.o. Pula.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba ostaje otvorena od 9. prosinca 2022. do 19. veljače 2023. te ju je moguće posjetiti svaki dan od 9 do 20 sati u Galeriji C8, u Carrarinoj ulici 8 u Puli.</div>
<div>
</div>
<div>
Kontakt: </div>
<div>
Slađana Bukovac, 095 3372 085</div>
Galerija C8, Carrarina 8, Pula
Galerija C8, Carrarina 8, Pula
VRIJEME
09.12.2022. / 19.02.2023.
izložba
Josip Rončević, Tara Beata Racz i Jurica Pušenjak / What condition my condition is in
Muzej Prigorja
MJESTO
<p>
U Zelenim i plavim Sesvetama, Kelekova 2, Galerija Kurija organizira 8. prosinca 2022. u 19 sati otvorenje izložbe likovnih radova <strong>Josipa Rončevića, Tare Beate Racz i Jurice Pušenjaka: "What condition my condition is in"</strong>.</p>
<p>
</p>
<p>
Katalog izložbe:</p>
<p>
<a href="http://www.muzejprigorja.hr/izdanja/RRP-katalog.pdf" target="_blank">http://www.muzejprigorja.hr/izdanja/RRP-katalog.pdf</a></p>
<p>
</p>
<p>
<em>Ono što spaja ove umjetnike je eros prema stvaralaštvu i eksperimenti s formom. U nizu dosadašnjih izložbi pokazali su vrlo ekspresivne i promišljene kompozicije koje su u maniri nekih od klasičnih hrvatskih modernista – Nives Kavurić Kurtović, Ordana Petlevskog, Ede Murtića. Osvježavajući postavke modernizma, ovi ih umjetnici moderniziraju i uključuju u tijekove najsuvremenije likovnosti, koja je nerijetko figurativna.</em></p>
<p>
</p>
<p>
<em>Izložba osim njihovog stvaralačkog erosa pokazuje i njihov međusobni slikarski dijalog, međusobno ogledanje koje je rezultat zajedničkih promišljanja slikarstva i njegove uloge danas. - </em><strong>Feđa Gavrilović</strong>, autor izložbe </p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Josip Rončević </strong>rođen je 1991. godine u Zadru, gdje je završio gimnaziju. Godine 2015. diplomirao na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, a iste godine upisao je studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 2020. godine u klasi Igora Rončevića. Izlagao je na nekoliko skupnih i samostalnih izložbi.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Tara Beata Racz </strong>rođena je 1991. u Zagrebu. Godine 2016. diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a godine 2019. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dosad je izlagala na nizu skupnih i desetak samostalnih izložbi. Na 5. bijenalu slikarstva dobila je nagradu HPB-a za mladog umjetnika. </p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Jurica Pušenjak </strong>rođen je u Zagrebu 1996., a završio je Likovnu akademiju u Zagrebu 2020. godine. Od 2018. godine djeluje kroz niz skupnih izložbi, a u travnju ove godine napravio je prvu samostalnu izložbu u Galeriji Bačva HDLU-a. </p>
<p>
</p>
<p>
Kontakt:</p>
<p>
Tomislav Mrčić<br />
<a href="http://www.muzejprigorja.hr/" target="_blank">Muzej Prigorja</a><br />
Marketing i PR</p>
<p>
098 202 670</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Zelene i plave Sesvete, Kelekova 2
Zelene i plave Sesvete, Kelekova 2
VRIJEME
08.12.2022. / 20.12.2022.
izložba
Željko Kipke / Od Ritma do Palače uništenja
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<div>
Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 8. prosinca 2022. do 29. siječnja 2023. predstavlja retrospektivnu izložbu vizualnog umjetnika, likovnog kritičara i teoretičara <strong>Željka Kipkea</strong> pod nazivom <strong>Od Ritma do Palače uništenja</strong>. </div>
<div>
</div>
<div>
Koncepciju postava koji kroz sedam dionica u sedam dvorana prvog kata Vranyczanyjeve palače objedinjuje film, ambijentalne instalacije, slike, fotografije i grafike osmislio je sam umjetnik, a riječ je o njegovim antologijskim ostvarenjima nastalim u razdoblju od 1977. do 2022. Uz djela iz Zbirke NMMU za ovu prigodu umjetnička građa posuđena je iz nekoliko hrvatskih muzejskih institucija i privatnih zbirki. Izložbu prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom povjesničara umjetnosti i kustosa Vanje Babića. Grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.</div>
<div>
</div>
<div>
Kao ekstenzija umjetnikove retrospektive u NMMU, u Galeriji MH, od 26. siječnja do 15. veljače 2023., bit će predstavljena Osma soba - izložba s dosad neviđenim umjetnikovim litografijama iz druge polovine sedamdesetih godina prošloga stoljeća.</div>
<div>
</div>
<div>
(…) Radi se o autoru u čijem opusu kronološki slijed nastanka pojedinih radova nije uvijek od presudne važnosti; njegove jednom realizirane ideje ne ostaju nužno usidrenima u prostorno-vremenskim kontekstima svojih izvornih realizacija, već će nerijetko u sebi nositi potencijal svojevrsnih temporalnih fluktuacija, a samim time i značenjskih revitalizacija. Rodonačelnike izgradnje vlastitih opusa kao integralnih te unutar sebe kontinuirano permutirajućih cjelina valja, dakako, potražiti u razdoblju velikih povijesnih avangardi, a Kipke nedvojbeno spada među najautentičnije suvremene nastavljače upravo takvih autorskih strategija. (…)</div>
<div>
Vanja Babić, citat iz predgovora u katalogu</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba u sedam etapa (SEDAM SOBA) zamišljena je nelinearno, u vremenskom rasponu između dva filmska naslova realizirana 2022. i 2021. Od šestominutnog El Palacio Exterminador do naslova Ritam II, recentne montažne permutacije četiri superosmice snimljene 1980. na relaciji između Filozofskog fakulteta i Ulice grada Vukovara (tada Ulica proleterskih brigada). U nelinearni vremenski lanac ugrađena su dva ambijenta, jedan iz 1998. (Marsejska brojalica, ČETVRTA SOBA / IV) i drugi iz 1993. (Kabinet molitvenih strojeva, ŠESTA SOBA / II). Dvojake su funkcije, s jedne strane dvije su sobe međučinovi (intermeca), s druge pak poveznice između različitih medijskih strategija. Kabinet je „most“ između slika iz druge polovice osamdesetih (TREĆA SOBA / V) i znatno kasnijih filmova (primjerice Orson's Direction Sign iz 2015., TREĆA SOBA / V), dočim je brojalica „most“ između filmskih permutacija (Ritam II, PRVA SOBA / A) i struktuaralistički koncipiranih slika i grafika u drugoj polovini sedamdesetih prošloga stoljeća (DRUGA SOBA / O). (…)</div>
<div>
Željko Kipke</div>
<div>
</div>
<div>
Reprodukcija: Željko Kipke, Esa carta de mi flor, 1991. (detalj) ulje na platnu, 152 x 138 cm. Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.</div>
<div>
</div>
<div>
Više o izložbi: <a href="https://nmmu.hr/2022/11/08/zeljko-kipke-od-ritma-do-palace-unistenja/">https://nmmu.hr/2022/11/08/zeljko-kipke-od-ritma-do-palace-unistenja/</a></div>
<div>
</div>
Andrija Hebranga 1, Zagreb
Andrija Hebranga 1, Zagreb
VRIJEME
08.12.2022. / 29.01.2023.
izložba
Zajednički fotografski narativi u Sisku
Gradska galerija Striegl
MJESTO
<div>
Gradska galerija Striegl organizira otvorenje izložbe <strong>Zajednički fotografski narativi u Sisku</strong>, koje će se održati u četvrtak, 8. prosinca 2022., s početkom u 19 sati.</div>
<div>
</div>
<div>
Voditeljica projekta u ime Ureda za fotografiju je Sandra Križić Roban.</div>
<div>
Programska platforma 'Zajednički fotografski narativi' kroz tri je godine djelovanja na području moderne i suvremene umjetnosti istraživala medij fotografije i načine kako je fotografija sudjelovala u društvenim promjenama, prikazivala ih i tumačila. S fokusom na fotografiju u privatnim arhivima, kao i u tiskanim medijima, počevši s razdobljem između dva svjetska rata, željeli smo kritički utvrditi okolnosti pojedinih događaja, prepoznati glavne aktere i uspostaviti kriterije evaluacije arhivskog sadržaja. Kritičkim sagledavanjem historiografskih činjenica, aktivno sudjelujemo u stvaranju novih znanja i interpretacija.</div>
<div>
</div>
<div>
Platforma je namijenjena povezivanju raznovrsnih nezavisnih organizacija i institucija na području Republike Hrvatske, kako bi zajedničkim programom i aktivnostima jačali kapacitete i distribuirali rezultate, razbijajući ustaljene hijerarhije među ustanovama u kulturi te utječući na buduća umrežavanja i zajedničke projekte. Tijekom programske djelatnosti platforma u razdoblju od 2020. – 2022. godine, kroz niz radionica, panela, izložbi i predavanja, pokrenuli smo, i nastavljamo, raspravu o ulozi i važnosti fotografije u tiskanim medijima tijekom povijesti sve do danas. Na taj način želimo pozitivno utjecati na produkciju znanja i umjetničkih praksi, kao i na promociju humanističkih i umjetničkih područja kako bi ostvarili pozitivan pomak u odnosu na dosadašnji nedostatak interdisciplinarnih istraživanja medija fotografije.</div>
<div>
</div>
<div>
AUTORI/CE ISTRAŽIVANJA I TEKSTOVA:</div>
<div>
Tea Hatadi, Gradski muzej Križevci</div>
<div>
Sandra Križić Roban, Ured za fotografiju, Zagreb</div>
<div>
Ante Orlović, Zadar (nezavisni istraživač / independent researcher)</div>
<div>
Valentina Radoš, Muzej likovnih umjetnosti Osijek</div>
<div>
Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb</div>
<div>
Tanja Špoljar, Atelieri Koprivnica</div>
<div>
Lucija Švob, Kreativni kolektiv Kombinat, Rijeka</div>
<div>
Alma Trauber, Gradska galerija Striegl, Sisak</div>
<div>
INSERT: Ana Mušćet s radom 'Borovo sekvence'</div>
<div>
</div>
<div>
Trogodišnji projekt 'Zajednički fotografski narativi' je financiran od strane Zaklade Kultura Nova.</div>
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća), Sisak
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća), Sisak
VRIJEME
08.12.2022. / 31.12.2022.
izložba
Najljepše želje
Gradski muzej Požega
MJESTO
<div>
Gradski muzej Požega u prostoru Galerije Ciraki Gradskog kazališta Požega 8.12. 2022. u 18 sati otvara izložbu „Najljepše želje“. </div>
<div>
</div>
<div>
Na izložbi će biti prezentirano oko 200 božićnih i novogodišnjih čestitki s različitim temama iz Zbirke čestitki Gradskog muzeja Požega. Čestitke nas podsjećaju na jednu lijepu tradiciju ljudske komunikacije ilustriranom kartom s prigodnim čestitarskim tekstom.</div>
Galerija Ciraki Gradskog kazališta Požega
Galerija Ciraki Gradskog kazališta Požega
VRIJEME
08.12.2022. / 31.01.2023.
izložba
Katarina Zdjelar: , in the break
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<div>
<strong>Katarina Zdjelar: , in the break</strong>, prva je samostalna izložba umjetnice Katarine Zdjelar u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, koja će se predstaviti 08.12.2022 - 01.01.2023. radovima: Not a Pillar not a Pile (Tanz für Dore Hoyer), 2017., AAA (Mein Herz), 2016., My Lifetime (Malaika); 2012. </div>
<div>
</div>
<div>
Katarina Zdjelar, umjetnica sa nizozemskom adresom, u svojem umjetničkom radu kombinira različite medije kao što su pokretne slike, zvuk i izvedba. Navedenim strategijama umjetnica istražuje narative, značenja i asocijacije koji se modificiraju kroz različite jezike i kulturalna značenja, u različitim vremenskim okvirima i mjestima njihove izvedbe, oblikujući kaleidoskop prizora, zvukova i vizualnih doživljaja.</div>
<div>
</div>
<div>
Videorad Not a Pillar not a Pile (Tanz für Dore Hoyer), 2017., inspiriran je arhivskim dokumentima preuzetim iz ženskog plesnog studija koji je 1945. u poslijeratnom Dresdenu osnovala Dore Hoyer koreografkinja i ekspresionistička plesačica. Kao inspiraciju i polazište svojih koreografija Hoyer je našla u grafičkim radovima umjetnice Käthe Kollwitz. Instalacija Katarine Zdjelar Not a Pillar not a Pile (Tanz für Dore Hoyer) polazi od umjetničkog susreta umjetnica Kollwitz i Hoyer, i reflektira njihove zajedničke afinitete koji se reflektiraju kroz ideje solidarnosti, (proto)feminističkog pacifizma i koje su odraz kolektivne transformacije koja nije određena vremenom, klasnim i društvenim razlikama. U realizaciji videorada sudjelovali su plesači i aktivisti iz cijeloga svijeta, koji su za potrebe snimanja ovog rada nosili kostime s uzorkom koje su napravile radnice tekstilne tvornice Pausa u Njemačkoj, čiji antifašistički otpor se reflektira kroz sinergiju radova Dore Hoyer i Kate Kollwitz. Grafički radovi Kate Kollwitz inspiracija su za obrise na drvenim pločama koji su kao kulisa postavljeni u prostor galerije. Not a Pillar not a Pile (Tanz für Dore Hoyer) otvara prostor unutar kojeg jedno tijelo susreće drugo, kao mjesto otpora i mogućnosti, ukazujući na fragilnost kolektivnog djelovanja u sadašnjosti.</div>
<div>
</div>
<div>
Videorad AAA (Mein Herz), 2016., u cijelosti je snimljen u jednom kadru, koji prikazuje lice mlade žene koja uz glazbenu podlogu istodobno izvodi četiri različite skladbe. U želji i namjeri da zadrži izvorni stil, ritam i tempo skladbi koje izvodi, ona vokalno prolazi iz jedne skladbe u drugu. Promatrajući njezino lice i slušajući njezin glas, svjedoci smo tenzija između tišine, glazbe, zvukova i riječi i nastojanja da se održi kontinuitet uspostavljen na prekidima i lomovima. Lice i glas mlade žene mapirani su kao mjesto lomova i kontinuiteta, dok svaki prekid i trenutni mûk (tišina) su prostor za bijeg i ponovni dolazak u prostor značenja.</div>
<div>
</div>
<div>
U videoradu My lifetime ( Malaika), 2012., umjetnica kao glazbenu podlogu koristi Malaiku, ljubavnu pjesmu koja je postala simbol afričke kulturne emancipacije pedesetih godina, u izvedbi Nacionalnoga simfonijskog orkestra Gane. U elegičnom i emotivnom muziciranju orkestra – šezdesetak godina nakon njegova osnutka na valu oslobođenja od kulturnoga kolonijalizma – sažimlju se odnosi kulturnih centara i periferije, modernosti i emancipacije, internacionalizma i lokalnih tradicija te visoke i popularne kulture. Katarina Zdjelar ovim video radom kroz iznimno pažljiv portret glazbenika, koji sviraju daleko od idealnih uvjeta, na suptilan način govori o očekivanjima, stremljenjima i iluzijama upisanima u stvaranje i izvedbu umjetničkih djela, ali i o ideji umjetnosti koja, kroz svu složenost značenja njezinih reprezentativnih formi, povezuje svijet. Također, umjetnica na vrlo intiman i poetičan način ukazuje na aktualna pitanja postkolonijalnih identiteta i njihova performativa, kao i na poziciju pojedinaca unutar geopolitičkih promjena koje neminovno dolaze. </div>
<div>
</div>
<div>
O svojem radu Katarina Zdjelar navodi sljedeće:</div>
<div>
</div>
<div>
„Tijelo zvuka, glasa, jezika središnji su interesi kojima se bavim u svojem radu kao idejama vezanima za strance, otuđenje i normalizaciju. Istražujem procese samorealizacije s njihovim paradoksima, garancijama i neuspjesima. Posebno me zanima inhabitacija neautoritarnih glasova u reguliranim sustavima (znanje, jezik, ideologija), koji preispituju sustave u kojima se pojavljuju u smislu etike, vrijednosti i valute. Ove ideje artikuliram prvenstveno u mediju pokretne slike i zvuka, što su dva elementa koje podjednako koristim u svojim video radovima.</div>
<div>
</div>
<div>
Moj interes za jezik proizašao je iz praktičnih primjena brižne kontrole koju nameću regulirani sustavi društvenog prihvaćanja i inkluzije u razvijenim, liberalnim društvima svijeta, ali i u SF feminističkim djelima, uključujući ono lingvistkinje Suzette Haden Elgin. Dijalektika pojedinca i zajednice interes je mojeg rada. Artikuliram je u procijepu između univerzalno važećeg, apstraktnog jezika i konkretnog, uvijek fizičkog glasa.</div>
<div>
</div>
<div>
Učenje, prakticiranje, vježbanje za mene je od posebnog značaja jer je riječ o kodificiranoj metodi kulturne integracije koja ne uključuje samo simboličku „inicijaciju“ iskorijenjenog pojedinca, već i same materijalne i tjelesne utjecaje koji oblikuju ovo govorno tijelo. Nema glasa bez kalupa, piše Mladen Dolar. Nema glasa bez kontradikcije i nema jednostavnog načina izlaska iz ove neprilike, iz ovog sukoba koji sjedinjuje pojedinačno i društveno, singularno i univerzalno, tijelo i kulturu, užitak i kodeks, slinu i foneme…</div>
<div>
</div>
<div>
Mnoga djela bave se postavljanjem granice, ranjivosti ili neuspjeha, kao i potencijalnostima te izazovima u provođenju društvenih ili estetskih konvencija. U mojem radu, glazba i muzikalnost često dodiruju i obgrljuju ove ideje: glazba služi kao vrata, kao čvor između pojedinačnog i društvenog, kao točka pristupa društvenoj sferi, sredstvo mjerenja ili zvučeće, kompleksne dimenzije subjektivnosti, kulturne razlike i zajedničkog afektivnog odgovora.</div>
<div>
</div>
<div>
U svojim video radovima često koristim modus vježbanja kao metodološki alat. Možda slično idejama Brechta i Müllera, koji su dizajnirali scenarije za rad i ne-rad, skriptiranje u svojim video radovima shvaćam kao kombinaciju dviju sila u igri – možebitnosti i kontrole, odnosno sustava i improvizacije. Nedavno sam proširila ovaj koncept u radovima ‘Reading ‘Europe, where have you displaced love?’’, ‘Not A Pillar Not A Pile (Tanz für Dore Hoyer)’, ali i ranije u radovima kao što su ’My Lifetime (Malaika)’ ili ‘Untitled (A Song)’. Modus vježbanja, iskušavanja odugovlačenja moj je način ispipavanja ovih dviju perspektiva. Annemarie Matzke dobro primjećuje kada ističe da svaka proba istovremeno radi na institucionalizaciji vlastite aktivnosti. U svojoj trajnoj transformaciji, ideja vježbanja kao činjenja dovodi u pitanje uvjete rada kao takvog.</div>
<div>
</div>
<div>
U mojem radu često progovaraju prekidi jer istražujem narative koji ne mogu biti ispričani u kontinuumu. Prekidi koji progovaraju – bilo u tjelesnosti glasa (kao u ‘AAA (Mein Herz)’), poroznosti arhivskog materijala (kao u ‘Not a Pillar not a Pile (Dance for Dore Hoyer)’) ili asinkronicitetu unutar kolektivne izvedbe (‘My Lifetime (Malaika)’) – čine opipljivima praznine. Ovi su prekidi upoznati s povijestima antifašističke i antikolonijalne borbe te učinjeni opipljivima kao rezervirana mjesta ili odskočne daske za potencijale te spekulativno materijalno razmišljanje s ovim povijestima na umu.“</div>
<div>
</div>
<div>
Biografija umjetnice:</div>
<div>
Katarina Zdjelar odrasla je u Beogradu, a trenutačno živi i radi u Rotterdamu. Uglavnom u mediju videa, njezin rad istražuje način na koji se jedno tijelo susreće s drugim kao mjestom otpora i mogućnosti, ukazujući na krhko djelovanje kolektivne akcije u sadašnjosti. Glas, glazba, zvuk i jezik temeljni su interesi njezine prakse. Zdjelar je magistrirala likovnu umjetnost na Institutu Piet Zwart u Rotterdamu, diplomirala je na Sveučilištu umjetnosti u Beogradu i završila dvogodišnju rezidenciju na Rijksakademie van beeldende kunsten u Amsterdamu. Zdjelar je predstavljala Srbiju na 53. Venecijanskom bijenalu. Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama na međunarodnoj razini kao što su 11. berlinsko bijenale, Muzejski biro Stedelijk u Amsterdamu; Muzej fotografije Metropolitan, Tokio; Zaklada Frieze, London; Casino Luxembourg; De Appel, Amsterdam, MACBA Barcelona; MCOB Muzej suvremene umetnosti Beograd; Muzej Sztuki Lodz. Dobitnica je nekoliko nagrada, od kojih je posljednja nagrada MSU-a 54. Zagrebačkog salona (2019.), nagrada Dolf Henkes (2017.), s obzirom na to da je bila jedna od četiri nominirane za prestižnu nizozemsku nagradu Prix de Rome (2017., 2010.). Katarina Zdjelar je glavna mentorica na Institutu Piet Zwart (MA Likovna umjetnost), WdKA Rotterdam, Master Artistic Research na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Haagu i Master Artistic Research in and through Cinema na Nizozemskoj filmskoj akademiji u Amsterdamu.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je realizirana u povodu nagrade koju je Stručno vijeće MSU-a dodijelilo umjetnici Katarini Zdjelar za njezin rad My lifetime ( Malaika) na 54. Zagrebačkom salonu.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je ostvarena uz potporu glavnog partnera Mondriaan Fund, Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.</div>
<div>
</div>
<div>
Sponsor izložbe Samsung.</div>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
08.12.2022. / 01.01.2023.
izložba
Nije on kriv, on je slikar!
Umjetnička galerija Dubrovnik
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/2022/ug-2.jpg" style="width: 450px; height: 319px;" /></p>
Atelijer Pulitika - Tvrđava Sv. Ivana, Dubrovnik
Atelijer Pulitika - Tvrđava Sv. Ivana, Dubrovnik
VRIJEME
08.12.2022. / 05.12.2023.
izložba
Tanja Vujasinović: Rad Tanje V. pronađen u Atelijeru Kožarić
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<div>
U Atelijeru Kožarić koji jse nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti pronađen je rad <strong>Tanje Vujasinović</strong>. U okviru projekta "<strong>Laboratorij za oživljavanje</strong>" bit će 8. prosinaca 2022. u 19 sati prestavljena Tanjina skulptura.</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>O projektu:</strong></div>
<div>
Nikad ništa gotovo, nikad ništa završeno i savršeno“, Kožarićeva je rečenica koja mnogo govori o načinu na koji je pristupao činu stvaranja. Na isključivosti nije pristajao, stvaranje prepoznatljivog i definiranog stila nije ga zanimalo, radije je istraživao i eksperimentirao, koristio raznovrsne, često i netrajne materijale, intervenirao neočekivanim gestama na vlastita djela i iznova ih oživljavao. </div>
<div>
</div>
<div>
U njegovim procesualnim strategijama, Tanja Vujasinović, također kiparica, inspiraciju je pronašla još kao studentica, a poslije, posve spontano, stvaranju je pristupila na sličan, a opet drugačiji način. Opisat će to kao „hod kroz vrijeme u kojemu ista djela često prolaze i kroz nekoliko faza reinterpretacije i rekontekstualizacije, slijedom događaja potaknutih društvenim i osobnim situacijama koje sve manje proizvodim a sve više prepoznajem“.</div>
<div>
</div>
<div>
Prepoznavanje situacije dogodilo se i tada, neočekivanim pronalaskom njezine skulpture u Atelijeru Kožarić. Priča o njezinom putovanju kroz vrijeme – od ideje do materijalizacije u različitim formatima, materijalima i kontekstima, kao i razlogu zbog kojega se zatekla baš tamo – raspliće se u izmišljenom dijalogu s glavnim krivcem, Ivanom Kožarićem, koji je otuđivši jedan rad, nehotice potaknuo nastanak novog.</div>
<div>
</div>
<div>
U scenarij – knjigu umjetnika i zvučnu instalaciju – glumljeni dijalog između dvoje umjetnika, tumačeći genezu „Ukradenog rada“, autorica je infiltrirala izvorne Kožarićeve misli, izjave iz novinskih intervjua ili zapise diskretno, baš kao što je to učinio Kožarić, smjestivši malu Veneru u svom ateljeu među vlastite skulpture. U duhovitom i ležernom dijalogu umjetnica nas polagano uvlači u razmišljanje o promjenjivoj prirodi umjetnosti, nevidljivim ali moćnim sponama koje će je, prihvaćanjem logike slučaja, povezati sa životom, kao i o životu samog umjetničkog djela koje u kontekstu tzv. umjetničkog sustava, može neopazice nestati, kao što može iznova i postati.</div>
<div>
</div>
<div>
Tanja Vujasinović diplomirala je kiparstvo na ALU Zagrebu i završila MA Fine Art na Central Saint Martins College u Londonu. Radi u različitim medijima i umjetničkim formama uključujući skulpturu, multimedijalne instalacije, site-specific intervencije u javnom i galerijskom prostoru i film. Sudjelovala je na brojnim izložbama i filmskim festivalima u zemlji i inozemstvu i niz je puta bila nagrađena za svoj rad. Jedna je od autorica interdisciplinarnog edukacijskog projekta „Grad na drugi pogled“. Predaje na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.</div>
<div>
</div>
<div>
Zvučna instalcija može se poslušati – naravno – tijekom cijele izložbe, a subotom će je publika moći čuti u samom prostoru Atelijera Kožarić, koji će biti otvoren posebno za ovu priliku.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je ostvarena uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</div>
<div>
</div>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
08.12.2022. / 12.12.2022.
izložba
Smiješna strana arheologije
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<div>
U četvrtak 8. prosinca 2022. u Galeriji AMZ (Pavla Hatza 6) otvorit će se izložba <strong>Smiješna strana arheologije</strong>. Izložba koristi 15-tak predmeta iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, ali ih predstavlja na drugačiji, nekonvencionalan i humorističan način.</div>
<div>
</div>
<div>
Posjetiti Galerije AMZ, na dan otvorenja izložbe Smiješna strana arheologije, od 12 do 18 sati, imat će stručno vodstvo s Porinom i Ninom, autorima izložbe. Svi će moći napraviti vlastiti arheomem i glasati za najbolje. Izložba ostaje otvorena do 17. prosinca 2022. Ulaz za posjetitelje je besplatan.</div>
<div>
</div>
<div>
Priče na izložbi predstavljene su ne samo kroz opis predmeta koje ih prate, nego i putem meme-ova, za koje se autori nadaju da će zabaviti publiku. Mnogi se možda pitaju i što je meme? Odgovor na to pitanje možete također pronaći na izložbi, ali ono što se može zasigurno reći je da se radi o jednom od najpopularniji vidova komunikacije u današnje digitalno doba.</div>
<div>
</div>
<div>
Foto:</div>
<div>
Keramička posuda u obliku glave, iz Perua, kultura Chimu, 12.-15. stoljeće</div>
<div>
Igor Krajcar/AMZ</div>
<div>
</div>
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
VRIJEME
08.12.2022. / 17.12.2022.
izložba
Doba leda i vatre
Muzej Brodskog Posavlja
MJESTO
<div>
U Muzeju Brodskog Posavlja bit će 8. prosinca 2022. u 19 sati otvorena izložba „<strong>Doba leda i vatre</strong>“.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba "<strong>Doba leda i vatre</strong>" multidisciplinarna je izložba koja kroz paleontološke i arheološke ostatke s područja brodskog Posavlja govori o najznačajnijim globalnim događanjima tijekom posljednjeg ledenog doba.</div>
<div>
</div>
<div>
Organizirana je povodom 65. godišnjice pronalaska lubanje i kljova stepskog mamuta u kanalu Glogovica u Slavonskom Brodu.</div>
<div>
</div>
<div>
Stepski mamut bio je najprepoznatljiviji eksponat starog postava Muzeja Brodskog Posavlja te mnogim generacijama predstavlja najranije sjećanje na muzej.</div>
<div>
</div>
<div>
Ova izložba prilika je da se s vremenskim odmakom od tri desetljeća i u svijetlu novih znanstvenih spoznaja ponovno predstavi javnosti.</div>
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
VRIJEME
08.12.2022. / 25.03.2023.
izložba
Predstavljanje projekta Mala muzejska enciklopedija, 2. tom i otvorenje izložbe
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
MJESTO
<div>
Projekt <strong>Mala muzejska enciklopedija, 2.</strong> tom ostvaren je suradnjom Muzeja s učenicima starijih razreda osnovnih škola koji su uz pomoć svojih mentora, dio predmeta izloženih u stalnom muzejskom postavu predstavili na enciklopedijski način. Završnica projekta je predstavljanje drugog toma Male muzejske enciklopedije i otvorenje izložbe u četvrtak 8. prosinca 2022. u 17 sati u Muzeju uz nastup Združenog zbora Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića pod ravnanjem profesorice Helge Dukarić Dangubić.</div>
<div>
</div>
<div>
MALA MUZEJSKA ENCIKLOPEDIJA, 2. tom</div>
<div>
nakladnik: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka</div>
<div>
za nakladnika: Nikolina Radić Štivić</div>
<div>
autorica i urednica: Denis Nepokoj</div>
<div>
lektorica: Mihaela Matešić</div>
<div>
fotografije: Hrvoje Franjić, Rino Gropuzzo, Arhiva Muzeja</div>
<div>
dizajn: Vesna Rožman</div>
<div>
tisak: Printera Grupa, Sveta Nedelja</div>
<div>
</div>
<div>
IZLOŽBA RADOVA</div>
<div>
autori radova: učenici starijih razreda osnovnih škola: Belveder, Brajda, F. Franković, Klana, Podmurvice i Srdoči</div>
<div>
te polaznici MuMA-e, Muzejskog malog ateljea i LIADO-a, Likovnog istraživačkog ateljea darovitih osnovnoškolaca</div>
<div>
autorica izložbe: Denis Nepokoj</div>
<div>
autori tehničkog postava: Dino Marković, Darko Takalić</div>
<div>
</div>
Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka
Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka
VRIJEME
08.12.2022. / 08.12.2022.
izložba
Tijelo i teritorij: umjetnost i granice u Austriji danas
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<div>
U Muzeju suvremene umjetnosti od 7. 12. 2022. do 26.3. 2023. moći će se pogledati izložba <strong>Tijelo i teritorij: umjetnost i granice u Austriji danas</strong>.</div>
<div>
</div>
<div>
Tematska okosnica izložbe dvije su dominantne tendencije koje su obilježile noviju austrijsku umjetnost: radikalni performans i feminističko naslijeđe koje daje glas ušutkanima – ženama, queer osobama, doseljenicima, izbjeglicama i migrantima. Tridesetoro umjetnica, umjetnika i umjetničkih kolektiva u sedamdeset djela pokazuju kako se ranjivost tijela, koja se u austrijskoj umjetnosti pojavila još na početku 20. stoljeća, od kraja šezdesetih godina postala glavni medij radikalnih oblika političkog otpora.</div>
<div>
</div>
<div>
Dio povijesnih radova vezan je i uz nekadašnji Trigon, bijenale triju zemalja (Austrija, Italija, Jugoslavija) – koje se u Grazu održavalo do devedesetih godina. Uz teme poput urbanih intervencija, video umjetnosti, umjetničkog procesa i rodnih uloga, unutar izložbi Trigona širile su i razmjenjivale nove umjetničke prakse uključenih zemalja.</div>
<div>
</div>
<div>
Nakon promjene na zemljovidima 1989., otvaranjem vrata globalnim tokovima kapitala i novca, režim političkih granica zamijenio je režim ekonomskih granica. Padom željezne zavjese, Austrija je postala most prema iznova pronađenoj srednjoj i istočnoj Europi, vidljivim i nevidljivim tokovima i mrežama ljudi, robe i kapitala. Ono što izdvajamo kao glavno obilježje u austrijskoj umjetnosti posljednjih desetljeća je internacionalni duh, koji podrazumijeva prava građanstva na fluidnom teritoriju svijeta umjetnosti i koji se, jednako hrabro kao i u revolucionarnim šezdesetima i sedamdesetima, gradi na krhkim poetikama Drugosti.</div>
<div>
</div>
<div>
Izlažu: John Barker / Josef Bauer/ Joachim Baur / Anna Brus / Günter Brus / Club Fortuna / Josef Dabernig / Katrina Daschner/ Ines Doujak / VALIE EXPORT/ Susanna Flock / Gelitin / Nilbar Güreş / Peter Gerwin Hoffmann / Anna Hoffner / Isabella Hollauf / Anna Jermolaewa / Birgit Jürgenssen / Marko Lulić / Richard Kriesche / Maria Lassnig / Luiza Margan / Dorit Margreiter / Friederike Pezold / F.J. Nestler Rebeau / Gerhard Rühm / Toni Schmale / Ingeborg Strobl / Peter Weibel / Erwin Wurm</div>
<div>
</div>
<div>
Kustosice izložbe: Jasna Jakšić i Radmila Iva Janković</div>
<div>
Glavni partneri: Austrijski kulturni forum, Kunsthaus Graz</div>
<div>
Podrška: Ministarstvo kulture i medija, Grad Zagreb, Austrijski kulturni forum, Erste banka</div>
<div>
</div>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
07.12.2022. / 26.03.2023.
izložba
Terallona i heliosfera u Zagrebu - planet Zemlja i Sunce u dvorištima Muzeja grada Zagreba
Muzej grada Zagreba
MJESTO
<div>
U povodu 119. obljetnice osnutka Zvjezdarnice Zagreb (5. prosinca 1903.) te na 115. obljetnicu otvaranja Muzeja grada Zagreba (7. prosinca 1907.), ali i povodom prijateljstva dvaju gradova Brna (Republika Češka) i Zagreba, u srijedu, 7. prosinca 2022. u 18 sati, u dvorištima Muzeja grada Zagreba bit će izložena dva modela na napuhavanje, planeta Zemlje i Sunca, iz Zvjezdarnice i planetarija u Brnu.</div>
<div>
</div>
<div>
Riječ je o dva balona promjera 4 metra, atraktivnim instalacijama popularnim na svim do sada izloženim lokacijama, koje će posjetitelji Muzeja grada Zagreba u našim dvorištima moći pogledati 7. i 8. prosinca 2022.</div>
<div>
</div>
<div>
Mnogo je povoda za ovu suradnju i prigodno događanje. Uz spomenute obljetnice, modeli planeta Zemlje i Sunca bit će izloženi uoči otvorenja izložbe Ivan Standl – Zagrebački fotograf, koja će u Muzeju grada Zagreba biti otvorena u četvrtak, 15. prosinca 2022., u 19 sati. Riječ je o izložbi o fotografu češkoga podrijetla, jednom od pionira fotografije u Hrvatskoj. S ponosom ističemo da je pokrovitelj ove izložbe veleposlanik Republike Češke u Hrvatskoj, Nj. E. gospodin Milan Hovortka, koji će i svečano otvoriti izložbu.</div>
<div>
</div>
<div>
U ovo blagdansko vrijeme, ovim atraktivnim događanjem doprinosimo i bogatom zagrebačkom adventskom programu.</div>
<div>
</div>
<div>
Zvjezdarnica Zagreb poziva sve građane da 7. i 8. prosinca te 15. prosinca, od 20 do 22 sata, posjete Zvjezdarnicu i, u slučaju vedrog vremena, opažaju nebo teleskopima.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
Službeni program obilježavanja 119. obljetnice otvorenja Zvjezdarnice Zagreb bit će održan u Zvjezdarnici, u četvrtak, 15. prosinca 2022.</div>
Opatička 20, Zagreb
Opatička 20, Zagreb
VRIJEME
07.12.2022. / 08.12.2022.
izložba
Dobar tek! Kultura hrane u varaždinskom kraju
Gradski muzej Varaždin
MJESTO
Palača Herzer - Stalni postav Prirodoslovnog odjela "Svijet kukaca", - Prirodoslovni odjel, - Povijesni odjel, - Arheološki odjel, Franjevački trg 10, Varaždin
Palača Herzer - Stalni postav Prirodoslovnog odjela "Svijet kukaca", - Prirodoslovni odjel, - Povijesni odjel, - Arheološki odjel, Franjevački trg 10, Varaždin
VRIJEME
07.12.2022. / 05.11.2023.
izložba
Sustavi i metodologija protuminskog djelovanja i uloga pčela u otkrivanju eksploziva
Tehnički muzej Nikola Tesla
MJESTO
U srijedu, 7.12.2022. povodom obilježavanja Dana zaštitnika pčela i pčelara, svetog Ambrozija, održat će se dva (povezana) predavanja o tome kako se koriste nove tehnologije i koja je svrha praćenje kretanja pčela na testnim minskim poligonima.
Predavanja će se moći pratiti uživo u Demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle u Muzeju te
putem Facebook profila TMNT-a, od 18 sati.
Predavači: Ivan Žanić, voditelj ispitivanja, Hrvatski centar za razminiranje - Centar za testiranje, razvoj i obuku i prof. dr.sc. Nikola Kezić, umirovljeni profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ulaz na predavanja je besplatan.
Zašto su takva istraživanja važna, koji su izazovi i s kakvom opremom rukuju pirotehničari, pojasnit će i pokazati opremu, u prvom predavanju, Ivan Žanić, pirotehničar s dugogodišnjim iskustvom i voditelj ispitivanja Hrvatskog centra za razminiranje.
U posljednjih 30 godina došlo je do velikih geopolitičkih promjena koje izravno ili neizravno utječu na naše živote. U borbenim i ratnim sukobima stradavaju civili i civilna infrastruktura, siju se mine na poljoprivrednim površinama, šumskim putovima, prilaznim cestama do sela i gradova, u kuće i dvorišta postavljaju se improvizirane eksplozivne naprave i mine iznenađenja, a sve s ciljem da se spriječi i ugrozi povratak lokalnog stanovništva u svoje domove.
Stručnjaci u protuminskom djelovanju riskiraju živote da bi stanovništvu omogućili siguran povratak normalnom životu.
Zbog velike mogućnosti stradavanja pirotehničara te zbog olakšavanja njihova posla, istražuju se nove metode i tehnike koje će olakšati i ubrzati razminiranje jer je to dug i težak proces. Jedan od načina je praćenje pčela na testnim minskim poligonima, o čemu će biti riječ u drugom predavanju.
Pčele se dobro orijentiraju u prostoru, a za pronalaženje hrane oslanjaju se na dobro razvijen osjet mirisa. Ukoliko odaberu određenu hranu, ostaju vjerne toj hrani i njezinu mirisu sve dok traje paša, bez obzira što se u okolini javlja novi izvor hrane. Poznavanjem ponašanja i njihove biologije moguće je usmjeriti pčele, na primjer da traže miris koji smo im povezali s izvorom hrane. Pčele je moguće naučiti da aktivno otkrivaju miris eksploziva za četiri do sedam dana, a ostaju zainteresirane za naučeni miris slijedećih jedan do dva dana. Snimanjem pčela u prostoru bespilotnim letjelicama (dronovima) utvrđuje se njihovo okupljanje na prostoru gdje je taj miris prisutan. Miris TNT-a vrlo je diskretan, pa se „obuka“ pčela provodi u mrežastom šatoru i s posebno dizajniranim hranilicama. Do sada je rad na projektu koji će biti predstavljen predavanjem bio sufinanciran EU sredstvima - projekti programa FP7 i sredstvima NATO-a, kroz projekt Science for Peace.
Ivan Žanić - rođen je 1975. u Zagrebu. Posao pirotehničara radi od 2002., nakon što je završio tečaj za pirotehničara na Policijskoj akademiji u Zagrebu. U Republici Hrvatskoj rado je na poslovima razminiranja do 2009. Nakon toga je radio u Africi (Sudan, Uganda, Somalija), Arapskom poluotoku (Saudijska Arabija, Jemen) na uklanjaju i uništavanju minsko-eksplozivnih sredstava (MES), ubojitih neeksplodiranih sredstava (NUS), uklanjanju i uništavanju improviziranih eksplozivnih sredstava (IED), Aziji i Centralnoj Aziji (Kina, Malezija, Indonezija, Tađikistan), Južna Amerika (Kolumbija) SAD i Europa (instruktor za EOD [Explosive Ordnance Disposa] i C-IED). Danas radi u HCR-CTRO (Hrvatski centar za razminiranje - Centar za testiranje, razvoj i obuku), na poziciji voditelja ispitivanja strojeva, zaštitne opreme i metal detektora.
Nikola Kezić - umirovljeni je profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je bio redoviti profesor u trajnom zvanju na katedri za pčelarstvo. Osim na znanstveno-istraživačkom polju, profesor Kezić istaknuo se na polju popularizacije znanosti. Posljednjih godina vodi inkluzivnu školu za pčelare u koju su uključene osobe s invaliditetom. Član je znanstvenog vijeća CTRO-HCR, EURBEE, Research network for Sustainable Bee Breeding. Redovni je član Akademije poljoprivrednih znanosti. Član je međunarodnog časopisa Journal of Central European Agriculture, čiji je nekadašnji glavni urednik. Profesor Kezić odlikovan je Redom hrvatskog pletera te je redoviti suradnik TMNT-a.
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb
VRIJEME
07.12.2022. / 07.12.2022.
izložba
Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<div>
Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 7. prosinca 2022. do 19. veljače 2023. predstavlja izložbu <strong>Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća</strong>. Povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i autorica izložbene koncepcije Iva Körbler nakon dugogodišnjeg proučavanja i istraživanja građe, pronašla je dovoljno elemenata za dešifriranje, interpretaciju i razumijevanje manirizma i manirističkih postupaka u djelima hrvatskih umjetnika 20. stoljeća i novog tisućljeća iz zbirke NMMU. U postavu izložbe prezentirano je više od stotinu i trideset djela, a riječ je o skulpturama, slikama, radovima na papiru, grafikama i instalacijama. Uz umjetnine iz Zbirke NMMU za ovu prigodu nekolicina njih posuđena je iz privatnih kolekcija u Hrvatskoj.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>Autorica o izložbi - Iva Körbler: Prilog tumačenju manirizma na djelima hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća</strong></div>
<div>
</div>
<div>
Kada danas navodimo pojam manirizma i manirističke umjetnosti, dakle, manirističku epohu u europskoj umjetnosti između 1520. i 1650. godine, u pravilu ju i struka percipira kao dekadentni otklon od svega klasičnog, petrificirani ili oslabljeni kôd ranijeg „čistog“ stila, maniru i maniriranost u negativnom kontekstu. Bez ozbira što su brojni suvremeni teoretičari i filozofi dali izniman prilog pravilnom tumačenju kompleksnosti manirističke epohe i umjetnosti (Gustav René Hocke, Wilhelm Weischedel, Ernesto Grassi, Arnold Gehlen, Karl Jaspers i dr.) ili što su mnogi nadrealisti otvoreno isticali kako se napajaju na umjetnosti manirizma (P. Klee, M. Ernst, F. Léger, H.. Arp, S. Dali i dr.), manirizam još nije podignut na razinu čistog stilskog fenomena 20. i 21. stoljeća poput ekspresionizma ili nadrealizma. (Neki teoretičari likovne umjetnosti i književnosti čak smatraju kako je doba između 1850. i 1950. također druga velika maniristička epoha jer već tada nastaje nepopravljivi rascjep u osjećaju bitka kod modernog čovjeka).</div>
<div>
</div>
<div>
Preskačući svojim stanjem duha trendove i vrijeme, brojni hrvatski moderni i suvremeni umjetnici stvaraju djela koja formalnim sadržajem i stilizacijom ukazuju kako je manirizam konstanta europskog duha koji se očituje kao pobuna i bježanje od svijeta / optuživanje svijeta i strah od njega, a to se formalno pokazuje kao „deformacija, konstrukcija anti-naturalnih svjetova, zatvaranje u svoje unutrašnje svjetove, ekspresionizam, nadrealizam i hermetična apstrakcija“ (Hocke). Današnji je umjetnik trajno podvojen, razjedinjen, izbačen iz svoje harmonije i simbolički idealne proporcije, egzistencijalno i emotivno-psihički trajno izvan ravnoteže jer živi u pomaknutom i iščašenom svijetu, a to se nije katarzično razriješilo postmodernom epohom.</div>
<div>
</div>
<div>
Godinama proučavajući građu, smatram kako postoji dovoljno elemenata za dešifriranje, interpretaciju i razumijevanje manirizma i manirističkih postupaka u djelima hrvatskih umjetnika 20. stoljeća i novog tisućljeća. Prikupljanje amblematskih djela i rad na izložbi najvećim je dijelom povezan s istraživanjem fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, i nastavlja se na seriju fenomenoloških izložbi iz fundusa NMMU- a. Moje osobno viđenje manirističkih postupaka i gesti u djelima hrvatskih modernih i suvremenih umjetnika ovom je izložbom vezano uz traganje za srodnim djelima koja postoje u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, kako bi se muzejsku zbirku i na taj način sagledalo iz novog stilskog i fenomenološkog rakursa. Naravno i da izvan NMMU- a postoje brojna djela hrvatskih umjetnika koja nose manirističke elemente u tretmanu motiva, elemenata likovne forme, kao i stila, a ovom problemsko-fenomenološkom izložbom dajemo mogućnost njihova lakšeg prepoznavanja.</div>
<div>
</div>
<div>
Mnogo puta smo se u tumačenjima pojedinih opusa hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća znali naći pred zidom: postojeći stilski vokabular jednostavno nije odgovarao, nešto je u interpretaciji nedostajalo za dubinsko prepoznavanje umjetnikova htijenja, metoda rada i stila, i upravo je primjena manirističkih načela u formalnoj i stilskoj analizi adekvatno funkcionirala kao ključ koji djelu najednom, neočekivano daje novi i precizan smisao. Da bismo taj kanon u svojoj mnogoznačnosti mogli optimalno primijeniti na radove hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća, potrebno se okrenuti modernim interpretacijama i koncepcijama manirizma, među kojima se najviše ističe djelo Gustava Renéa Hockea „Svijet kao labirint – manira i manija u europskoj umjetnosti od 1520. do 1650. i u suvremenosti“ iz 1957. godine. Hockeov pristup i vokabular manirizma je, naravno, jedna od mogućnosti analize, no on se kroz zadnjih petnaestak godina osobne interakcije s hrvatskim umjetnicima pokazao idealnim jer fenomenološki pokriva sav na prvi pogled heterogen i kompleksan raspon njihovih umjetničkih koncepata i rukopisa.</div>
<div>
</div>
<div>
Vizualni čudesni efekti i konstrukcije (tzv. effetti meravigliosi, prospettiva accelerata), mistični simboli i parabole, dvosmislenosti, deformacije i anamorfoze već posjeduju prema teoretičarima manirizma u sebi ekspresivnu i nadrealnu (denaturiranu) prirodu, stoga manirizam kao poetološko-morfološki fenomen već u sebi uključuje ekspresionizam i nadrealizam – a oni su dokazano dvije velike kontnuirane stilsko-problemske linije u umjetnosti 20. stoljeća do danas. U tom smislu, ako manirizam shvatimo kao vrhovni, superordinirani pojam za tzv. subjektivni, anti-klasični, anti-naturalni stil – kao što su ga osim teoretičara 16. i 17. stoljeća tumačili u novije vrijeme A. Warburg, E.R. Curtis, M. Dvořák i E. Panofsky, on se otkriva kao nezaobilazna treća linija europske umjetnosti i duha.</div>
<div>
</div>
<div>
Možemo nastaviti nizati repertoar motiva / zaštitnih znakova, postupaka ili efekata koje tvore manirističku svijest i djela, i koje ćemo pronalaziti u umjetnosti 20. i 21. stoljeća: irealna fantastika, groteske, kabineti čuda, demonska estetika, sat kao oko vremena, „ali i pijavice koje kod Dalija sišu vrijeme“ (Hocke), umjetna ili denaturirana priroda, motivi čudovišta, smrti i paklenih prizora, vizije propasti svijeta, divovi, hermafroditi, stvorovi iz bajki, likovi iz antičke mitologije, motiv jednoroga, arhitektura koja je svjesno puna pogrešaka, labirinti, tzv. arhitektura koja se ruši, slike kao ideogrami, anamorfoze.</div>
<div>
</div>
<div>
Na izložbi će biti predstavljena djela brojnih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća, od onih nedvojbeno manirističkog načina razmišljanja (Boris Bućan, Tomislav Buntak, Ferdinand Kulmer, Željko Lapuh, Dimitrije Popović, Željko Kipke, Duško Šibl, Marija Ujević Galetović, Ratko Petrić, Josip Diminić, Ivo Friščić, Nikola Koydl, Ivica Šiško, Dalibor Stošić, Zlatan Vrkljan, Josip Zanki, Boris Glumac Slavenski), do pojedinih opusa koji se tek sada pokazuju u drugačijoj mogućnosti interpretacije: Robert Auer, Emanuel Vidović, Ljubo Babić, Mirko Rački, Milivoj Uzelac, Miron Makanec, Marijan Detoni, Slavko Šohaj, Antun Babić, Ivo Dulčić, Belizar Bahorić, Željko Hegedušić, Vilim Svečnjak, Vanja Radauš, Frane Paro, Josip Biffel, Ivan Kožarić, Zlatko Bourek, Ivan Lesiak, Valerije Michieli, Borka Avramova, Virgilije Nevjestić, Belizar Bahorić, Nebojša Uglješić, Albert Kinert, Raul Goldoni, Nives Kavurić - Kurtović, Ante Brkan, Vera Fischer, Marijana Muljević, Fadil Vejzović, Munir Vejzović, Ante Orlić, Stanko Jančić, Željko Kipke, Dubravka Lošić, Damir Facan Grdiša, Josip Klarica, Nada Zec Ivanović, Zlatko Zlatić, Robert Šimrak.</div>
<div>
</div>
<div>
(Izložba je posvećena akademiku Tonku Maroeviću s kojim sam dijelila jednaku zaluđenost manirizmom i koji bi bio važan suradnik na izložbi da je još među nama jer me ohrabrivao da se prihvatim ove teme.)</div>
<div>
Iva Körbler</div>
<div>
</div>
<div>
Reprodukcija: Ferdinand Kulmer, Grifozna nježnost, 1986., akrilik na platnu / 162 x130 cm / MG-4463</div>
<div>
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb</div>
<div>
</div>
<div>
2022 © Nacionalni muzej moderne umjetnostiTheme by SiteOrigin</div>
<div>
Kolačići</div>
Andrija Hebranga 1, Zagreb
Andrija Hebranga 1, Zagreb
VRIJEME
07.12.2022. / 19.02.2023.
izložba
Smijem se... LMHO
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/2022/smijem-se.jpg" style="width: 450px; height: 450px;" /></p>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
07.12.2022. / 07.12.2022.