Bojan Mrđenović / Toplice

<p style="line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">U petak, 16. travnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici (Trg Stjepana Radića 5), otvara se samostalna izložba fotografa Bojana Mrđenovića &lsquo;&rsquo;Toplice&rsquo;&rsquo; kojom predstavlja vi&scaron;egodi&scaron;nje fotografsko istraživanje (2011. &ndash; 2020.) u kojem bilježi procese dru&scaron;tvene brige i njege kroz sustav lječili&scaron;nih toplica. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Josipa Lulić. Izložba je koproducirana u suradnji Galerije Galženica iz Velike Gorice i Gradske galerije Striegl iz Siska. Izložba se može razgledati do 7. svibnja.</font></font></p> <p style="line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Bojan Mrđenović svojim objektivom od 2011. godine istražuje kompleks Daruvarskih toplica, izgrađen 1980. na mjestu toplih termalnih izvora poznatih jo&scaron; iz antičkog doba.</font></font></p> <p style="line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Toplice su prostor skrbi zajednice: mjesta gdje bolesnici dolaze na rehabilitaciju, ali i gdje se vikend-posjetitelji zabavljaju, prijatelji susreću, a djeca uče plivati. Zbog svoje dru&scaron;tvene funkcije, toplice u vrijeme kasnog kapitalizma djeluju izglobljeno. U svijetu koji se galopom približava potpunoj komodifikaciji, posebno u sferama zabave, zdravstva i turizma, Mrđenovićeve fotografije djeluju fantazmagorično. Istovremeno, toplice su stvarne i opipljive: ispunjene su ljudskim tijelima, radom koji omogućava njihovo funkcioniranje, materijalno&scaron;ću arhitekture. Dok se krećemo izložbenim prostorom, krećemo se i prostorom toplica, interijerom i eksterijerom, mijenjamo rakurse, primjećujemo detalje i sklapamo cjelinu. Ipak, kada god pomislimo da smo i&scaron;čitali određenu poruku ili ideju kojom možemo jednostavno obuhvatiti izložbu, već će nas iduća fotografija ili njen detalj demantirati: na svaki poku&scaron;aj omeđivanja fotografije odgovaraju interpretativnim vi&scaron;kom koji uvijek usmjerava pogled negdje drugdje. Ove su slike prepune unutarnjih napetosti, supostojećih suprotnosti &ndash; fotografije dijalektike.</font></font></p> <p style="line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Tu dolazimo do osnovne teme Toplica: teza, tek postavljena, smjesta proizvodi i svoju antitezu. Ova se dijalektička igra provlači kroz niz antagonističkih parova: javno &ndash; privatno, prirodno &ndash; dru&scaron;tveno, individua &ndash; kompleks, radnici &ndash; gosti, forma &ndash; sadržaj. Mrđenović fotografira ritam arhitekture hodnika, ali na dnu fotografije vide se kolica koja nas upućuju u potragu za radnicama kompleksa i promi&scaron;ljanje o nevidljivom radu kojeg naziremo tek u tragovima. No radnice ubrzo prestaju biti nevidljive: one sjede i piju kavu na krovu zgrade ili razgovaraju s kupačima. Toplice su izgrađene kako bi služile gostima, a ponegdje ih i apsorbiraju: kupači gube svoje obrise u vodi bazena. Nalazimo se u socijalističkoj arhitekturi jasnog rastera i čvrstih linija, koje nestaju u izmaglici i refleksiji prirode. Javni prostor ispunjen je gotovo nagim tijelima. Ti su antagonizmi sažeti u centralnoj fotografiji, na granici vanjskog i unutarnjeg bazena.</font></font></p> <p style="line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Izložba Toplice potiče na promi&scaron;ljanje samog promatranja stvarnosti, odnosa rada i konzumacije, pitanja o tome &scaron;to je zapravo javni prostor, ili činjenice da je priroda uvijek ujedno i konstrukt. Koristeći mogućnosti i potencijale intrinzične formi fotografije, Bojan Mrđenović postavlja okvir za estetsku spoznaju, zacrtavajući novu dimenziju i kvalitetu teorijskim i političkim temama.</font></font></p> <p style="line-height: 115%"> &nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm; line-height: 115%"> <strong><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">BIOGRAFIJA:</font></font></strong><br /> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Bojan Mrđenović (r. 1987., Virovitica) diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. 2012. godine diplomirao je na preddiplomskom, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Na istom odsjeku danas je zaposlen kao predavač. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izložbama fotografija izlagao je cikluse </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Dobrodo&scaron;li</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">, </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Budućnost</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">, </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Uvozna pustinja</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">, </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Toplice, Grčki dnevnik, Magistrala </font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">te je sudjelovao na brojnim grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Toplice </font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">i </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Grčki dnevnik</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"> također su objavljeni u obliku knjiga. Dobitnik je prve nagrade festivala Rovinj Photodays u kategoriji </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Arhitektura</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"> i Rektorove nagrade Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Dobitnik je </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">nagrade Red Carpet Art Award</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"> za mlade umjetnike, te je prvi dobitnik nagrade </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Marina Viculin </font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">za razvoj fotografskog stvarala&scaron;tva.</font></font><br /> &nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm; line-height: 100%"> <br /> &nbsp;</p> <p class="western" style="margin-bottom: 0cm; line-height: 100%"> <br /> &nbsp;</p>

Kelemenov pozdrav svijetu

<p> &quot;Prvi put sam iza&scaron;ao iz svog malog europskog svijeta i shvatio koliko sam do tada bio u vlasti konvencija, shematičnosti, kanoniziranosti, samozadovoljnosti i kako sam sve izjednačavao, prosuđivao, istim mjerilima.&quot;<br /> Milko Kelemena (Melos II/1974)<br /> <br /> Godine 2012. fond Zavičajnog muzeja Slatina obogaćen je donacijom Milka i Miroslave (Mele) Kelemen među kojima su i osobni predmeti supružnika. Posebno mjesto predstavlja bogata fotodokumentacija s putovanja &scaron;irom svijeta koju čini pedesetak albuma. Fotokamerom zabilježeni su svi trenutci njihovih putovanja, kako fizičke manifestacije tako i osjećajni elementi. Objekt fotografiranja bili su vi&scaron;e ili manje poznate građevine, ljudi i okolina, a njihov realistični prikaz odvodi nas na ta daleka mjesta. Fotografije tržnica, gradskih ulica gotovo da dočaravaju mirise, zvuke i uzavrelu atmosferu mjesta. Nasuprot tome fotografije divljine, krajolika ili hramova dočaravaju osjećaj po&scaron;tovanja, dubokog spokoja i uzvi&scaron;enosti. Fizička, ali i iskustvena putovanja supružnika Kelemen, odvode nas kao promatrače u drugi svijet pomalo stran i nepoznat većini, a ujedno prikazuje Kelemena kao svjetskog putnika &ndash; putnika svijeta.<br /> <br /> Putovanja Milka Kelemena svijetom promatramo kao iskustveni, pedago&scaron;ki i transcendentni osjećaj koji je obogatio osobu i kompozitora Kelemena. Ponajbolji dokaz tome je njegova tvrdnja: Velika putovanja u Japan, Kinu, Indiju, USA, Egipat na Aljasku u Sovjetski Savez, Afriku&hellip; omogućila su mi doživljaj nove svijesti o postojanju, dopustila duboko udahnuti, pogledati lijevo i desno&hellip;(Melos II/1974). U razgovoru s Dieterom K&ouml;lmelom Kelemen kaže: &hellip;kao posljedica mnogih putovanja i iskustava s tim u vezi, sve se to skupilo, stopilo u jednu novu cjelinu. Sva ta iskustva i utjecaji u pro&scaron;losti su bili važni kako da se pronađu nove strukture i zvukovi u kojima i danas mislim, osjećam i radim (Klaugwelten 1997).</p> <p> <br /> Autor izložbe: Srđan Đuričić, Zavičajni muzej Slatina<br /> Kustosica izložbe: Željka Petrović Osmak, Etnografski muzej<br /> <br /> &nbsp;</p>

Juraj Dobrović u Galeriji umjetnina Split

<p> Izložba Jurja Dobrovića zajednički je projekt Galerije umjetnina i Muzeja općine Jelsa. Riječ je o specifičnoj izložbi koja se događa u isto vrijeme na dvije adrese a čije je sjeme posijao sam umjetnik. Naime, Juraj Dobrović je svojim donacijama povezao i na suradnju uputio dvije muzejske institucije. Prvo je 2006. godine Galeriji umjetnina donirao impresivnu kolekciju od 94 svoja rada a 2010. godine rodnoj Jelsi je poklonio obiteljsku kuću s autentičnim namje&scaron;tajem i preko 200 predmeta kulturno povijesnog značaja, pridodav&scaron;i tome zbirku od 60 vlastitih djela. Osjećajući s jedne strane moralni dug prema donatoru a s druge profesionalnu obvezu da se umjetnički iznimno vrijedna građa primjereno obradi i prezentira, navedene muzejske institucije odlučile su udružiti snage na realizaciji izložbe i kataloga koji bi obuhvatili obje donacije. Suradnja je otvorila mogućnost razmjene umjetnina s ciljem da oba postava pruže cjeloviti presjek Dobrovićeva stvarala&scaron;tva.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Galerija-umjetnina-Split/Juraj-Dobrovi%C4%87,-Polje_1964.jpg" style="width: 450px; height: 300px;" /><br /> &nbsp;</p> <p> Likovna kritika odavno je verificirala Dobrovićev opus kao jedan od najznačajnijih prinosa inače snažnoj geometrijskoj i konstruktivističkoj struji hrvatske apstraktne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, koja je započela djelovanjem grupe EXAT početkom pedesetih i nastavljena izložbama međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije. &Scaron;tovi&scaron;e, organizacijom izložbe Nove tendencije u Galeriji suvremene umjetnosti 1961. godine, Zagreb kao sjedi&scaron;te istoimenog umjetničkog pokreta postaje i europski umjetnički centar. Na pet izložbi održanih do 1973. godine promovirana je neokonstruktivistička, konkretna, programirana, kinetička, luminokinetička, optička, ge&scaron;taldička, kompjuterska i konceptualna umjetnost, poticano je kolektivno djelovanje, eksperimentiranje s industrijskim materijalima i istraživanje novih oblikovnih postupaka koji su rezultirali inovativnim vrstama plastičnih objekata.<br /> <br /> Apstraktno djelo, bilo konstruktivne ili ekspresivne provenijencije, postalo je sinonimom modernističke revolucije, radikalno utjelovljenje ideje o autonomiji umjetnosti. Iako se umjetnički i ideolo&scaron;ki kontekst mijenjao, Dobrović je ustrajao na tom kraljevskom putu moderne umjetnosti. Ostav&scaron;i dosljedan u temeljnim umjetničkim i intelektualnim stavovima, Dobrović je u svojim vizualnim istraživanjima bio inovativan, operativno inventivan i problemski radoznao. Tijekom pola stoljeća, radeći u serijama i opsesivno se posvećujući razradi određene teme, producirao je brojne reljefe, objekte, grafičke listove i slike, od kojih mnogi pripadaju antologijskom korpusu hrvatske neokonstruktivističke umjetnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Galerija-umjetnina-Split/Juraj-Dobrovi%C4%87,-Postorna_konstrukcija_a_i_b_1966.jpg" style="width: 450px; height: 300px;" /><br /> &nbsp;</p> <p> &bdquo;Stvarao nisam, već sam možda ne&scaron;to otkrio&ldquo;, svojedobno je izjavio Dobrović, uz napomenu da se &bdquo;uvijek nastojao prepustiti rastu djela gubeći vlastiti trag i slijedeći taj rast poku&scaron;ao pronaći neki sveobuhvatni i okupljajući princip&ldquo;. Izražavanje putem geometrijskih oblika i struktura nastalih primjenom matematičkih modela i vizualizacijom brojčanih odnosa ne predstavlja samo radikalan odmak od mimetičke tradicije zapadne umjetnosti, nego i od aktualnog kasnomodernističkog koncepta djela kao ekspresivnog i spontanog izraza umjetnikove ličnosti.<br /> <br /> Juraj Dobrović rođen je 1928. godine u Jelsi u uglednoj trgovačkoj obitelji čiji su istaknuti članovi aktivno sudjelovali u izgradnji kulturnog identiteta mjesta. Djed Juraj i stric Stjepan bili su među utemeljiteljima jel&scaron;anske Narodne čitaonice 1868. godine, a ujak Ćiro Gamulin legendarni profesor splitske Mu&scaron;ke realne gimnazije. &Scaron;kolovao se u Jelsi, Bolu i Splitu. Iako je krenuo s namjerom da studira arhitekturu, u Zagrebu je zavr&scaron;io Ekonomski fakultet (1956.) i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu (1961.). Prvu izložbu imao je 1962. godine. Osim na izložbama međunarodnog pokreta Nove tendencije sudjelovao je i na prestižnim izložbama u inozemstvu (Venecijansko bijenale 1972. i Bijenale u S&atilde;o Paolu 1973.).</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Galerija-umjetnina-Split/Juraj-Dobrovi%C4%87,-Prostorna_konstrukcija_1966.jpg" style="width: 450px; height: 301px;" /><br /> <br /> <br /> <a href="https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1722/">https://www.galum.hr/izlozbe</a></p>

Produženo trajanje izložbe i vodstvo / SofijaSilvia - Equilibrium

<p> Izložba se produžuje se do 11. travnja, a u subotu, 10. travnja u 17 sati održat će se i stručno vodstvo s kustosicom izložbe Leilom Topić.</p> <p> SofijaSilvia (umjetničko ime Silvije Potočki) odlučila je nazvati svoju izložbu &bdquo;Equilibrium&ldquo;&nbsp; to jest ravnoteža. Za&scaron;to &bdquo;Ekvilibrij&ldquo;?</p> <div class="container-fluid content-container"> <div class="container"> <div class="row"> <div class="col-md-12"> <p> Upravo zbog činjenice da izložene fotografije, izabrane iz nekoliko njezinih recentnih ciklusa poput &bdquo;Urban Animal&ldquo; započet 2004., &bdquo;Pulsations&ldquo; iz 2015., &bdquo;About to Leave&ldquo; iz 2017., &bdquo;Dust to Dust&ldquo; iz 2018. ili &bdquo;Sound of Water&ldquo; iz 2019., dokidaju ideju o dualističkoj podjeli na&scaron;eg svijeta na &bdquo;prirodu&ldquo; i &bdquo;kulturu&ldquo;. Odabirom tema koje se opiru antropocentričnoj logici dru&scaron;tva ranog 21. stoljeća, SofijaSilvia svojim fotografijama podcrtava činjenicu da su dimenzije &bdquo;prirodnog&ldquo; i &bdquo;umjetnog&ldquo; nepovratno i trajno isprepletene, a u njihovoj povezanosti SofijaSilvia traga za ravnotežom.&nbsp;</p> <p> Ono &scaron;to izdvaja fotografije SofijeSilvije od brojnih umjetnika koji u svoj vokabular upisuju takozvani ekolo&scaron;ki zaokret je činjenica da SofijaSilvia ne nameće fotografski vokabular prirodi, njezina kamera ju ne objektivizira nego opona&scaron;a njezine ritmove i oblike, postupak kojeg umjetnica dosljedno provodi i pažljivim aranžmanom fotografija u izložbenom postavu. Opirući se ideji judeo-kr&scaron;ćanske tradicije, o čovjeku stvorenom na Božju sliku koji vlada ostalim živim bićima, SofijaSilvia fotografijama stvara dinamično polje dijaloga &bdquo;prirode&ldquo; i &bdquo;kulture&ldquo; istodobno vizualno efektno i promi&scaron;ljeno dokidajući kartezijanski jaz između čovjeka i svijeta.</p> <p> <strong>SofijaSilvia</strong>&nbsp;(umjetničko ime Silvije Potočki, rođene 1979.) diplomirala je umjetničku fotografiju pri FAMU u Pragu (Filmska i televizijska &scaron;kola pri pra&scaron;koj Akademiji izvedbenih umjetnosti) i magistrirala umjetnost na Central Saint Martins College of Art and Design u Londonu. Izlaže od 1998. godine, a njezini se radovi nalaze u nekoliko važnih privatnih i javnih zbirki. Izlagala je u muzejima i galerijama u Hrvatskoj i u svijetu, uključujući bečku Galeriju Krinzinger (2019.), Umjetničku galeriju Dubrovnik (2017.), zagrebački Francuski institut (2017.), Muzej suvremene umjetnosti Istre (2016.), Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci (2011.) i Camera Austria u Grazu (2008). SofijaSilvia realizirala je nekoliko važnih rezidencijalnih projekata od kojih izdvajamo one koji su značajnije utjecali na njezin umjetnički vokabular: &bdquo;European Eyes on Japan&ldquo; (2019.) u organizaciji EU Japan Fest-a, rezidencijalni program realiziran u suradnji s Europskom prijestolnicom kulture, Rijekom AIR Kuberton u organizaciji Muzej - Museo Lapidarium, Novigrad, Krinzinger projekte iz Beča (Hrvatska, 2018.) i onaj realiziran s Institutom Fran&ccedil;ais (Pariz, 2017.).</p> <p> Njezine su fotografije objavljivane u britanskom časopisu&nbsp;<em>Dazed and Confused</em>, austrijskom&nbsp;<em>Camera Austria International</em>, če&scaron;kom&nbsp;<em>Bloku</em>,&nbsp;<em>Fotografu</em>&nbsp;i&nbsp;<em>Elleu</em>, slovenskoj&nbsp;<em>Fotografiji</em>&nbsp; i&nbsp;<em>Emzinu</em>&nbsp;te domaćim stručnim časopisima poput&nbsp;<em>Art magazina Kontura</em>,&nbsp;<em>Čovjeku i prostoru</em>&nbsp;ili&nbsp;<em>Orisu</em>.</p> <p> Kustosica izložbe: Leila Topić</p> <p> Izvor: http://www.msu.hr/dogadanja/sofijasilvia-equilibrium/635/hr.html</p> </div> </div> </div> </div> <p> &nbsp;</p>

Duška Boban / Zrno - 19

<p> Serija fotografskih diptiha &#39;Zrno &ndash; 19&#39; Du&scaron;ke Boban prvi je put predstavljena javnosti u sklopu online izložbenog projekta &#39;Pogled iznutra&#39; koji je Galerija umjetnina inicirala za vrijeme pro&scaron;logodi&scaron;njeg lockdowna. U trenutku u kojem su pojmovi poput izolacije i distance počeli znatno mijenjati način na koji živimo i percipiramo svoju okolinu, Du&scaron;ka Boban je na novu situaciju reagirala kroz prizmu svoje dugogodi&scaron;nje fotografske prakse usmjerene prema kritičkom promi&scaron;ljanju urbaniteta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Galerija-umjetnina-Split/2.JPG" style="width: 450px; height: 154px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> No, autorica je ovog puta u fokus stavila trenutno najugroženiji segment grada &ndash; njegove stanovnike. Posegnula je u osobnu arhivu analognih fotografija splitskog urbanog krajolika i formirala diptihe rekadriranjem izvorne fotografije te uvećanjem segmenta koji prikazuje dotad gotovo skrivenu ljudsku figuru. Tako se primjerice uz prepoznatljive prikaze arhitekture Radićevih nebodera na Spinutu ili južne fasade bolnice na Križinama nalaze i izdvojeni, slučajno uhvaćeni prizori djevojke koja čita na balkonu ili prolaznika koji je gotovo prikriven sjenom obližnjeg raslinja. S obzirom da je riječ o analognim fotografijama uvećanje njihova detalja je rezultiralo neo&scaron;trim, zrnatim prikazom ljudske figure koji na vizualno sugestivan način otvara novi narativ o odnosu čovjeka i njegove okoline.<br /> <br /> Izložba je realizirana u suradnji sa Galerijom Prozori Knjižnica S.S. Kranjčevića u Zagrebu.<br /> <br /> <strong>Du&scaron;ka Boban</strong> diplomirala je 2000. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Na odsjeku vizualnih komunikacija pri Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje u Ljubljani 2013. godine obranila je magistarski rad pod naslovom &quot;Javni prostor i građanska participacija: Aktivizam i kulturne prakse u Splitu posljednjeg desetljeća&quot;. Članica je ULUPUH-a, HULU Split i Udruge za suvremenu umjetnost KVART. Početkom 2011. pokrenula je neformalnu Inicijativu za Marjan, koja je organizirala niz događanja umjetničko-aktivističkog predznaka s ciljem povećanja svijesti o važnosti očuvanja Park &scaron;ume Marjan kao prirodnog i kulturnog dobra od nacionalnog značaja. U &Scaron;koli za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu predaje stručne predmete fotografija, video i medijski projekti.</p> <p> <br /> <br /> <strong>Vi&scaron;e</strong> o izložbi na&nbsp;<a href="http://galum.hr/izlozbe/izlozba/1721/">http://galum.hr/izlozbe/izlozba/1721/</a><br /> <br /> S obzirom na epidemiolo&scaron;ku situaciju svečanog otvorenja neće biti, već se izložba može pogledati u radnom vremenu Galerije umjetnina: utorak - petak 10 - 18, subota - nedjelja 10 - 14. ponedjeljkom i blagdanima zatvoreno.<br /> <br /> &nbsp;</p> <p> <em><strong><u>fotografija</u>:&nbsp;</strong>Bolnica na Križinama, biv&scaron;a Vojna bolnica arhitekta Antuna Ulricha iz 1965, danas i u službi Covid &ndash; bolnice / analogna fotografija leica formata / print 50 x 75 x 2, 2015</em></p>

Andreja Kulunčić / Vi ste partiju izdale onda kad je trebalo da joj pomognete

<p> <br /> <strong>Otvorenje izložbe </strong>Andreje Kulunčić pod nazivom &bdquo;Vi ste partiju izdale onda kad je trebalo da joj pomognete&ldquo;&nbsp; (Ženski politički logor na Svetom Grguru i Golom otoku) u petak, 9. travnja 2021. u 17 h. Povijesni i pomorski muzej Istre, Gradinski uspon 6, Pula.<br /> <br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Diskusija</strong> History/HERstory: diskusija o ženama u povijesti političkog logora Goli otok održat će se istog dana u 18 sati na otvorenom. Sudjeluju antropologinja Renata Jambre&scaron;ić Kirin i povjesničar Martin Previ&scaron;ić; moderira kustosica izložbe Irena Bekić.<br /> <br /> Otvorenje i razgovor odvijat će se sukladno uputama o epidemiolo&scaron;kim mjerama.<br /> <br /> Izložbu se može pogledati do 18. travnja 2021. U vremenu od 16h do 20h, a nedjeljom od 9h do 20h.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Web site projekta</strong>: www.zene-arhipelag-goli.info</p> <p> <br /> Izvor: <a href="https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=52&amp;idart=2677&amp;lang=1"><span style="color:#0000ff;">ADU</span></a><br /> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Povijesni%20muzej%20Istre/Andreja_Kuluncic__izlozba_u_Puli__sfw.jpg" style="width: 450px; height: 1220px;" /></p>

Čarlijev svijet igračaka

<p> Galerija Koprivnica od 9. travnja do 9. svibnja 2021. predstavlja izložbu radova umjetnika Drage Turine (1943. &ndash; 2020.) - Čarlijev svijet igračaka.<br /> <br /> Poznatom scenografu Dragi Turini - Čarliju srećom je jo&scaron; za života napravljena monografija i valoriziran je njegov rad na način kakav zaslužuje no malo će koji stanovnik Podravine znati da je Turina zapravo &#39;njihov&#39; čovjek. Rođen u Virju nedaleko Koprivnice u vrijeme Drugog svjetskog rata, Turina je studirao u Zagrebu gdje 1965. započinje svoj scenografski rad u studentskim kazali&scaron;tima, a od tada je ostvario vi&scaron;e od 250 scenografskih radova u raznim kazali&scaron;nim kućama, na televiziji i filmu.<br /> <br /> Te&scaron;ko je baviti se Turininim životom, ne osvrćući se na veliko djelo koje je ostavio iza sebe. Ipak, ovo nije izložba o scenografiji. Ovo je izložba o ljubavi, sposobnosti, dokolici, hobiju, opsesiji i onom &scaron;to se skriva - iza kulisa.<br /> <br /> &nbsp;</p>

Eva Vukina / Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu

<p> Putujuća izložba sakralnog karaktera mlade čakovečke akademske slikarice Eve Vukine gostuje u njezinom rodnom gradu Čakovcu. Muzej Međimurja jedanaesta je od ukupno četrnaest galerija diljem Hrvatske u kojima se Eva ovom izložbom predstavlja. Izložba je krenula na svoj put u mjesecu svibnju 2020. u Križevcima, a zavr&scaron;it će u listopadu 2021. u Karlovcu. Izložba broji četrdesetak slika hrvatskih svataca i blaženika u tri različite tehnike: akrilu, akvarelu i olovci. Organizator izložbe je Antun Sente ml., rektor Nacionalnog sveti&scaron;ta sv. Josipa u Karlovcu, a kustos izložbe je likovni kritičar Stanko &Scaron;poljarić.<br /> <br /> O IZLOŽBI IZ PREDGOVORA:<br /> &bdquo;Eva Vukina, svojim talentom i zanosom preko stvarnosti portreta prepoznavala je &scaron;irinu kro&scaron;nji duhovnih veličina, dodire božanskog u njihovim svakodnevicama. Portret je kategorija vidljivog, ali za umjetnika ono važnije - stanje du&scaron;e, slojevitost osobe koju je Eva slikarskom vje&scaron;tinom i misaono&scaron;ću otkrivala. Bolje reći molitvom, jer je za nju umjetnost, pogotovo ona sakralnog ozračja, dijalog s veličajno&scaron;ću transcendentalnog. Mislim da se ljepota duhovnog u sliku upisala i prije prvoga poteza. Dakako, hrvatski sveci za nju imaju posebno mjesto, i oni iz daleke povijesti, i oni s kojima smo bili gotovo suvremenici. Slikarski interpretirati izgled neke osobe zahtjevan je zadatak, s dodatnom te&scaron;koćom ako nije poznato kako su neki od njih izgledali. Eva Vukina ih je, uz osebujnu interpretaciju portretnog, uprisutnila i ulogom u Crkvi, atributima, pa i ambijentom u kojem su djelovali. Potka joj je realistična, no vrlo brzo slikarskom energijom prerasta do ekspresionističkih impulsa, sa sačuvanom zbiljom osobe prožetom svjetlom duhovnog.&ldquo; (Stanko &Scaron;poljarić)<br /> Čarli Turina bio je i ostao mladić ili bolje reći&nbsp; - dječak - koji se igra svojim &#39;didlačima&#39;, malim objektima koje je cijeli život izrađivao. Tu dječju zaigranost, ma&scaron;tu i iskrenost zadržao je zauvijek. Čuvao je svoj istraživački duh, a za sobom je ostavio bogatu ostav&scaron;tinu igračaka, skica, maketa, tisuće fotografija i dokumenata o brojnim radovima koje je stvorio. Razgledajte ih na izložbi Čarlijev svijet igračaka u Galeriji Koprivnica svakodnevno od 9.4. do 9.5. 2021. godine.<br /> &nbsp;</p> <p> Galerija se može posjetiti u skladu s trenutno važećim epidemiolo&scaron;kim preporukama.<br /> &nbsp;</p>

Juraj Dobrović u Muzeju Općine Jelsa

<p align="justify" style="margin-bottom: 0.28cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Izložba Jurja Dobrovića zajednički je projekt Galerije umjetnina i Muzeja općine Jelsa. Riječ je o specifičnoj izložbi koja se događa u isto vrijeme na dvije adrese a čije je sjeme posijao sam umjetnik. Naime, Juraj Dobrović je svojim donacijama povezao i na suradnju uputio dvije muzejske institucije. Prvo je 2006. godine Galeriji umjetnina donirao impresivnu kolekciju od 94 svoja rada a 2010. godine rodnoj Jelsi je poklonio obiteljsku kuću s autentičnim namje&scaron;tajem i preko 200 predmeta kulturno povijesnog značaja, pridodav&scaron;i tome zbirku od 60 vlastitih djela. Osjećajući s jedne strane moralni dug prema donatoru a s druge profesionalnu obvezu da se umjetnički iznimno vrijedna građa primjereno obradi i prezentira, navedene muzejske institucije odlučile su udružiti snage na realizaciji izložbe i kataloga koji bi obuhvatili obje donacije. Suradnja je otvorila mogućnost razmjene umjetnina s ciljem da oba postava pruže cjeloviti presjek Dobrovićeva stvarala&scaron;tva. </font></font></p> <p align="justify" style="margin-bottom: 0.28cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Likovna kritika odavno je verificirala Dobrovićev opus kao jedan od najznačajnijih prinosa inače snažnoj <font color="#000000">geometrijskoj i konstruktivističkoj struji hrvatske apstraktne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, koja je započela djelovanjem grupe </font><font color="#000000"><i>EXAT</i></font><font color="#000000"> početkom pedesetih i nastavljena izložbama međunarodnog umjetničkog pokreta </font><font color="#000000"><i>Nove tendencije</i></font><font color="#000000">. </font>&Scaron;tovi&scaron;e, organizacijom izložbe <i>Nove tendencije</i> u Galeriji suvremene umjetnosti 1961. godine, Zagreb kao sjedi&scaron;te istoimenog umjetničkog pokreta postaje i europski umjetnički centar. Na pet izložbi održanih do 1973. godine promovirana je neokonstruktivistička, konkretna, programirana, kinetička, luminokinetička, optička, ge&scaron;taldička, kompjuterska i konceptualna umjetnost, poticano je kolektivno djelovanje, eksperimentiranje s industrijskim materijalima i istraživanje novih oblikovnih postupaka koji su rezultirali inovativnim vrstama plastičnih objekata.</font></font></p> <p align="justify" style="margin-bottom: 0.28cm; line-height: 115%"> <font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Apstraktno djelo, bilo konstruktivne ili ekspresivne provenijencije, postalo je sinonimom modernističke revolucije, radikalno utjelovljenje ideje o autonomiji umjetnosti</font></font></font><font color="#000000"><font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">. Iako se umjetnički i ideolo&scaron;ki kontekst mijenjao, Dobrović je ustrajao na tom </font></font></font></font><font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">kraljevskom putu </font></font></font><font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">moderne umjetnosti. </font></font></font><font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Ostav&scaron;i dosljedan u temeljnim umjetničkim i intelektualnim stavovima, Dobrović je u svojim vizualnim istraživanjima bio inovativan, operativno inventivan i problemski radoznao. Tijekom pola stoljeća, radeći u serijama i opsesivno se posvećujući razradi određene teme, producirao je brojne reljefe, objekte, grafičke listove i slike, od kojih mnogi pripadaju antologijskom korpusu hrvatske neokonstruktivističke umjetnosti. </font></font></font></p> <p align="justify" style="margin-bottom: 0.28cm; line-height: 115%"> <span style="background: #ffffff">&bdquo;<font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Stvarao nisam, već sam možda ne&scaron;to otkrio&ldquo;, svojedobno je izjavio Dobrović, uz napomenu da se &bdquo;uvijek nastojao prepustiti rastu djela gubeći vlastiti trag i slijedeći taj rast poku&scaron;ao pronaći neki sveobuhvatni i okupljajući princip&ldquo;.</font></font></span><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><font color="#ff0000"><span style="background: #ffffff"> </span></font><span style="background: #ffffff">Izražavanje putem geometrijskih oblika i struktura nastalih primjenom matematičkih modela i vizualizacijom brojčanih odnosa ne predstavlja samo radikalan odmak od mimetičke tradicije zapadne umjetnosti, nego i od aktualnog kasnomodernističkog koncepta djela kao ekspresivnog i spontanog izraza umjetnikove ličnosti. </span><span style="background: #ffffff"> </span></font></font></p> <p style="margin-bottom: 0cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Juraj Dobrović rođen je 1928. godine u Jelsi u uglednoj trgovačkoj obitelji čiji su istaknuti članovi aktivno sudjelovali u izgradnji kulturnog identiteta mjesta. </font></font><font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">D</font></font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">jed Juraj i stric Stjepan bili su među utemeljiteljima jel&scaron;anske</font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><i> </i></font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Narodne čitaonice</font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"> 1868. godine, a ujak Ćiro Gamulin legendarni profesor splitske Mu&scaron;ke realne gimnazije. &Scaron;kolovao se u Jelsi, Bolu i Splitu. Iako je krenuo s namjerom da studira arhitekturu, u Zagrebu je zavr&scaron;io Ekonomski fakultet (1956.) i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu (1961.). Prvu izložbu imao je 1962. godine. Osim na izložbama međunarodnog pokreta </font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><i>Nove tendencije</i></font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"> sudjelovao je i na prestižnim izložbama u inozemstvu (Venecijansko bijenale 1972. i Bijenale u S</font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><span style="font-style: normal"><span style="background: #ffffff">&atilde;</span></span></font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">o Paolu 1973.). </font></font></p> <p style="margin-bottom: 0cm; line-height: 115%"> <span style="color:#009ee3;"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">https://muzejopcinejelsa.hr/2021/04/05/juraj-dobrovic/</font></font></span></p>

Predsuvremena akcija - postmoderna reakcija

<p> Od petka, 9. travnja do 11. srpnja 2021. godine, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti bit će postavljena izložba <strong><i>Predsuvremena akcija - postmoderna reakcija. </i></strong>S obzirom na epidemiolo&scaron;ku situaciju službeno otvorenje neće se održati, a izložba će biti predstavljena na <a href="https://www.mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/konferencija-za-medije-povodom-predstavljanja-drugog-segmenta-novog-postava-i-otvorenja-izlozbe,105365.html?date=09-04-2021"><span style="color:#009ee3;">konferenciji za medije</span></a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba <i>Predsuvremena akcija - postmoderna reakcija,</i> mahom se oslanjajući na rjeđe izlaganu građu iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, uz nekoliko djela posuđenih iz <i>Kolekcije Marinko Sudac </i>te iz privatnih vlasni&scaron;tva autora, nastoji sagledati koliko modernizam i njegova najradikalnija dionica u vidu povijesnih avangardi, prodire u prostor suvremenosti. U svezi s tim, na primjeru hrvatskih likovnih strujanja gdje mnogi umjetnički pravci s početka pro&scaron;loga stoljeća posjeduju stanovite hibridne karakteristike, razmatra se mogu li se modernizam odnosno diskretno iskazane naznake avangardizma podvući pod ne&scaron;to fleksibilniji, te u smislu imenovanja konkretnih pokreta ili <i>izama,</i> rasterećeniji termin <i>predsuvremenosti. </i></p> <p> &nbsp;</p> <p> Na primjerima hrvatske umjetnosti nastalim tijekom proteklih stotinu i dvadeset godina izložba ukazuje na svojevrsni kontinuitet stvaralačkih praksi na liniji nekih od najznačajnijih karakteristika modernističke paradigme, kao i na fenomen referiranja progresivnih hrvatskih autora &ndash; kako iz razdoblja zrelog modernizma 50-ih, 60-ih i 70-ih godina tako i onih suvremenih &ndash; na iskustva povijesnih avangardi koje su se u najrazvijenijim umjetničkim sredinama oformile tijekom prvih desetljeća pro&scaron;loga stoljeća. Na izložbi su zastupljeni različiti mediji, poput slikarstva, crteža, grafike, fotografije, skulpture, kolaža, akvarela, objekta, instalacije, urbane intervencije, različitih kombiniranih tehnika, itd., a kroz radove uglednih umjetnika poput <strong>Ljube Babića, Vojina Bakića, Borisa Bućana, Crvenog Peristila, Ive Gattina, Vilka Gecana, Ljube Ivančića, Drage Ivani&scaron;evića, Ante Jerkovića, Željka Jermana, Duje Jurića, Ante Ka&scaron;telančića, Zlatka Kesera, Željka Kipke , Julija Knifera, Slavka Kopača, Ivana Kožarića, Miroslava Kraljevića, Vladimira Kristla, Ferdinanda Kulmera, Ivana Lesiaka, Vlade Marteka, Valerija Michielija, Kate Mijatović, Antuna Motike, Ede Murtića, Ivana Picelja, Josipa Račića, Mihe Sch&ouml;na, Josipa Seissela (Jo Kleka), Damira Sokića, Aleksandra Srneca, Miljenka Stančića, Mladena Stilinovića, Ljerke &Scaron;ibenik, Marina Tartaglie, Gorana Trbuljaka, Milivoja Uzelca, Josipa Vani&scaron;te, Emanuela Vidovića.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Temeljem provedenih analiza i opservacija, djela i njihovi autori raspoređeni su u pet izložbenih cjelina indikativnih naziva: <i>Lica ekspresije</i>, <i>Racio plohe</i>, <i>Kromatika monokroma, Sizif u ateljeu</i>, <i>Bretonov sindrom</i>. Iako cjeline ne donose isključivo striktnu podjelu na neke konkretne umjetničko-intelektualne pravce poput ekspresionizma, konstruktivizma, monokromatski usmjerenih postenformelističkih strujanja, egzistencijalizma ili nadrealizma, na njih su itekako primjenjive pone&scaron;to općenitije i &scaron;ire shvaćene odrednice kao &scaron;to su <i>ekspresivno</i>, <i>konstruktivno, monokromno, egzistencijalističko </i>i <i>nadrealno.</i> Smisao tih odrednica jest &scaron;irenje, čak i nadilaženje, usko definiranih vremenskih kategorija unutar kojih se pojedini pravci, pokreti ili trendovi javljaju. Oslanjajući se ponajprije na vizualne karakteristike pojedinih djela, izložba stavlja naglasak na individualne autorske izričaje, pritom ukazujući na stanovitu relativnost vremenskih, stilskih te intepretacijskih kategorizacija. Ta se relativnost manifestira kroz činjenicu da su mnogi autori uslijed različitih vizualnih karakteristika svojih radova zastupljeni u dvije, ili čak tri cjeline, budući svojim opusima obuhvaćaju odrednice vi&scaron;e različitih <i>izama</i> te istodobno stimuliraju različite interpretacijske pristupe. Cilj izložbe jest pokazati kako je umjetnički razvoj pojedinih umjetnika nerijetko tekao intuitivno, prolazeći kroz različite sadržaje, forme i individualne stilske odlike, pod utjecajem modernih, također i suvremenih strujanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbene koncepcije i postava su Neva Lukić i Vanja Babić, u koordinaciji Željka Marciu&scaron;a, muzejskog savjetnika Moderne galerije.</p> <p> &nbsp;</p>

5. međunarodni trijenale autoportreta "Ja - između zbilje i imaginacije"

<p> Izložba <i>5. Međunarodni trijenale autoportreta &bdquo;Ja &ndash; između zbilje i imaginacije&ldquo;</i> slijedi zacrtan put koji je prepoznat u umjetničkom svijetu svojim tradicionalnim održavanjem svake tri godine.<br /> Do sada su realizirana četiri izdanja te žirirane izložbe i to 2008./09., 2011/12., 2014. i 2017. godine.<br /> <br /> Ideja izložbe postavljena je prilikom realizacije prvog trijenala kada je autor izložbe bio povjesničar umjetnosti Guido Quien koji je na neki način &bdquo;udario temelje&ldquo; i čvrsto polazi&scaron;te ovom projektu, a sa istim ciljem nastavile razvijati likovne kritičarke Vi&scaron;nja Slavica Gabout, Branka Hlevnjak i Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol, prilikom čega su svi argumentirano elaborirali činjenice koje opravdavaju održavanje trijenala i njegov daljnji kontinuitet.<br /> <br /> Ovo peto izdanje trijenala nosi međunarodni karakter stoga se na poziv odazvalo 385 umjetnika sa 676 prijavljenih radova od kojih je stručni žiri u sastavu Nikola Albaneže i Nikolina &Scaron;imunović za izlaganje odabrao 87 radova za predstavljanje na ovoj trijenalnoj manifestaciji. Izlažu umjetnici iz svih dijelova Hrvatske kao i Slovenije, Italije, Njemačke, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kanade.<br /> Trijenale Autoportreta gaji od početka i historiografski pogled na naslovnu temu &scaron;to postiže uključivanjem u izložbu retrospektivnoga pregleda odabranih radova. Na taj način posjetitelji mogu sagledati ostvarenja pro&scaron;lih razdoblja usporedo s recentnima, uvjetovanima trogodi&scaron;njim ritmom manifestacije. Nakon kori&scaron;tenja fundusa Zbirke Lukin, na 5. trijenalu predstavit ćemo selekciju autoportreta iz Zbirke Kovačić - Mihočinec.<br /> <br /> Iz uvodnog teksta predgovora autor izložbe Nikola Albaneže kaže &bdquo;U potrazi za temom, kao i u odabiru motiva koje će prikazati, pred likovnim je umjetnicima neizmjerno polje mogućnosti. Napose od kada ne postoji implicitan, od akademskoga autoriteta nametnut, popis &scaron;to je u vrijednosnom smislu dopustivi sadržaj.&nbsp; Međutim, i ta neizmjernost - promatrana uvijek s pozicije svakoga pojedinca - dijeli se na samo dva skupa; s jedne je strane sve ono &scaron;to ga okružuje, s druge on sam; ono &bdquo;ja&ldquo; koje doživljuje svijet. A ono &scaron;to ga okružuje je svijet shvaćen u svim svojim razinama: materijalnoj i duhovnoj, zbiljskoj (faktografskoj) i imaginarnoj (fikcionalnoj), prezentnoj i memorijskoj, mitskoj, razinama dohvatljivim oku i ruci ili samo ma&scaron;ti, inače nedostižnim itd.; svijet koji se svakome otkriva na samo njemu svojstven, dakle, na jedinstven način. Zajedničko je, pak, nastojanje na spoznavanju i, možda, jedinstvu oba spomenuta dijela. Pogled je pritom tek jedan, ali iznimno važan osjet na tom putu.&ldquo;<br /> <br /> Autor izložbe: Nikola Albaneže, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar.<br /> <br /> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica/5-medjunarodni-trijenale-autoportreta-ja-izmedju-zbilje-i-imaginacije-n6778"><span style="color:#009ee3;">https://www.samobor.hr/galerija-prica/</span></a><br /> <br /> Zbog epidemiolo&scaron;ke situacije maksimalni broj posjetitelja koji istovremeno može biti u Galeriji Prica je do 45 osoba.</p> <p> &nbsp;</p>