Konstrukcije – retrospektivna izložba Zlatka Kopljara

<div> &nbsp;</div> <div> U Muzeju suvremene umjetnosti bit će u subotu, 14.12. 2019. u 19 sati, otvaranje izložbe ˝<strong>Konstrukcije˝ &ndash; retrospektivna izložba Zlatka Kopljara.</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložba ˝Konstrukcije˝ prvi je retrospektivni pregled stvarala&scaron;tva međunarodno priznatog multimedijskog umjetnika Zlatka Kopljara. Izložba će predstaviti selekciju njegovih najvažnijih radova; od dokumentacije ranih performansa iz 90-ih godina u kojima propituje mogućnosti razumijevanja drugog, položaja umjetnika u ratom zahvaćenom dru&scaron;tvu, nesno&scaron;ljivost ili pak krhkost ljudskog postojanja, sve do multimedijskih instalacija nastalih tijekom pro&scaron;le godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba će predstaviti i radove kojima je umjetnik stekao međunarodnu vidljivost poput fotografskog ciklusa naslovljenog &bdquo;K9 Compassion&ldquo; i &bdquo;K9 Comapssion+&ldquo;&nbsp; gdje je poput suvremenog hodočasnika izveo performans klečanja pred institucijama koje utjelovljuju političku, odnosno umjetničku moć. Usto, retrospektivni prikaz predstavit će odabir Kopljarovih najvažnijih video radova snimljenih od New Yorka preko Var&scaron;ave sve do Zagreba, te recentne instalacije i skulpture koje utjelovljuju umjetnikova razmi&scaron;ljanja o kolektivnom sjećanju, mogućnosti oprosta i iskupljenja i na koncu sumnje u emancipatorsku moć umjetnosti i njezinih institucija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Cilj izložbe je revalorizirati Kopljarov opus, odnosno postaviti ga u&nbsp; &scaron;iri dru&scaron;tveni kontekst s obzirom da se njegovo stvarala&scaron;tvo hotimice opire svrstavanju u poželjne kulturne obzore. Njegova je pozicija u umjetničkoj nomenklaturi dragocjena upravo stoga jer je neodrediva, a radovi interpretativno neiscrpljivi. Kopljar je, naime, uvijek iznad, izvan i protiv struje, a ova izložba poku&scaron;at će &bdquo;razrezati&ldquo; dvojbe o vlastitom umjetničkom poslanju odnosno umjetničkoj (ne)moći.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu ˝Konstrukcije˝ prati opsežno ilustrirana knjiga istoimenog naslova s tekstovima Sanje Cvetnić, povjesničarke umjetnosti i profesorice pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Oryja Deassaua, slobodnog kustosa i kustosice MSU-a Leile Topić koja je ujedno i urednica publikacije. Knjigu će, uz MSU, publicirati i njemačka izdavačka kuća specijalizirana za suvremenu umjetnost &bdquo;Distanz&ldquo;.</div>

Antun Masle (1919.-1967.) retrospektivna izložba o 100. obljetnici slikarova rođenja

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/anma.jpg" style="width: 450px; height: 319px;" /></p>

Dijana Nazor / Otkrivanje slikarskih tajni – InfraredArt

<div> U Galeriju Koprivnica bit će u petak, 13. prosinca 2019. u 18 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Otkrivanje slikarskih tajni &ndash; InfraredArt</strong>&quot; umjetnice <strong>Dijane Nazor</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dijana Nazor, profesorica likovne kulture i vi&scaron;a konzervatorica restauratorica na Odjelu za &scaron;tafelajno slikarstvo Hrvatskog restaruratorskog zavoda u Zagrebu, već se vi&scaron;e godina bavi iznimno intrigantnim i korisnim znanstvenim područjem i temom Slike u infracrvenom području: odlaganje vidljivoga, na čemu je obranila doktorsku disertaciju na ALU u Zagrebu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na nekoliko izložbi do sada, koje su 2016. godine bile umjetnički dio doktorskog rada, slikarica je prezentirala djela u akrilu koja funkcioniraju u dva sloja vidljive i nevidljive stvarnosti. Na prvoj povr&scaron;ini gledamo slike u maniri kolorističke apstrakcije, a u donjem nevidljivom sloju slike &ndash; koji je vidljiv samo infracrvenom kamerom &ndash; postoji potpuno druga c/b slika s novim motivom, pretežno portretima istaknutih europskih umjetnika, motivom anđela, citatima filozofa i umjetnika, ali i dva autoričina autoportreta.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je bila postavljena u Gradskom muzeju Varaždin, a realizirana je sredstvima Grada Koprivnice i Muzeja grada Koprivnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Muzej grada Koprivnice - Galerija Koprivnica</div> <div> Trg dr. Leandera Brozovića 1,</div> <div> 48000 Koprivnica</div> <div> Telefon: +385 48 622 307</div> <div> Telefax: +385 48 222 871</div> <div> e-po&scaron;ta: <a href="http://info@muzej-koprivnica.hr">info@muzej-koprivnica.hr</a></div>

Čega se bojiš? Strah u našoj svakodnevici

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/cega-se-bojis.jpg" style="width: 450px; height: 261px;" /></p>

Milica Reinhart Tešankić & Siniša Tešankić

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/MILICA-REINHART-TE%C5%A0ANKI%C4%86-I-SINI%C5%A0A-TE%C5%A0ANKI%C4%86.jpg" style="width: 450px; height: 569px;" /></p>

Muzejski četvrtak / Predavanje Marije Pletikosić: Odjevanje u Secesiji - povijesni pregled i suvremene stilizacije

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/700.jpg" style="width: 450px; height: 636px;" /></p>

Vice Tomasović / Jaslice u kapeli sv. Arnira

<div> U četvrtak,&nbsp; 12.12. 2019. u 18.30 sati u Kapeli sv. Arnira, Ulica kralja Tomislava u Splitu bit će otvaranje <strong>svjetlosne instalacije</strong> <strong>božićnih jaslica autora Vice Tomasovića</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O instalaciji:</strong></div> <div> Sadržajno specifična svjetlosna instalacija božićnih jaslica Vice Tomasovića za kapelu sv. Arnira zasnovana je na predaji o crkvici svetog Arnira u Poljicima. Crkvica je sagrađena na mjestu na kojemu su splitskog nadbiskupa Arnira kamenovali Omi&scaron;ani. Iz poda crkvice do danas izvire voda za koju puk vjeruje da je čudotvorna i koja stoljećima privlači hodočasnike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Upravo ta čudotvorna voda nalazi se u staklenkama koje su postavljene u konstelaciju koja odgovara sceni jaslica. Posude se međusobno razlikuju veličinom, oblikom i složeno&scaron;ću kristalnog nosača unutar same posude, a svaka staklenka predstavlja jedan od likova koji se u grupi tradicionalno predstavljaju. Unutar staklenke je objekt koja simbolizira pojedini lik: Mali Isus - hostija (neposvećena), Melkior - zlato, Ga&scaron;par - tamjan, Baltazar - smirna...</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ispod svake staklenke nalazi se led rasvjetno tijelo pode&scaron;eno na različitu snagu. Tako je mali Isus najsvjetliji, zatim Gospa, Sv. Josip, pa tri kralja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetniku:</strong></div> <div> Multidisciplinarni umjetnik Vice Tomasović rođen je 1986. godine u Splitu. Nakon zavr&scaron;ene opće gimnazije u Omi&scaron;u, upisuje se na Umjetničku akademiju Sveučili&scaron;ta u Splitu, smjer likovna kultura, gdje diplomira 2009. godine. Osnivač je i ravnatelj Almissa Open Air festivala suvremene umjetnosti u Omi&scaron;u. Predsjednik je Hrvatske Udruge Likovnih Umjetnika u Splitu i voditelj izložbene djelatnosti u Salon Galić. Sudjelovao je na velikom broju samostalnih i grupnih izložbi, umjetničkih festivala i manifestacija kao organizator, kustos, izlagač i izvođač.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Projekt je realiziran suradnjom Galerije umjetnina i Turističke zajednice Grada Splita&nbsp;</div> <div> Na reprodukciji: Vice Tomasović, Sv. Ga&scaron;par, svjetlosna instalacija, 2019.</div>

Marijana Pende / Veselim se susretu?

<div> U Galeriji umjetnina bit će u četvrtak,&nbsp; 12.12. 2019. u 19 sati, otvaranje izložbe Marijana Pende &quot;Veselim se susretu?&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:&nbsp;</strong></div> <div> Praksa Marijane Pende, koja je isključivo posvećena skulpturi, razvija se duž dvije glavne smjernice, međusobno različite i naizgled proturječne. Umjetnica se, zapravo, kreće između jednog pristupa estetsko-osjetilne naravi, usmjerenom k tome da razvije izravan i osjetilni odnos s promatračem (A) te drugog zahtjevnijeg načina koji se je, međutim, razvio iz interesa za oblicima s kojima proizvodni sustavi uvjetuju sada&scaron;njost, živote ljudi i okoli&scaron; (B). U prvom slučaju (A) pažnja je usmjerena izravno ka promatraču, to jest prema krajnjem korisniku, koji dijeli vlastiti fizički prostor s umjetničkim djelom u odnosu vidne blizine: umjetnica zahvaljujući djelu nastoji istražiti perceptivne i emotivne potencijale skulpture. U drugom slučaju (B), međutim, fokus umjetnice je usmjeren na dru&scaron;tvo, subjekt koji je fizički udaljen od promatrača u trenutku kad on izravno doživljava djelo: umjetnica pažnju usmjerava prema kolektivnim aspektima, dru&scaron;tvenim, ekonomskim i političkim dinamikama u koje je djelo uronjeno, to jest, u kulturni kontekst iz kojeg je proiza&scaron;lo.</div> <div> (iz teksta Daniela Capre)</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnici:</strong></div> <div> Marijana Pende diplomirala je 2008. godine skulpturu i instalaciju kod Roberta Pozzobona i suvremenu glazbu kod Nicole Cisternina na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji. Pozvana je na rezidenciju u German Kulturamt Frankfurt u Frankfurtu na Majni. Svoje radove izlagala je u Galeriji Prsten, HDLU u Zagrebu i Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku. Sudjelovala je na izložbi Atelier Aperti na 51. Venecijanskom bijenalu s najboljim studentima talijanskih umjetničkih akademija te na nekoliko izložbi poput Classroom #1 u Museo Madre, Napulj; Odbijeni u Arsenalu Veneciji; Emocije kohabitacije, Galleria d &#39; Arte Moderna Palazzo Forti u Veroni i Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu; Trijenale hrvatske skulpture, Gliptoteka HAZU u Zagrebu 2012., 2015. i 2018. godine. Marijana Pende održala je samostalnu izložbu u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Gliptoteci HAZU u Zagrebu, Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli, te Muzeju Palazzo Costanzi u Trstu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U organizaciji Umjetničke galerije u Dubrovniku izlagala je sa Izvorom Pende i Slavenom Toljem u paviljonu Arsenale Nord tijekom 58. Venecijanskog bijenala, 2019.</div> <div> Marijana Pende živi i radi u Dubrovniku.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je omogućena sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture RH.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi na <a href="http://www.galum.hr"><span style="color:#0000ff;">www.galum.hr</span></a></div>

Nadin: Ponovno otkriveni grad

<div> U četvrtak, 12. prosinca, s početkom u 12 sati, u Zavičajnom muzeju Benkovac, otvara se izložba &quot;<strong>Nadin: Ponovno otkriveni grad</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je rezultat vi&scaron;egodi&scaron;njih istraživanja Odjela za arheologiju Sveučili&scaron;ta u Zadru počev&scaron;i od 2005. godine. Od 2015. godine Odjel za Arheologiju nastavlja istraživanja u sklopu multidisciplinarnog projekta u suradnji s Sveučili&scaron;tem u Maineu (SAD). Godine istraživanja omogućila je financijska podr&scaron;ka niza međunarodnih organizacija i institucija (Hrvatska zaklada za znanost, Dru&scaron;tvo National Geographic, Sveučili&scaron;te u Zadru, Sveučili&scaron;te u Maineu, Zavičajni muzej Benkovac, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Rust Family Foundation). Rezultati dosada&scaron;njeg istraživanja nadinskog arheolo&scaron;kog lokaliteta pružaju jasnu sliku o iznimnom potencijalu Nadina da postane jedna od perjanica kulturno-turističkog razvoja benkovačkog kraja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=95041"><strong>Izvor&nbsp;</strong></a></div>

Splitska luka i povijesna jezgra grada nastali na prikazima do polovice 19. st.

<div> Povodom 40. obljetnice upisa povijesne jezgre Splita s Dioklecijanovom palačom u Listu svjetske kulturne ba&scaron;tine UNESCO-a&nbsp; Hrvatski pomorski muzej Split i Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu organizirali su izložbu. &quot;<strong>Splitska luka i povijesna jezgra grada nastali na prikazima do polovice 19. st.</strong>&quot; Izbor građe je iz fundusa Muzeja. Otvorenje izložbe bit će 12. prosinca (četvrtak) 2019. u 12 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split.</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vi&scaron;e o temi:</strong></div> <div> Rimski car ilirskog podrijetla Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan sagradio je početkom IV. stoljeća veličanstvenu Palaču u uvali Aspalathos, nedaleko od Salone, glavnoga grada provincije Dalmacije. Želio je nakon abdikacije s prijestolja u njoj provesti ostatak života. Palača je najbolje sačuvana carska rezidencija i značajan spomenik kasnoantičkoga graditeljstva u svjetskim razmjerima. Relativno su dobro sačuvani vanjski zidovi ojačani kulama koji opasuju gotovo kvadratičan tlocrt. U južnom dijelu Palače nalazile su se carske odaje okrenute moru. Ispod njih su izvrsno očuvane supstrukcije s pedesetak predsvođenih prostorija. Sjevernije je Peristil, otvorena pristupna dvorana s protironom, Dioklecijanov mauzolej &ndash; velika oktogonalna građevina kasnije pretvorena u katedralu, zatim Jupiterov hram i ostatci termi. U srednjem i sjevernom dijelu Palače su ostatci izvornih ulica koje su dijelile stambene blokove za poslugu i vojnu posadu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kontinuiranost naseljenosti, odnosno transformacija carske rezidencije u ranosrednjovjekovni grad, koji kao povijesna jezgra suvremenog Splita živi i danas, daje palači izuzetnu spomeničku i urbanističku vrijednost.</div> <div> Na antičkom rasteru Palače stoljećima su nastajali objekti od kojih su neki posebno važni za nacionalnu povijest umjetnosti, kao ranosrednjovjekovne crkvice, pleterna ornamentika i kiparstvo karakteristično za starohrvatsku umjetnost IX. i X. stoljeća, zatim romanički spomenici XII. i XIII. stoljeća, među kojima se ističe romanička faza katedrale, vratnice domaćeg kipara Andrije Buvine i brojne stambene kuće i palače sačuvane u cjelini ili u ostatcima. Spomeničkom bogatstvu pridonose kasnogotička-renesansna arhitektonska i kiparska ostvarenja Jurja Dalmatinca, srednjovjekovni fortifikacijski sustav, te palače iz renesansnog i baroknog razdoblja od XV. do XVIII. stoljeća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvan Palače sačuvani su ostatci Dioklecijanova vodovoda, a neposredno uz Palaču na zapadnoj strani, pučka četvrt grada na povr&scaron;ini od oko 20.000 m2 s brojnim spomenicima romaničkoga, gotičkoga, renesansnoga i baroknoga graditeljstva.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Struktura i položaj grada - Palače, dobra povezanost s morem, sa Sredozemljem, i cestama sa zaleđem bili su glavni uvjeti razvitka antičkoga grada u srednjovjekovni grad koji je s vremenom izrastao u moderan lučki grad Mediterana. Danas je Split drugi po veličini grad u Hrvatskoj. Smje&scaron;ten je na obali centralne Dalmacije i njegova povijesna luka je najreprezentativnija putnička luka, treća po veličini na Mediteranu.</div> <div> Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom upisana je u Registar svjetske kulturne ba&scaron;tine 26. listopada 1979. godine, stoga grad Split ove godine svečano obilježava 40. obljetnicu tog upisa. Tome se pridružuju Hrvatski pomorski muzej Split i Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu organizacijom izložbe Splitska luka i povijesna jezgra grada na prikazima do polovice XIX. stoljeća iz Hrvatskoga pomorskog muzeja Split i Arheolo&scaron;kog muzeja u Splitu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uvr&scaron;tenje povijesne jezgre Splita s Dioklecijanovom palačom u Popis svjetske kulturne ba&scaron;tine UNESCO-a znači veliku promidžbu i izvanredno priznanje za grad Split. Ono nas potiče na dodatnu brigu za na&scaron;a kulturna dobra i na jo&scaron; veći trud kako bismo svoju ba&scaron;tinu očuvali u njezinu izvornom obliku i kako bi povijest grada ostala vidljiva pri svakom koraku po njegovim ulicama. Stoga je na&scaron;a obveza &scaron;tititi, održavati i promicati povijesnu jezgru Splita s Dioklecijanovom palačom, koju trebamo očuvati na dobrobit cijelog čovječanstva i prenijeti budućim nara&scaron;tajima. Pritom moramo slijediti načela Konvencije o svjetskoj ba&scaron;tini te se pouzdati da u tome možemo računati na pomoć UNESCO-a i zajednice gradova svjetske ba&scaron;tine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impresum izložbe:</strong></div> <div> Autori izložbe: Danka Radić i Arsen Duplančić</div> <div> Likovni postav: Ika Prpa-Stojanac</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:&nbsp;</strong></div> <div> mr. sc. Damir Kli&scaron;kić, ravnatelj</div> <div> Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu</div> <div> Zrinsko Frankopanska 25, 21000 Split</div>

Ulazeći u dom.... Kultura stanovanja u vučedolskoj kulturi

<div> U Muzeju Vučedolske kulture bit će u četvrtak, 12.12.2019. u 13 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Ulazeći u dom.... Kultura stanovanja u vučedolskoj kulturi&quot;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <p> <img alt="" src="/files/images/2019/vuc.jpg" style="width: 450px; height: 214px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <div> Izložba iz fundusa Muzeja donosi priču o visokom životnom standardu Vučedolaca koji se ogleda i kroz kulturu stanovanja. Uđite u dom trećega tisućljeća prije Krista i povežite se s korijenima uz spomen na na&scaron;ega pjesnika Dragutina Tadijanovića čiji nas stihovi prate s Vučedola od 1957. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz doživljaj prapovijesnog doma, očekuju Vas muzealci koji će Vam prezentirati izložbu i stalni postav, te nastaviti druženje uz radionicu.</div>

Kolekcija za budućnost / Akvizicije 2009.-2019.

<p> <img alt="" src="/files/images/2018/akv.jpg" style="width: 450px; height: 900px;" /></p>

Dođe među narod svoj / Božić u vrijeme Bonifacija Pavletića

<div> Otvorenje gostujuće izložbe Muzeja Moslavine Kutina &quot;<strong>Dođe među narod svoj - Božić u vrijeme Bonifacija Pavletića</strong>&quot; te koncert vokalnog ansambla tradicijske glazbe Muzičke akademije u Zagrebu &quot;<strong>Harmonija disonance</strong>&quot; održat će se u srijedu, 11. prosinca 2019. godine s počecima u 18.30 (izložba) i 19.30h (koncert).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba autorice Slavice Moslavac, muzejske savjetnice i voditeljice etnografskog odjela MMK &quot;<strong>Dođe među narod svoj - Božić u vrijeme Bonifacija Pavletića</strong>&quot; govori o moslavačkim božićnim običajima druge polovice 19. stoljeća u vrijeme Bonifacija.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ansambl &quot;<strong>Harmonija disonance</strong>&quot; projekt je dr.sc. Mojce Pi&scaron;kor i sada&scaron;njeg voditelja ansambla, dr.sc. Jo&scaron;ka Ćalete zami&scaron;ljen kao mjesto susreta studenata Muzičke akademije i vrsnih pjevača tradicijske glazbe. Vođen idejom premo&scaron;ćivanja procijepa između svjetova akademskih i tradicijskih glazbenika, umjetničke i tradicijske glazbe, otvorio je prostor zajedničkog učenja, isku&scaron;avanja i stvaranja glazbe.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Tajne muzejskih čuvaonica - Planine / Međunarodni dan planina

<div> Prirodoslovni odjel Narodnog muzeja Zadar u maloj dvorani Kneževe palače u srijedu 11. prosinca 2019. u 12 sati&nbsp; imat će otvorenje izložbe &quot;<strong>Tajne muzejskih čuvaonica - Planine</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U vrijeme održavanja ove izložbe obilježava se i Međunarodni dan planina te će se u organizaciji Prirodoslovnog odjela održati pet znanstveno popularnih predavanja vezanih uz prostor južnog Velebita. Predavanja će se održati edukativna dvorana Kneževe palače</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Srijeda, 11. prosinca 2019, 12 sati</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Prof. dr. sc. Josip Faričić: Geografski i kartografski okvir Zoranićevih &quot;Planina&quot;.</div> <div> Dr. sc. Jasenka Lulić &Scaron;torić: Mu&scaron;ka i ženska no&scaron;nja Velebitskog podgorja.</div> <div> Dr. sc. Martina Dubolnić Glavan: Kulturno-povijesna ba&scaron;tina u planinama: Velebit i arheologija krajolika.</div> <div> Nikica Bu&scaron;ljeta i Dragica Jović: Turizam i posjećivanje u Nacionalnom parku Paklenica od osnivanja do danas.</div> <div> Prof. dr. sc. Dražen Perica: Da li Velebit raste ili se smanjuje?</div> <div> &nbsp;</div>

ČUDESNI SVIJET ASTROFIZIKE

<p style="text-align: justify;">U <strong>srijedu, 11. prosinca u 18 sati</strong> u kinodvorani Tehničkog muzeja &quot;Nikola Tesla&quot; znanstveno-popularno predavanje na temu:</p> <p style="text-align: justify;"><strong>ČUDESNI SVIJET ASTROFIZIKE</strong><br /> Predavač je Ante Radonić</p> <p style="text-align: justify;">Svakodnevno nam stižu vijesti o uzbudljivim otkrićima nebeskih objekata i procesima u svemiru. Kroz na&scaron; Sunčev sustav upravo prolazi komet koji je dojurio iz nekog drugog, dalekog zvjezdanog sustava. Ovih dana on je snimljen s najvećim teleskopima.&nbsp;<br /> Pričat ćemo i o prvoj, jedinstvenoj slici siluete supermasivne crne rupe. Kako je to snimanje ostvareno? Otkrivena su i galaktička jata koja se sudaraju tamo daleko, u dubokom svemiru. Predavanje će biti popraćeno projekcijom mno&scaron;tva fotografija.</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Ulaznice po cijeni od 15 kn mogu se kupiti na blagajni Muzeja u radno vrijeme i prije početka predavanja. BROJ ULAZNICA JE OGRANIČEN</strong></p> <p style="text-align: justify;">Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;, Zagreb, Savska cesta 18,<br /> tel. 01/48 44 050<br /> marijo.zrna@tmnt.hr</p>

Marija Igaly / "toMAgo"

<div> U Galeriji Prica bit će u ponedjeljak 9. prosinca 2019. u 19 sati otvorenje izložbe <strong>Marije Igaly &quot;toMAgo&quot;</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Cvijeće, kumulirana ljepota prirode često je inspiracija umjetnika. Velika raznolikost oblika slikarskom preobrazbom opredmećuje se u rasko&scaron;i izgleda, sukladnih raznolikosti samih ishodi&scaron;ta, tako i brojnim načinima slikarske interpretacije. Od primjera realistične minucioznosti, do naznake pojedine vrste, ili slutnje samog pojma cvijeta. Krhke lati i tananost cvjetnih stabljika traže suptilnost provedbe adekvatne karakteru darovane ljepote.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Marija Igaly svojim osebujnim pristupom po&scaron;la je od konkretne tvarnosti cvijeta ubranog u prirodi, oblikujući ponuđenim i odabranim nova uprizorenja, motive izrasle na potki posebnosti cvjetnih odora i opčaranosti njihovom lavinom. U formi likovnih minijatura koncentrirala se na cvjetne priče, pretežno načinom figurativnih asocijacija. Ma&scaron;tovito&scaron;ću je cvjetnim cjelinama ili fragmentima florealnog izgradila je poetične originalne kompozicije gdje cvijet ostaje cvijet, s torzom likovne vitalnosti, integrirane u nove mogućnosti i&scaron;čitavanja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Marija Igaly u komornim dimenzijama zadržala je čitkost prikaza, jasno prenijela ideju u djelima sinteze iskustva i kreativne začudnosti. Gradivni elementi su stvarni, s prirodnom bojom, strukturom (posebnim postupkom pripremljeni za sliku) i počinju &quot;živjeti&quot; u drugačijem sadržajnom kontekstu.</div> <div> Marija Igaly je objektivno suženim kolorističkim rasponima, bližih tonskim nijansama s ponekim jačim kromatskim akcentom usugla&scaron;ava i najsitnije sastavnice slike, dajući posebnu važnost samoj teksturi povr&scaron;ine, njene epiderme i niti unutra&scaron;njeg bogatstva. Sugerira i neznatnom reljefno&scaron;ću oblika slojeve prostora i &scaron;arm svjetla i sjene.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Marija Igaly organičkim formama i klicama figurativnog donosi ugođajnost lirskog karaktera, te također u umjetnost dlana unosi i privlačnu notu paradoksa, jer se istovremeno otvara i svijet uzbudljivih mikro jezgri i membrana, ali i reprezentativnost veličajnog.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U redu likovne scene i odmjerenosti ritma i zapleti zagonetnog imaju svoje mjesto. Razložna ornamentalnost često daje okvir prikazima, s narječjima simpatičnih nasada, s uvijek istom lozinkom - branjenja živopisnosti ljepote. Čvrstoća oblika i njihova čednost srasli su u jedinstvu izgleda cvjetne putenosti, odora prirode oplemenjenih umjetno&scaron;ću. S obratima u predvidljivom, s tihom orkestracijom upisanih silnica livada, vrtova, &scaron;umaraka. S ikonografijom dodirivanja intimnog i univerzalnog. Možda je i to bio razlog da se Marija Igaly odlučila za povećavanje formata originala putem svojevrsne grafike. Na taj način otkrivaju se i vjerojatno i nedovoljno vidljive partije, pomoć za bolje sagledavanje činjeničnog, pri čemu draž malenog unikata ne gubi na uvjerljivosti. Isto je isto, a opet drugačije, istog rodoslovlja spremnog za usporedbu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Marija Igaly intrigantnom normom spoznavanja prirodi je dala novu &scaron;irinu i dubinu.</div> <div> Marija Igaly u velikom opusu kontinuiteta i kvalitete produbila je ideju da je u cvijetu sabran svemir, emocije i na&scaron;a misao o ljepoti, u igri optike zemnog i imaginacije.</div> <div> Stanko &Scaron;poljarić</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Biografija umjetnice:</strong></div> <div> 1936. &ndash; Rođena u Zagrebu gdje se &scaron;koluje i živi</div> <div> 1958. &ndash; 1994. &ndash; Radi kao profesor defektolog &ndash; pedagog u Zavodu za odgoj gluhonijeme djece u Zagrebu</div> <div> 1980. &ndash; Počinje se spontano likovno izražavati na nov originalan način; stvara minijature od pre&scaron;anih latica cvijeća, figurativne i bez upotrebe ljepila</div> <div> od 1981. do danas &ndash; Svoje radove sustavno izlaže u zemlji i inozemstvu sudjelovala na vi&scaron;e od 90 skupnih izložbi i 79 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu</div> <div> 1981. &ndash; Postaje članica Likovne udruge &ldquo;Grupa &rsquo;69&rdquo;</div> <div> 1986. &ndash; Primljena u međunarodnu udrugu profesionalnih likovnih umjetnika (IAA AIAP UNESCO)</div> <div> 1987. &ndash; Na godi&scaron;njoj smotri likovnih ostvarenja &ldquo;Grupe ??69&rdquo; prima priznanje &ldquo;Zlatni kist&rdquo; od stručnog žirija: Josip Depolo, Vasilije Jordan, Dubravka Babić</div> <div> 1995. &ndash; Nakon selekcije prispjelih radova pozvana na izlaganje na Međunarodnu izložbu &ldquo;Art &rsquo;95&rdquo; New York</div> <div> 1996. &ndash; Jednomjesečno nagradno putovanje u Ameriku koristi za upoznavanje umjetnosti kao i za prezentaciju svog osebujnog likovnog stvarala&scaron;tva (New York, Washington, Las Vegas, San Francisco, Reno, Portland i Chicago)</div> <div> 1999. &ndash; Registrira i za&scaron;tićuje &ldquo;toMAgo&rdquo; postupak povećanja svojih minijatura; &ndash; na 27. Internacionalnoj izložbi inovacija u Genevi dobiva srebrnu medalju i diplomu za inovaciju &ldquo;toMAgo&rdquo; ; &ndash; na 48. Svjetskom salonu inovacija, otkrića i novih tehnologija u Bruxellesu EUREKA &rsquo;99 za istu inovaciju dobiva brončanu medalju i diplomu</div> <div> &nbsp;</div> <div> Primila do sada brojna priznanja, zahvale, nagrade i diplome.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U zemlji i inozemstvu održala brojne demonstracije rada i likovne radionice za &scaron;to je primila niz pisanih zahvala. Neki od njenih učenika danas i sami izlažu slike izrađene od pre&scaron;anih latica cvijeća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Njezin stvaralački rad dobro je medijski praćen o čemu autorica posjeduje bogatu dokumentacijsku građu, video kazete, audio kazete, članke u tisku, te autorske zapise posjetitelja s brojnih izložbi</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kontakt:</div> <div> Marija Igaly</div> <div> 091/ 787 54 27</div> <div> <a href="http://marija.igaly@gmail.com">marija.igaly@gmail.com</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>