Otkrivamo muzeje grada Zadra

<div> U Muzeju antičkog stakla u Zadru bit će u petak, 17. veljače 2023. u 12 sati&nbsp; otvorenje izložbe &ldquo;<strong>Otkrivamo muzeje grada Zadra</strong>&rdquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Projekt &bdquo;Muzej&ldquo; ostvaren je u Dječjem vrtiću Radost, područni objekt Vo&scaron;tarnica sa skupinom djece &bdquo;Feralići&ldquo; &ndash; od 5 do 7 godina. Voditelj projekta je odgojiteljica savjetnica Natalija Žorž Brusić. Projekt je započeo u veljači 2021. godine, a zavr&scaron;io u lipnju krajem iste pedago&scaron;ke godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Cilj projekta bio je istražiti s djecom muzeje u gradu Zadru i naći odgovor na pitanje: &bdquo;Za&scaron;to se ne&scaron;to čuva u muzeju&ldquo;. Nakon &scaron;to je izrađen plakat na kojemu su bile fotografije svih muzeja djeca su samostalno birala koji muzej žele posjetiti. Nakon posjeta u vrtiću se kroz različite radionice i materijale poticalo djecu na izražavanje doživljenog. Svaki muzej vodio je u nove različite aktivnosti ovisno o onome &scaron;to je kod djece izazvalo najveći interes i &scaron;to su htjeli dublje istražiti. Za vrijeme projekta zajedno s djecom izrađivani su plakati pojedinog muzeja koji su sadržavali fotografije posjeta i aktivnosti djece u vrtiću, dječje likovne radove i izjave.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi u Muzeju antičkog stakla bit će prikazani plakati koji su nastali za vrijeme projekta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za vrijeme trajanja izložbe bit će pripremljene radionice za djecu.</div>

Istočni grijeh

<p> U splitskoj Galeriji umjetnina u suradnji s Muzejem likovnih umjetnosti iz Osijeka 16. veljače 2023. otvara se izložba <strong><em>Istočni grijeh</em></strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> &nbsp;Projekt obuhvaća op&scaron;iran teorijski pogled na pripadnike mlađe i srednje generacije umjetnika i umjetnica aktivnih u Osijeku zadnja dva desetljeća. Zami&scaron;ljena koncepcija projekta ukazuje na kompetenciju osječkih snaga unutar suvremenih diskursa, te je <strong><em>Istočni grijeh</em></strong> prva takva izložba u planiranom nizu Muzeja likovnih umjetnosti. Nakon prvog predstavljanja osječkoj publici 2021. u sklopu Osječkog ljeta kulture, u 2022. je izložba također gostovala u Grazu, Austriji. Kustosica je Valentina Rado&scaron; (MLU), uz Blaženku Pericu, povjesničarku umjetnosti i docenticu na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Idejnu koncepciju izložbe potpisuje Vladimir Frelih, izv. prof. art. na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu, a s autorskim tekstovima u katalogu sudjeluju Kre&scaron;imir Purgar te Igor Loinjak.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Naslovom izložbe <strong><em>Istočni grijeh</em></strong>, ili kao u engleskom prijevodu <strong><em>East of Eden</em></strong>, nastoji se ukazati na neke specifičnosti osječke umjetničke scene i to kroz vrlo disparatan i nimalo samorazumljiv pojam apstrakcije. U na&scaron;e post-medijalno doba sveprisutne slike, kad je nova teoretska paradigma izrečena u postavljenom pitanju <em>&scaron;to slike žele</em>?, umjetnici/ce ovdje okupljeni prihvatili su izazove temeljnih odrednica slike, slikovnosti i vizualnosti motivacijom naslijeđenom od pionira apstrakcije rane avangarde 20. stoljeća. Činjenica da i nakon ne&scaron;to vi&scaron;e od stotine godina od zahtjeva za s<em>upremacijom čistog osjećaja</em> i <em>vidljivosti duhovnoga</em>, nakon Kandinskog i Maljeviča, kod mladih umjetnika/ca interes za apstrakcijom ne jenjava, &scaron;to je i nagla&scaron;eno u izložbenoj koncepciji. <em>Istok</em> iz naslova izložbe nije samo geopolitička oznaka mjesta gdje se izložba i radovi koji su na njoj stvarani i izloženi, već služi kao dalekosežnija semantička podloga za tumačenje određene situacije ili umjetničke scene u ovom slučaju. U svom tekstu u katalogu Blaženka Perica pojam ovog na&scaron;eg istoka i njezinih raznih oznaka vidi na slijedeći način: &bdquo;Istok iz naslova izložbe sam se poja&scaron;njava: poveznica svega je prostor življenja i rada ovih umjetnika, grad Osijek, koji je sve donedavna na karti suvremenih umjetničkih zbivanja bio &ndash; ako ne ba&scaron; &uml;pusta zemlja&uml; - a ono zasigurno sredina koja je smatrana marginalnom u poredbi sa Zagrebom, a u odnosu na kojeg su marginalno bile pozicionirane i umjetničke scene u Rijeci ili Splitu.&ldquo; Parafraziranjem istoka koji se spominje u knjizi Postanka, ili čak izravno značenje istočnog grijeha u teolo&scaron;kom smislu, opisuje psihosomatsko shvaćanje da je istok na&scaron;e zemlje mjesto prognanika ili gre&scaron;nika. Upravo je ta igra riječima i suprotnostima konceptualna srž izložbe - u nastojanju afirmaciji, tumačenju i na kraju krajeva promocije osječke umjetničke scene i njezinih aktera unazad nekoliko desetljeća. Kroz zaokružene autorske cjeline predstavljaju nam se sedam likovnih shvaćanja, koliko god međusobno različita, toliko i snažna u zajedničkom stavu i ishodi&scaron;tu. Osječka je scena, posebno u zadnjih nekoliko desetljeća, jedna od najživahnijih i najperspektivnijih u na&scaron;oj zemlji te je kao takvu želimo prezentirati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> autori:</p> <p> <strong>Miran Blažek, Robert Fi&scaron;er, Vladimir Frelih, Josip Kaniža,</strong></p> <p> <strong>&nbsp;Zlatko Kozina, Ana Petrović, Domagoj Su&scaron;ac</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> kustosica: <strong>Valentina Rado&scaron;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Valentina Rado&scaron;</p> <p> 091 &ndash; 522 1416</p> <p> <a href="http://valentina.rados@mlu.hr">valentina.rados@mlu.hr</a></p> <p> &nbsp;</p>

Djelovanje Ivice Sabljaka u kontekstu otpora u logoru Stara Gradiška

<p> <img alt="" src="/files/images/2023/spomen.jpg" style="width: 450px; height: 318px;" /></p>

Panorama ženskog ljubavnog pjesništva

<div> Gradska galerija Striegl u Sisku predstavlja pjesničko-ambijentalnu izložbu pod nazivom &#39;&#39;<strong>Panorama ženskog ljubavnog pjesni&scaron;tva</strong>&#39;&#39;. Izbor pjesama za izložbu napravila je nagrađivana pjesnikinja Marija Dejanović, a kustosica izložbe je Alma Trauber.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbeni postav čine dva sadržajno-ambijentalna segmenta: pjesme Vesne Parun, Vesne Krmpotić, Sonje Manojlović i Tee Benčić Rimay na plakatima te pjesme Irene Matija&scaron;ević, Nade Topić, Vande Petanjek, Sanje Baković, Marijane Radmilović, Mateje Jurčević, Ines Kosturin, Andrijane Kos Lajtman, Olje Savičević Ivančević, Maje Marchig, Marije Dejanović i Lane Derkač koje su otisnute na kartolinama. Plakate i kartoline oblikovao je Sven Sorić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Primjerci otisnutih pjesama su besplatni i dostupni posjetiteljima za vrijeme trajanja izložbe tako da ljubavnu poeziju svatko može i ponijeti sa sobom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izborom autorica nastojali smo podjednako zastupiti sve generacije pjesnikinja, kao i u postav uvrstiti pjesme u kojima se na raznovrsne načine tematizira ljubav te tako prikazati da postoji beskonačno mnogo načina da se voli. Ovom izložbom propitujemo načine na koje se inače romantična ljubav prikazuje u svakodnevici, ali i, jednostavno, slavimo ljubav &ndash; silu koja pokreće svijet.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba u Gradskoj galeriji Striegl bit će otvorena od utorka, 14. veljače 2023. do 28. veljače 2023.</div> <div> &nbsp;</div>

Novi život starog hrasta / Valentinovo u MGI

<p> <img alt="" src="/files/images/2023/hrast.jpg" style="width: 450px; height: 541px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <div> U Muzeju grada Iloka bit će u utorak, 14. veljače 2023. godine s početkom u 17 satiotvorenje izložbe Novi život starog hrasta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je postavljena u Dvorani Nikole Iločkog od 14. veljače do 3. ožujka 2023. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na Dan Valentinova ulaz u Muzej je besplatan!</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> 14. veljače 2023. godine Muzej grada Iloka otvoren je za posjetitelje od 11 &ndash; 18 sati.</div>

Maske / Međunarodna izložba maski

<p> <img alt="" src="/files/images/2023/mask.jpg" style="width: 450px; height: 281px;" /></p>

Izložbe djela iz donacije slikarice Sunčanice Tuk

<div> U Muzeju Međimurja Čakovec bit će u petak, 10. 2. 2023. u 18 sati otvorenje izložbe djela iz donacije slikarice Sunčanice Tuk.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> Popisu donatora likovnih zbirki čakovečkoga Muzeja na kojemu su Angela Bek, Lujo Bezeredi, Josip Grgevčić, Ladislav Kralj Međimurec, Priska Kulčar, Mihael &Scaron;tebih, Pavao Vamplin, Pavle Vojković i Marija Zidarić, od 2021. dodano je ime Sunčanice Tuk, akademske slikarice koja je na likovnoj sceni aktivna punih pet desetljeća, a od 1979. djeluje kao samostalna umjetnica. Autorica je nekoliko značajnih ciklusa radova od 1971. do danas.</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> Sunčanica Tuk (Sarajevo, 1944.) diplomirala je likovni odgoj 1968. na Pedago&scaron;koj akademiji u Čakovcu (prof. Josipa Vojtjehovski, prof. Priska Kulčar, prof. Mato Radovčić), a 1971. slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. &Scaron;ime Perića. Otada je članica Hrvatskoga dru&scaron;tva likovnih umjetnika u Zagrebu. Samostalno je izlagala 26 puta te na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Radovi su joj objavljeni 1999. i 2002. u grafičkim mapama. Monografija o njezinu radu tiskana je 2004., a autor teksta likovni kritičar Marijan &Scaron;poljar koji slikaričin rad prati od samih početaka konstatira da je opus Sunčanice Tuk ozbiljan doprinos suvremenoj hrvatskoj umjetnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Povodom četrdeset pet godina slikarskoga djelovanja Sunčanice Tuk u Zagrebu je 2017. bila priređena retrospektivna izložba autorice u Domu hrvatskih likovnih umjetnika. Povjesničar umjetnosti Ivica Župan u predgovoru navodi da je Sunčanica &bdquo;iznimna osobnost hrvatskoga slikarstva i njezin profinjeni slikarski jezik čudesne konfesionalnosti ide u ono najljep&scaron;e i najvrjednije &scaron;to danas imamo u likovnoj umjetnosti&quot;. Slikaričina retrospektivna izložba tijekom 2018. bila je postavljena u Gradskom muzeju Varaždin i Muzeju grada Koprivnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tijekom pet desetljeća slikarskoga djelovanja ove umjetnice o njoj su biranim riječima pisali istaknuti povjesničari umjetnosti, Zdenko Rus, Tonko Maroević, Nada Bero&scaron;, Guido Quien, Nata&scaron;a &Scaron;egota Lah, Draženka Jal&scaron;ić Ernečić i dr. Za svoj slikarski rad nagrađivana je nekoliko puta. Djela joj se nalaze u muzejima diljem Hrvatske i u privatnim zbirkama. Sudjelovala je u radu brojnih likovnih kolonija i humanitarnih akcija. Živjela je i stvarala u Koprivnici do 2019. kada se preselila u Varaždin. Članica je i varaždinskog HDLU-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Temeljne i stalne postavke slikarske izvedbe Sunčanice Tuk su &bdquo;redukcija, svođenje na znak, jednostavnost postupka, a rezultat je djelo koje je prepoznatljivo po minimalističkom zahvatu, po oskudnosti materije i po siroma&scaron;tvu znakovlja, ali prije svega po temeljnosti i konsekventnosti izražajnog aparata&ldquo;. (M. &Scaron;poljar, 1993.) Sve spomenute značajke pronalazimo i u djelima koja je Sunčanica Tuk darovala Muzeju Međimurja Čakovec. Njezina donacija sadrži 40 unikatnih radova na papiru u tehnici akvarela, tu&scaron;a ili akrilika te 6 sitotisaka iz dviju grafičkih mapa. Muzej Međimurja Čakovec sa zahvalno&scaron;ću je prihvatio darovane slike, a ova vrijedna donacija javnosti će biti predstavljena izložbom odabranih djela i katalogom donacije.</div> </div> <p> &nbsp;</p>

Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.

<p> <img alt="" src="/files/images/2023/digit-umj2.jpg" style="width: 450px; height: 318px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e informacija o izložbi možete naći na&nbsp; <a href="https://digitalna-umjetnost-u-hrvatskoj.eu">https://digitalna-umjetnost-u-hrvatskoj.eu</a></p>

Život i djelo dr. Antuna Radića

<div> U Etnografskom muzeju u Zagrebu održat će se u petak 10. veljače s početkom u 18 sati otvorenje izložbe &#39;Život i djelo dr. Antuna Radića&#39;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon otvorenja slijedi predavanje Domagoja Sremića o prosvjetnom, kulturnom i političkom djelovanju dr. Antuna Radića, hrvatskog velikana i starijeg brata Stjepana Radića.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba se otvara na sam datum smrti dr. Antuna Radića te se tako prisjećamo i upoznajemo s ostav&scaron;tinom velikog pedago&scaron;kog vizionara, etnologa, političara i publicista.</div>

Pierrot i Colombina; Klaun i Balerina; izložba kostima i maski

<div> Narodni muzej Zadar, Etnolo&scaron;ki odjel i Pedago&scaron;ka služba u suradnji sa &Scaron;kolom primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar priredili su izložbu &quot;<strong>Pierrot i Colombina; Klaun i Balerina; izložba kostima i maski</strong>&quot; Otvorenje izložbe bit će u petak, 10. 2. 2023. godine u 12 sati u atriju Kneževe palače (II Palače).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je osmi&scaron;ljena kao priča o kazali&scaron;nim kostimima i maskama povezanim s likovima Commedie dell&#39;arte - Komedije maski. Izdvojeni su likovi Pulcinella, Arlecchino i Colombina kao preteča svih komičnih sluga, slu&scaron;kinja, mladića i djevojaka na koje često nailazimo u kazali&scaron;nim predstavama i u ma&scaron;karama danas. Naglasak je stavljen na razvoj likova i njihovu transformaciju u likove: Pierrota i Colombine; Klauna i Balerine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložbom predstavljamo kazali&scaron;ne kostime, skice i fotografije, interpretirane ili original likove Commedie dell&#39;arte: Pulcinella, Arlecchino i Colombina iz različitih predstava, kostimografkinje Marije &Scaron;arić-Ban i projekata ostvarenih u suradnji sa &Scaron;kolom primijenjene&nbsp; umjetnosti i dizajna Zadar. Bit će izložene i maske oblikovane na stručnim radionicama izrade Maske i ilustracije, radovi učenika &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar inspirirani temom izložbi nastalih u suradnji s njihovim mentoricama profesoricama Katom Prskalo i Sandrom Bačić te voditeljicom radionica Marijom &Scaron;arić-Ban.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbi će biti pridruženi i dječji radovi O&Scaron; Vo&scaron;tarnice i DV Latica vezani uz radionice Maske za vrtiće i osnovne &scaron;kole u suradnji s Pedago&scaron;kom službom NMZ i pedagoginjom Lucijom Sekulom. Edukativnom izložbom Pierrot i Colombina; Klaun i Balerina; izložba kostima i maski uz radionicu Maske upoznajemo sudionike radionica i posjetitelje muzeja s kazali&scaron;nim kostimom i maskom, likovnom i scenskom umjetnosti te načinom na koji tematizirati masku i kostim i kao kostim za ma&scaron;kare i kao muzejski predmet - izložak, kako osmisliti i oblikovati masku/lik i kako nastaje izložba od ideje do realizacije. Izložbom tematiziramo muzej kao mjesto čuvanja i izlaganja, mjesto susreta, izmjenjivanja iskustava i preno&scaron;enja znanja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kustosica izložbe: Marija &Scaron;arić-Ban&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</div>

Povratak u Požegu / povodom 100. obljetnice rođenja Matka Peića

<p> <img alt="" src="/files/images/2023/peic.jpg" style="width: 450px; height: 636px;" /></p>